ʻOku Tala ʻe Sihova “mei he Kamataʻanga ʻa e Meʻa ʻe Hoko ʻAmui”
“Heʻeku tala mei he kamataʻanga ʻa e meʻa ʻe hoko ʻamui, mo tala mei he kuonga muʻa ʻa e meʻa kuo teʻeki fai.”—AISEA 46:9e, 10.
1, 2. Ko e hā ʻoku fakaofo ʻi he fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he felāveʻi mo hono liua ʻo Pāpiloné, pea ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ení ʻo kau kia Sihová?
ʻI HE lolotonga e poʻulí, ʻoku moulu atu ʻa e kau sōtia ʻa e filí ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí ki he kolo ne nau fakataumuʻa ki aí, ʻa e fuʻu kolo hau ko Pāpiloné. ʻI heʻenau fakaofiofi atu ki he hūʻanga ʻo e koló, ʻoku fakaʻohovale ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku nau sio ki aí. Ko e ongo matapā lalahi ʻo e ʻā ʻo Pāpiloné kuo tuku fakaava pē! Ko ʻenau hake pē mei he vaitafé ʻo hū ki he koló. ʻOku lau mōmeniti pē ʻa e paʻulu hifo ʻa e fuʻu koló. Tuaiekemo ʻoku puleʻi leva ʻe Kōlesi ko honau takí ʻa e fonua kuo ikunaʻí, peá ne ʻoatu ki mui ha tuʻutuʻuni ke tukuange ʻa e kau pōpula ʻIsilelí. Ko e laui afe ʻo e kau fakahēʻí ʻoku nau foki ki honau ʻapí ke toe fokotuʻu ʻa e lotu moʻoni kia Sihová ʻi Selusalema.—2 Kalonikali 36:22, 23; Esela 1:1-4.
2 Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he taʻu 539-537 K.M. ʻoku fakamoʻoni ki ai he taimí ni ʻa e kau faihisitōliá. Ko e meʻa ʻoku fakaofó he ko e meʻa ko eni naʻe hokó naʻe tomuʻa ʻiloʻi ia he taʻu nai ʻe 200 ki muʻa. Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻene palōfita ko ʻAiseá ke ne tomuʻa fakamatalaʻi fuoloa ki muʻa ʻa e tō ʻa Pāpiloné. (Aisea 44:24–45:7) Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe felāveʻi ofi mo hono liua ʻo Pāpiloné ka naʻe toe pehē foki ki he hingoa ʻo e taki ʻe ikuná.a ʻI heʻene folofola ki he kau ʻIsilelí, ʻa ia ko ʻene kau fakamoʻoni ia he taimi ko iá, naʻe pehē ʻe Sihova: “Manatu ki he ngahi ʻuluaki meʻa talu mei tuai: he ko au pe ʻa Ela, pea ʻoku ʻikai hano ua; ko e ʻOtua au, pea ʻoku ʻikai haku tuha; heʻeku tala mei he kamataʻanga ʻa e meʻa ʻe hoko ʻamui.” (Aisea 46:9, 10a) Ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻokú ne lava moʻoni ke ne ʻafioʻi ki muʻa ʻa e meʻa ʻe hokó.
3. Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi fē te tau lāulea ki ai he taimi ní?
3 Ko e hā ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻi he kahaʻú ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá? ʻOku ʻafioʻi ki muʻa ʻe Sihova ʻa e meʻa te tau taki taha faí? Ko e moʻoni kuo ʻosi tomuʻa fakapapauʻi hotau kahaʻú? Te tau lāulea ki he ngaahi tali Fakatohitapu ʻo e ngaahi fehuʻí ni mo e ngaahi fehuʻi felāveʻi mo iá ʻi he kupu ko ení mo e kupu hoko maí.
Sihova—Ko ha ʻOtua ʻo e Kikite
4. Ko hai ʻoku haʻu mei ai ʻa e ngaahi kikite ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú?
4 ʻI heʻene malava ke tomuʻa ʻafioʻi ʻa e kahaʻú, naʻe fakamānavaʻi ai ʻe Sihova ʻene kau sevāniti ʻi he kuonga ʻo e Tohi Tapú ke nau hiki ʻa e ngaahi kikite lahi, ʻa ia ʻoku ʻai ai ke tau malava ʻo ʻiloʻi ki muʻa ʻa e meʻa kuo fakataumuʻa ʻe Sihova ke ne faí. “Ko e ngaahi ʻuluaki meʻa, vakai, kuo nau aʻu, pea ko au ʻoku ou tala meʻa foʻou,” ko e folofola ia ʻa Sihová. “Teʻeki ke nau fisi hake ʻoku ou tuku ke mou fanongo ki ai.” (Aisea 42:9) He monūʻia moʻoni ē ko e kakai ʻa e ʻOtuá!
5. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku iku ʻo te maʻu mei hono tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sihová?
5 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he palōfita ko ʻĒmosí: “Talaʻehai ʻe fai ʻe Atonai Sihova ha meʻa, ka te ne fukefuke ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palofita ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni.” ʻOku iku ʻa e tomuʻa ʻiloʻi ko ení ki hono maʻu ha fatongia. Fakatokangaʻi ʻa e fakatātā mālohi ʻoku hoko atu ki ai ʻa ʻĒmosí: “Kuo [ngungulu] ʻa e laione, ko hai ʻe ʻikai manavahe?” Hangē pē ko hono fakalanga ʻe he ngungulu ʻa ha laione ke fakatou ngaʻuta leva ai ʻa e tangatá mo e fanga manu ʻoku ofi atu aí, ʻoku pehē pē hono fakaongo atu leva ʻe he kau palōfita hangē ko ʻĒmosí ʻa e pōpoaki ʻa Sihová. “Kuo folofola ʻa Atonai Sihova, ko hai ʻe mataʻepalofisai?”—Emosi 3:7, 8.
ʻOku “Fakaaʻu” ʻa e “Lea” ʻa Sihová
6. ʻI he founga fē naʻe lavameʻa ai ʻa e “fakakaukau” ʻa Sihová ʻi he felāveʻi mo hono liua ʻo Pāpiloné?
6 Fakafou ʻi heʻene palōfita ko ʻAiseá, naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko ʻeku fakakaukau ʻe tuʻu, pea ko e meʻa kotoa ʻoku ou loto ki ai, te u fai.” (Aisea 46:10e) Ko e “fakakaukau” ʻa e ʻOtuá, ʻa hono finangalo pe taumuʻa ʻi he felāveʻi mo Pāpiloné, naʻe kau ki ai hono ui ʻa Kōlesi mei Pēsiá ke ne ikunaʻi mo liua ʻa Pāpiloné. Naʻe fakahaaʻi fuoloa ki muʻa ʻe Sihova ʻa e taumuʻa ko iá. Hangē ko ia naʻe ʻosi lave ki aí, naʻe fakahoko tofu pē ia ʻi he taʻu 539 K.M.
7. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau falala-pau ʻe fakaaʻu maʻu pē ʻa e “lea” ʻa Sihová?
7 ʻI he meimei taʻu ʻe 400 ki muʻa ke ikunaʻi ʻe Kōlesi ʻa Pāpiloné, naʻe fehangahangai ai ʻa Tuʻi Sihosafate ʻo Siutá mo e kau tau fakatahataha ʻa ʻĀmoni mo Mōapé. Naʻá ne lotu ʻi he falala-pau: “ʻE Sihova, ʻOtua ʻo homau tupuʻanga, ʻikai ko e ʻOtua koe ʻoku ʻafio ʻi langi? pea ʻikai ko e pule fakaleveleva koe ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo e kakai? pea ʻoku ʻi ho nima ʻa e ivi mo e mafai, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne tuʻuaki koe.” (2 Kalonikali 20:6) Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻAisea ʻa e falala-pau meimei tatau ʻi heʻene pehē: “Kuo ʻa Sihova Sapaoti ʻa e tuʻutuʻuni, pea fakaikunoa ʻe hai? pea ko hoʻóna nima kuo mafao, pea fakafoki ʻe hai?” (Aisea 14:27) Ki mui ai, ʻi he taimi naʻá ne toe foki ai ʻo ʻatamai lelei ʻi he hili ia ha vahaʻa taimi naʻá ne faha aí, naʻe fakamoʻoniʻi anga-fakatōkilalo ai ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻo Pāpiloné: “ʻOku ʻikai ha taha te ne mataʻofi hono [ʻOtua] nima, pea ʻeke kiate ia, Ko e ha ʻoku ke fai?” (Taniela 4:35) ʻIo, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ki heʻene kakaí: “[Ko] ʻeku lea . . . ʻe ʻikai foki ngeʻesi mai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne u loto ki ai, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne u fekau atu ai ia.” (Aisea 55:11) ʻOku lava ke tau falala kakato ʻe hoko maʻu pē ʻa e “lea” ʻa Sihová ʻo moʻoni. Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá heʻikai taʻefakahoko.
