LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w06 2/1 p. 12-16
  • Tokoniʻi Au ʻe Sihova Ke U ʻIloʻi Ia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tokoniʻi Au ʻe Sihova Ke U ʻIloʻi Ia
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “ʻOku ʻIkai Te Ke Lava Koe ʻo Lotu ʻIate Koe Pē?”
  • Foki ki Derby
  • Naʻá Ku Ongoʻi Hangē ko ʻIsikelí
  • Lāuʻilo ki Heʻeku Fiemaʻu Fakalaumālié
  • Teuaki Mai ʻa e Tokoni Lahi Ange
  • Ko Hono ʻOhake ʻa e Fānau ʻe Toko Valu ʻi he Ngaahi Founga ʻa Sihová ko ha Pole Ia mo ha Fiefiaʻanga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Faifai pea Fāʻūtaha ʻa Homa Fāmilí!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo: Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
w06 2/1 p. 12-16

Talanoa ki he Moʻuí

Tokoniʻi Au ʻe Sihova Ke U ʻIloʻi Ia

FAKAMATALA FAI ʻE FLORENCE CLARK

Naʻá ku puke ʻa e nima ʻa hoku husepāniti naʻe puke lahí. ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha siasi ʻIngilaní, naʻá ku lotu ai ki he ʻOtuá ke sai ʻa hoku husepānití, pea naʻá ku palōmesi ai ʻo kapau ʻe ʻikai te ne mate, te u kumi ki he ʻOtuá kae ʻoua kuó u ʻiloʻi ia. Pea te u hoko leva ko ʻene meʻa.

NAʻE fāʻeleʻi au ko Florence Chulung ʻi Sepitema 18, 1937, ʻi he Komiunitī ʻApo ko Oombulgurri ʻi he feituʻu mamaʻo ko Kimberley Plateau ʻo ʻAositelēlia Hihifó.

Kuó u manatu ʻofa ʻaupito ki heʻeku kei siʻi hake ʻi he ngaahi ʻaho fiemālie mo fakafiefia ko iá. Mei he misiona ʻa e siasí, naʻá ku ako ai ha ngaahi meʻa siʻi tefito fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo e Tohi Tapú, ka ko ʻeku faʻeé naʻá ne akoʻi mai kiate au ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané. Naʻá ne lau mai maʻu pē kiate au ʻa e Tohi Tapú, pea mei heʻeku kei taʻu siʻí, naʻá ku fakatupulekina ai ha manako ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻá ku toe leleiʻia foki ʻi he taha ʻo e fanga tokoua ʻo ʻeku faʻeé, ʻa ia ko ha misinale maʻa hono siasí. ʻI hoku lotó ne u ʻiloʻi naʻá ku loto ke molomolo mui-vaʻe ʻiate ia.

Ko homau komiunitií, ʻa ia naʻe ʻiloa ki muʻa ko e Forrest River Mission, naʻe ʻi ai ʻene ngaahi tokonaki ki ha akoʻanga mei he kalasi tahá ki he kalasi nimá. Naʻá ku kau ki he akó ʻi he houa pē ʻe ua ʻi he pongipongi kotoa pē. Naʻe ʻuhinga ʻení ko ʻeku ako ʻi he ʻapiakó naʻe mātuʻaki fakangatangata, ʻa ia ko ha tuʻunga naʻe hohaʻa ki ai ʻeku tamaí. Naʻá ne loto ke maʻu ʻe heʻene fānaú ha ako lelei ange, ko ia naʻá ne fili ai ke mavahe mei Oombulgurri ʻo ʻave ʻa e fāmilí ki he kolo ko Wyndham. Ko e ʻaho naʻa mau mavahe aí ko ha ʻaho fakamamahi ia kiate au, ka ʻi Wyndham, naʻá ku malava ai ke kau taimi-kakato ki he akó ʻi he taʻu ʻe fā hokó, mei he 1949 ki he 1952. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi hono ʻai ʻe heʻeku tamaí ke u malava ʻo maʻu ʻa e ako ko iá.

Naʻe ngāue ʻa e fineʻeikí ki he toketā fakakoló, pea ʻi he taimi naʻá ku nofo ai mei he akó ʻi hoku taʻu 15, naʻe ʻomai ʻe he toketā ko ʻení ʻeku ngāue ke hoko ko ha neesi ʻi he falemahaki Wyndham. Naʻá ku tali fiefia ia, he naʻe faingataʻa ke maʻu ha ngāue ʻi he taimi ko iá.

ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai naʻá ku fetaulaki ai mo Alec, ko ha tangata pālangi tauhi-manu. Naʻá ma mali ʻi he 1964 ʻi he kolo ko Derby, ʻa ia naʻá ku kau tuʻumaʻu ai ki he Siasi ʻIngilaní. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hoku matapaá. Naʻá ku tala ange kiate kinautolu naʻe ʻikai ʻaupito ke u mahuʻingaʻia au peá u kole ange ke ʻoua te nau toe ʻaʻahi mai. Neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻa nau leaʻaki naʻá ku mahuʻingaʻia ai—ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono huafa fakafoʻituitui, ko Sihova.

“ʻOku ʻIkai Te Ke Lava Koe ʻo Lotu ʻIate Koe Pē?”

ʻI he 1965 naʻe kamata ke hoko ai ʻo faingataʻa ʻaupito ʻa e tuʻunga ʻo e moʻuí. Naʻe hoko ki hoku husepānití ha fakatuʻutāmaki lahi ʻaupito ʻe tolu—ko e ua ʻi heʻene hōsí pea ko e taha ʻi heʻene kaá. Ko e meʻa mālié, naʻe toe sai hono ngaahi lavea ko ʻení ʻo ne foki ai ki he ngāué. Kae kehe, taimi nounou mei ai, naʻe toe hoko ai ha fakatuʻutāmaki kiate ia ʻi heʻene hōsí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne tofanga ai ʻi ha ngaahi lavea lalahi ʻi hono ʻulú. ʻI heʻeku aʻu atu ki he falemahakí, naʻe tala mai ʻe he toketaá ʻe mate ʻa hoku husepānití. Naʻá ku ongoʻi lōmekina. Naʻe kole ʻe ha neesi ki he pātele fakakoló ke ne haʻu ʻo sio mai kiate au, ka naʻá ne pehē ange: “ʻOua leva. Te u toki ʻalu ʻapongipongi!”

Naʻá ku loto ke ʻi hoku tafaʻakí ʻa e pātelé ke lotu mo au pea naʻá ku tala ange ʻeni ki he tāupoʻoú. Naʻá ne pehē mai: “Ko e hā ʻokú ke pehē aí? ʻOku ʻikai te ke lava koe ʻo lotu ʻiate koe pē?” Ko ia naʻá ku kamata lotu ai ki he ngaahi fakatātā maka ʻi he fale lotú ki ha tokoni—ka naʻe ʻikai hano ola. Naʻe hā ngali ʻe mole ʻa e moʻui ʻa hoku husepānití. Naʻá ku fakakaukau ai, ‘Te u fēfē kapau ʻe mate ʻa hoku husepānití?’ Naʻá ku toe hohaʻa foki ʻo fekauʻaki mo ʻeku fānau ʻe toko tolú—ko Christine, Nanette mo Geoffrey. Ko e faʻahinga moʻui fēfē te nau maʻú ʻi he ʻikai haʻanau tamaí? Ko e meʻa fakafiefiá, ʻi he ʻaho ʻe tolu ki mui aí naʻe toe ake ai ʻa hoku husepānití pea naʻe fakaʻatā ia ʻi Tīsema 6, 1966.