“Tuʻutuʻuni Talu mei Muʻa” ʻa e ʻOtuá
8. Ko e hā ʻa e “tuʻutuʻuni talu mei muʻa” ʻa e ʻOtuá?
8 ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha “tuʻutuʻuni talu mei muʻa” ʻa e ʻOtuá. (Efeso 3:11) ʻOku ʻikai ko ha palani ngāue pē ia, ʻo hangē ia kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e founga te ne ngāue aí. ʻI hono kehé, ʻoku ʻuhinga ia ki he fakapapauʻi ʻe Sihova ke fakahoko ʻene muʻaki taumuʻa maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní. (Senesi 1:28) Ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e papau ʻo ʻene taumuʻá, fakakaukau angé ki he fuofua kikite naʻe hiki ʻi he Tohi Tapú.
9. ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e Senesi 3:15 mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá?
9 Ko e talaʻofa ʻi he Senesi 3:15 ʻoku fakahaaʻi ai ko e hili pē ko ia ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ʻe fanauʻi mai ʻe heʻene fefine fakaefakatātaá ha hako, pe tama. Naʻe tomuʻa ʻafioʻi foki ʻe Sihova ʻa e ikuʻanga ʻo e tāufehiʻa ʻi he vahaʻa ʻo ʻene fefiné mo Sētané pea ʻi he vahaʻa ʻo hona ongo hako ʻe fepakí. Neongo ʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e Hako ʻo e fefine ʻa e ʻOtuá ke fakavolu hono muiʻivaʻé, ʻe laiki ʻe he Hakó ʻa e ʻulu ʻo e ngatá, pe ko Sētane ko e Tēvoló, ʻi ha taimi kuo ʻosi kotofa ʻe he ʻOtuá. ʻI he taimi tatau, ʻe fakahoko taʻealataʻofi ʻa e taumuʻa ʻa Sihová ʻo fakafou ʻi he laine hohoko kuo fili ʻo aʻu mai ki he hā ʻa Sīsū ko e Mīsaia naʻe talaʻofá.—Luke 3:15, 23-38; Kaletia 4:4.
Meʻa Naʻe Toka Tuʻutuʻuniʻi ʻe Sihová
10. Naʻe tomuʻa fakapapauʻi nai ʻe Sihova mei he kamataʻangá ʻe faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIvi? Fakamatalaʻi.
10 ʻI heʻene fakamatala ʻo kau ki he ngafa naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá, naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Ne muʻaki tuʻutuʻuni [ʻa Sīsū] ʻi he teʻeki tanu pou ʻa mamani, ka naʻe fakaeʻa pe ʻi he fakaʻosi ʻo onoʻaho koeʻuhi ko kimoutolu.” (1 Pita 1:20) Naʻe tomuʻa fakapapauʻi nai ʻe Sihova mei he kamataʻangá ʻe faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea ʻe fiemaʻu ha feilaulau huhuʻi fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi? ʻIkai. Ko e foʻi lea “tanu pou” ko e liliu lea ia ʻo ha foʻi lea faka-Kalisi ko hono ʻuhinga moʻoní ko e “tūtuuʻi ʻo e tengá.” Naʻe fai nai ha “tūtuuʻi tenga,” pe ko hano tuʻituʻiaʻi ha fānau fakaetangata, ki muʻa ke faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví? ʻIkai. Ko e hili pē ʻena talangataʻá naʻe toki fanauʻi mai ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha fānaú. (Senesi 4:1) Ko ia ko e toki hili ʻa e angatuʻú ka ki muʻa ke tuʻituʻiaʻi ha fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe toka tuʻutuʻuniʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻi ai ha “hako.” Naʻe hanga ʻe he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻo ʻai ke malava ke ʻi ai ha fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ki he huhuʻí, ʻa ia ʻe fakangata ʻosi ai ʻa e angahala tukufakaholó mo e ngaahi feinga kotoa pē ʻa Sētané.—Mātiu 20:28; Hepelu 2:14; 1 Sione 3:8.