Neongo ʻi he tuʻunga fakalūkufuá naʻe fakafiemālie ʻene toe saí, naʻe maʻu ʻe hoku husepānití ha maumau ʻi he ʻutó. Naʻá ne tofanga ʻi ha mole ʻa e manatú pea naʻe hehema ia ʻi he taimi ko ʻení ki he fakamālohí mo e ngaahi feliuliuaki ʻi he anga ʻo ʻene fakakaukaú. Naʻe faingataʻa kiate ia ke feangainga mo e fānaú pea hoko ʻo fuʻu ʻiteʻita kapau ʻe ʻikai te nau fakafeangai ange ʻo hangē ko e fai ʻa e kakai lalahí. Ko hono tokangaʻi iá naʻe faingataʻa. Naʻe pau ke u fai ʻa e meimei meʻa kotoa pē maʻana. Naʻe aʻu ʻou akoʻi ia ke ne toe lautohi mo tohi. Ko e mafasia ko ia ʻo hono tauhi ia lolotonga ʻa hono tokangaʻi ʻa hoku ngaahi fatongia kehe fakaʻapí ne tō mai hono haʻahaʻá, pea naʻá ku tofanga ai ʻi ha maumau fakaʻatamai. Hili e taʻu ʻe fitu mei he fakatamaki ne hoko ki hoku husepānití, naʻá ma felotoi ai ke ma māvae ʻi ha kiʻi foʻi taimi ke tuku ke toe fakaakeake ʻa e tuʻunga ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻá ku ʻave ʻa e fānaú pea hiki ki he fakatonga ʻo e kolo ko Perth. Ki muʻa ʻi he hiki ko ʻení, naʻe kamata ke ako ai ʻa hoku tehiná mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Kununurra, ko ha kiʻi kolo ʻi ʻAositelēlia Hihifo. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai kiate au ha fakatātā ʻi he tohi Ko e Moʻoni ʻa Ia ʻOku Fakatau ki he Moʻui Taʻengata,a ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo ha māmani palataisi. Mei he tohi ko ʻení, naʻá ne toe fakaʻaliʻali mai kiate au ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono huafa, ko Sihova, pea naʻe maongo eni kiate au. Koeʻuhi naʻe teʻeki ai tala mai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoku siasí, naʻá ku fakapapauʻi ai ke telefoni ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he vave tahá ʻi he maau pē ko ia ʻeku nofo ʻi Perth.

Kae kehe, naʻá ku kiʻi toumoua ke fetuʻutaki kiate kinautolu. ʻI he efiafi leva ʻe taha, naʻe tatangi ai ʻa e fafangu he matapaá. Naʻe ʻalu ʻa hoku fohá ki he matapaá peá ne toe foki fakavavevave mai kiate au, ʻo pehē, “Fineʻeiki, ko e kakai ko ia naʻá ke pehē te ke telefoni ki aí ko kinautolu ʻeni ʻi heni.” Naʻá ku kiʻi ʻohovale peá u pehē ange, “Tala ange kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke u ʻi heni au!” Ka naʻá ne tali mai, “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke u tala ha loi, Fineʻeiki.” ʻI hono fakatonutonuʻi aú, naʻá ku fakaava ai ʻa e matapaá. ʻI heʻeku fakafeʻiloaki ki he ongo ʻaʻahí, ne u fakatokangaʻi ai ʻa e hā tālafili ʻi hona matá. Naʻá na haʻú ke sio ki ha tokotaha kehe, ʻa ia naʻe ʻosi hiki ia. Naʻá ku fakaafeʻi kinaua ki loto pea nafui kinaua ʻaki ha ngaahi fehuʻi pea ne u maʻu ai ha ngaahi tali fakafiemālie mei he Tohi Tapú.

ʻI he uike hono hokó, naʻe kamata ai ke u ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú pea mo e ongo Fakamoʻoní, ʻo ngāueʻaki ʻa e tohi Ko e Moʻoni ʻa Ia ʻOku Fakatau ki he Moʻui Taʻengata. Naʻe toe fakaake ʻe he akó ʻa ʻeku manako ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI he uike ʻe ua ki mui ai ne u maʻu ai ʻa e Fakamanatu ʻo e Pekia ʻa Kalaisi Sīsuú. Naʻá ku kamata ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he Sāpate kotoa pē, pea naʻe ʻikai fuoloa naʻá ku toe maʻu mo e ngaahi fakataha ʻi he lolotonga ʻo e uiké. Naʻá ku toe kamata ke vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻá ku akó. Naʻá ku ʻiloʻi ai ko hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú naʻá ne fakaleleiʻi ʻa ʻeku tuʻunga moʻui fakaeʻatamaí mo fakaeongó. ʻI he māhina ʻe ono ki mui ai naʻá ku papitaiso ai ʻi ha fakataha-lahi fakavahe ʻi Perth.

ʻI heʻeku fakalakalaka fakalaumālié, naʻe kamata ai ke u mahinoʻi ʻa e vakai ʻa Sihova ki he toputapu ʻo e nofo malí, ʻo kau ai ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻi he 1 Kolinito 7:​13 (PM) ʻa ia ʻoku pehē: “Koe fefine oku ne maʻu ae unoho oku ikai tui, bea kabau oku loto lelei ia ke na nonofo, bea oua naa alu ia mei ai.” Naʻe ueʻi au ʻe he konga Tohi Tapu ko ʻení ke u foki kia Alec.

Foki ki Derby

Naʻá ku toe foki ʻo aʻu ki Derby ʻi Sune 21, 1979, hili ia ʻa e mamaʻo mei hoku husepānití ʻo laka hake he taʻu ʻe nima. Ko e moʻoni, naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi ongoʻi fihituʻu peá u fifili pe ʻe fēfē haʻane fakafeangai mai ki heʻeku foki atú. ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻá ne fiefia ʻi heʻeku toe foki ange kiate iá, neongo naʻe hā mei ai ʻa e loto-mamahi ʻi heʻeku hoko ko ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne fokotuʻu mai leva ke u ʻalu ki hono siasí, ʻa ia naʻá ku ʻalu ki ai ki muʻa peá u toki mavahe ki Perth. Naʻá ku fakamatalaʻi ange ʻe ʻikai lava ke u fai ia. Naʻá ku feinga mālohi ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa hono tuʻunga-ʻulú pea fai mo hoku lelei tahá ʻi he tuʻunga ko ha uaifi Kalisitiane. Naʻá ku feinga ke talanoa kiate ia ʻo fekauʻaki mo Sihova pea mo ʻEne ngaahi talaʻofa fakaofo ki he kahaʻú, ka naʻe ʻikai te ne fie ongo ki ai.

Neongo ia ʻi he faai atu pē ʻa e taimí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono tali ʻe Alec ʻa ʻeku founga moʻui foʻoú ka naʻá ne toe kamata hono tokoniʻi fakapaʻanga au koeʻuhi kae lava ke u maʻu ʻa e ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi ʻasemipilií pea pehē foki ki he ngaahi fakataha fakauiké. Naʻá ku mātuʻaki fakamālōʻia ʻi he taimi naʻá ne fakatau ai ha kā—ko ha koloa mahuʻinga ia ʻi he feituʻu mamaʻo ko ʻeni ʻo ʻAositelēliá—maʻaku ke u ngāueʻaki ia ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻo kau ai ʻa e ʻovasia sēketí, naʻa nau faʻa nofo ʻi he ngaahi pō ʻe niʻihi ʻi homau ʻapí. Naʻe ʻai ai ʻe he meʻá ni ʻa Alec ke ne ʻiloʻi ʻa e kau Fakamoʻoni kehekehe, pea naʻe hā ngali naʻá ne saiʻia ʻi heʻenau feohí.

Naʻá Ku Ongoʻi Hangē ko ʻIsikelí

Naʻá ku fiefia ʻi he ngaahi ʻaʻahi mai ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ka naʻá ku fehangahangai mo ha pole. Ko au pē ʻa e tokotaha Fakamoʻoni ʻi he kolo ko Derby. Ko e fakatahaʻanga ofi tahá naʻe ʻi Broome, ʻa ia ʻoku kilomita ʻe 220 hono mamaʻó. Ko ia naʻá ku fili ai ke fai ʻa hoku lelei tahá ke fakamafola ʻa e ongoongo leleí. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe maau ai ʻeku fokotuʻutuʻú pea kamata ke faifakamoʻoni ʻi he matapā ki he matapā. Naʻe faingataʻa kiate au ʻa e ngāue ko ʻení, ka naʻá ku hanganaki fakamanatu kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.”—Filipai 4:13.

Naʻe ʻikai fiefia ʻa e haʻa faifekau ʻi he koló ʻi heʻeku ngāué, tautautefito ki heʻeku faifakamoʻoni ki he lotolotonga ʻo e kaungā ʻApó. Naʻa nau feinga ke fakailifiaʻi au mo taʻofi ʻa ʻeku ngāue fakamalangá. Ko ʻenau fakafepakí naʻe ʻai ai pē au ke u toe fakapapauʻi ange ke hokohoko atu, pea naʻá ku lotu maʻu pē kia Sihova ke tokoniʻi au. Naʻá ku faʻa manatuʻi ʻa e ngaahi lea fakalototoʻa naʻe ʻoange kia ʻIsikelí: “Vakai kuo u ngaohi ho mata ke fefeka, ke hoa mo hoʻonautolu mata, pea ke maka ho laʻe ke hoa mo hoʻonautolu laʻe. Kuo u ngaohi ho laʻe ke hange ko e taiamoni, ʻa ia ʻoku fefeka ange ʻi he maka: ʻoua te ke manavahe kiate kinautolu, pea ʻoua te ke teki ʻi honau ʻao.”—Isikeli 3:​8, 9.

ʻI ha ngaahi taimi, naʻe fakaofiofi mai ai kiate au ha ongo tangata mei ha kulupu lotu ʻi he lolotonga ʻa ʻeku fakataú. Naʻá na manukiʻi au ʻi ha founga longoaʻa mo leʻo-lahi, ʻo feinga ke tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa e kau fakatau kehé. Naʻá ku tukunoaʻi kinaua. ʻI he taimi ʻe taha, lolotonga ʻeku fakahoko ha toe ʻaʻahi ki ha tokotaha mahuʻingaʻia, naʻe haʻu ai ʻa e faifekau ia mei he siasi ʻo e koló ʻo tukuakiʻi au ʻo fekauʻaki mo e ʻikai tui kia Sīsū. Naʻá ne hamusi ʻa e Tohi Tapú mei hoku nimá, tupetupeʻi ia ʻi muʻa ʻi hoku matá pea toe lolomi fakafoki ia ki hoku nimá. ʻI he sio fakamamaʻu ki hono matá, naʻá ku lau ange ai ʻi he anga-malū kae mālohi ʻa e Sione 3:16 pea fakapapauʻi kiate ia naʻá ku maʻu ʻa e tui kia Sīsuú. Naʻá ne moʻutāfuʻua ʻi heʻeku tali loto-papaú pea luelue atu ai ʻo ʻikai toe leaʻaki ha meʻa.

Naʻá ku fiefia ʻi he malanga ki he kau ʻApo ʻi he feituʻu Derby. Naʻe feinga ha pātele i he koló ke taʻofi au mei he malanga ki he kakaí ʻi he komiunitī ʻe taha, ka naʻe hiki ia. Ko ia naʻe malava ai ke u ʻoange kiate kinautolu ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ku saiʻia maʻu pē ke hoko ko ha misinale ʻo hangē ko e tokoua ʻeku faʻeé, pea ʻi he taimi ko ʻení naʻá ku fakahoko ai ʻa e ngāue fakamisinalé, ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako ʻo fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻApó naʻa nau tali lelei ʻa ʻeku malangá, pea naʻá ku kamataʻi ai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu.

Lāuʻilo ki Heʻeku Fiemaʻu Fakalaumālié

ʻI he taʻu ʻe nima, ko au pē ʻa e tokotaha Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Derby. Naʻe faingataʻa kiate au ke nofoʻaki mālohi fakalaumālie ʻo ʻikai ha fakalototoʻa mei he ngaahi fakataha tuʻumaʻú mo e kaungā lotú. ʻI he taimi ʻe taha, ne u ongoʻi loto-siʻi ai peá u ʻalu ai ʻo ʻeva he meʻalelé. ʻI heʻeku foki ki ʻapi ʻi he efiafi ko iá, naʻe talitali mai ai kiate au ha tuofefine pea mo ʻene fānau ʻe toko fitu. Naʻa nau ʻomai ha tokonaki ko e ngaahi tohi maʻaku mei he fakatahaʻanga ʻi Broome, ʻa ia ʻoku lau kilomita ʻa hono mamaʻó. Talu mei ai, ko e tuofefine ko ʻení, ko Betty Butterfield, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke haʻu ki Derby tuʻo taha he māhina ʻo nofo mo au ʻi ha fakaʻosinga uike ʻe taha. Naʻá ma ō fakataha ʻi he malangá pea ako fakataha leva ʻa e Taua Leʻo ʻi hoku ʻapí. Pea ko au leva, naʻá ku fononga au ki Broome ʻo tuʻo taha ʻi he māhina.

Naʻe mātuʻaki tokoni lahi ʻa e fanga tokoua ʻi Broome pea ʻi he taimi ki he taimi naʻe malava ke nau fakahoko ʻa e fononga lōloa ki Derby ke tokoniʻi au ʻi he malaʻe ngāué. Naʻa nau fakaʻaiʻai ha fanga tokoua pe fanga tuofāfine pē mei he ngaahi kolo kehé ʻa ia te nau fou ʻi Derby ke nau fakasio au pea kau fakataha mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe toe ʻomai foki ʻe he kau fefonongaʻaki ko ʻení kiate au ʻa e ngaahi foʻi tepi ʻo e ngaahi malanga maʻá e kakaí. Naʻe kau fakataha mo au ʻa e niʻihi ʻi hono ako ʻa e Taua Leʻo. Ko e ngaahi ʻaʻahi nounou ko ʻení naʻe mātuʻaki fakalototoʻa ia.

Teuaki Mai ʻa e Tokoni Lahi Ange

ʻI ha ngaahi taʻu ʻe niʻihi, naʻá ku maʻu ai ha toe fakalotolahi ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa Arthur mo Mary Willis, ko ha ongo meʻa mali ʻosi penisoni mei he feituʻu fakatonga ʻo ʻAositelēlia Hihifó ke tokoniʻi au ʻi he māhina ʻe tolu ʻi ha taimi ʻi he faʻahitaʻu mokomoko angé. Ko tokoua Willis naʻá ne fakahoko ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fakatahá pea takimuʻa ʻi he malaʻe fakafaifekaú. Ko kimautolu kotoa, naʻa mau fononga ki he ngaahi feituʻu mamaʻo ange ʻo e vahefonua Kimberley Plateau, ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi tauhiʻanga fanga pulu (ngaahi faama) ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ko ʻení. ʻI he taimi taki taha naʻe mavahe ai ʻa Tokoua mo Tuofefine Willis, ne u ongoʻi ai ha fuʻu mole lahi ʻi heʻeku moʻuí.

Fakaʻosí, ʻi he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e 1983, naʻá ku maʻu ai ha ongoongo fakafiefia ko ha fāmili—ko Danny mo Denise Sturgeon pea mo ʻena tamaiki tangata ʻe toko fā—te nau omi ke nofo ʻi Derby. Hili ʻenau aʻu maí, naʻa mau malava ai ke fakahoko ʻa e ngaahi fakataha tuʻumaʻu fakauike pea kau fakataha ʻi he malaʻe ngāué. ʻI he 2001 naʻe fokotuʻu ai ha fakatahaʻanga. ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻi Derby ha fakatahaʻanga mālohi ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻe toko 24, mo e mātuʻa ʻe toko ua mo e sevāniti fakafaifekau ʻe toko taha ʻoku nau tokangaʻi lelei fakalaumālie kimautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku mau maʻu ai ʻo aʻu ki he meimei toko 30 ʻi heʻemau ngaahi fakatahá.

ʻI he taimi ʻoku ou toe fakakaukau ai ki he ngaahi taʻu he kuohilí, ʻoku māfana hoku lotó ke sio ki he founga naʻe tokoniʻi ai au ʻe Sihova ke u tauhi iá. Neongo ʻoku teʻeki ai ke kau mai hoku husepānití mo au ʻi he tuí, ʻokú ne hokohoko atu ke tokoniʻi au ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e mēmipa ʻe toko nima ʻi hoku fāmilí tonu kuo nau hoko ko e kau Fakamoʻoni ʻosi papitaiso—ko ʻeku ongo tamaiki fefiné, ongo makapuna fefiné pea mo e taʻahine ʻa hoku tehiná. Tānaki atu ki aí, ʻoku ʻi ai mo e toe faʻahinga ʻi hoku kāingá ʻoku nau ako ʻa e Tohi Tapú mo e kakai ʻa Sihová.

ʻOku ou fakamālōʻia moʻoni ʻi hono tokoniʻi au ʻe Sihova ke u ʻiloʻi iá. ʻOku ou fakapapauʻi ke hoko ko ʻene meʻa ʻo taʻengata.—Sāme 65:2.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai toe pulusi he taimí ni.

[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 15]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)

ʻAOSITELĒLIA

Wyndham

Kimberley Plateau

Derby

Broome

Perth

[Maʻuʻanga]

Kangikalū mo e lyrebird: Lydekker; koala: Meyers

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Ngāue ko ha neesi ʻi he falemahaki Wyndham, 1953

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Fakatahaʻanga Derby, 2005

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share