11. Ko e hā ʻa e fakalakalaka naʻe toka tuʻutuʻuniʻi ʻe Sihova ʻi hono fakahoko ʻene taumuʻá?
11 Naʻe toe toka tuʻutuʻuniʻi ʻe he ʻOtuá ha fakalakalaka kehe ʻi hono fakahoko ʻene taumuʻá. ʻOku fakahaaʻi eni ʻi he meʻa naʻe tohi ʻe Paula ki he kau ʻEfesoó, ʻi he hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “falute ʻa e meʻa kotoa pe ʻia Kalaisi, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi langi, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi mamani.” Pea ʻi heʻene lave ki he “ngaahi meʻa ʻi langi,” ʻa e faʻahinga kuo fili ko e ngaahi kaungāʻea mo Kalaisí, naʻe fakamatala ʻa Paula: “[Naʻe] toka tuʻutuʻuni kimautolu ki ai, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo ʻEne ʻAfio, a ia ʻoku ne ngaueʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe ʻi he ʻalunga ʻo e fakakaukau ʻo hono finangalo.” (Efeso 1:10, 11) ʻIo, naʻe tomuʻa fakapapauʻi ʻe Sihova ʻe faʻu ʻe ha kiʻi tokolahi feʻunga pē mei he faʻahinga ʻo e tangatá ha konga hono ua ʻo e hako ʻo e fefine ʻa e ʻOtuá pea te nau kau fakataha mo Kalaisi ʻi hono fakahoko mai ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e huhuʻí. (Loma 8:28-30) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e faʻahingá ni “ko e kakai tapu.” (1 Pita 2:9) Naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e monū ke ne ʻiloʻi ai ʻi ha vīsone ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga te nau hoko ko e ngaahi kaungāʻea mo Kalaisí—ko e toko 144,000. (Fakahā 7:4-8; 14:1, 3) ʻOku nau ngāue fāʻūtaha ai mo Kalaisi ko e Tuʻí ke “fakamaloʻia ʻene [ʻOtua] langilangiʻia.”—Efeso 1:12-14.
12. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku ʻikai ke tomuʻa fakapapauʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe toko 144,000?
12 Ko hono toka tuʻutuʻuniʻi ko ia ʻa e toko 144,000 naʻe ʻikai ke ʻuhinga ia aí naʻe tomuʻa fakapapauʻi ha faʻahinga pau ke nau tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi he foungá ni. Ko e moʻoni, naʻe tautefito hono tohi ʻa e ngaahi ekinaki ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ke tataki mo fakaivimālohiʻiʻaki ʻa e faʻahinga paní ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonú pea ʻai ke nau taau ai pē mo honau ui fakahēvaní. (Filipai 2:12; 2 Tesalonaika 1:5, 11; 2 Pita 1:10, 11) Kuo ʻafioʻi ki muʻa ʻe Sihova ʻe taau ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe toko 144,000 ke nau fakahoko ʻene taumuʻá. ʻE toki mahino pē ʻa e tuʻunga ʻo e faʻahinga ko eni kuo fakaafeʻí ʻi he anga ʻo ʻenau fili tāutaha ki he founga moʻui te nau maʻú, ko ha fili ia kuo pau ke fai fakafoʻituitui ʻe he tokotaha taki taha ʻo kinautolu.—Mātiu 24:13.
Meʻa ʻOku Tomuʻa ʻAfioʻi ʻe Sihová
13, 14. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku feongoongoi mo hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene tomuʻa ʻafioʻi ha meʻá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
13 Koeʻuhi ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻo e kikite mo e taumuʻa, ʻoku anga-fēfē ʻene ngāueʻaki ʻa ʻene tomuʻa ʻafioʻi ha meʻá? ʻUluakí, ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu ko e ngaahi founga kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻoni, māʻoniʻoni mo anga-ʻofa. ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane Hepelū ʻi he taimi ʻo e kau ʻapositoló, naʻe fakapapauʻi ange ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e fuakava mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa e “ongo meʻa taʻemaliliu ʻe ua, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito lava ke loi ai ʻa e ʻOtua.” (Hepelu 6:17, 18) ʻI heʻene tohi ki he ākonga ko Taitusí, naʻe toe fakahaaʻi ai ʻe Paula ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻi heʻene tohi ʻo pehē ko e ʻOtuá ʻoku “taʻe faʻa loi.”—Taitusi 1:2.
14 ʻIkai ngata aí, neongo ʻoku ʻi ai ha mālohi taʻefakangatangata ʻo Sihova, ʻoku ʻikai ʻaupito te ne ngāue taʻetotonu ʻaki ia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsese ʻa Sihova “ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni, pea taʻe haʻane hala, ko e faitotonu ia mo haohaoa.” (Teutalonome 32:4) Pe ko e hā pē ha meʻa ʻoku fai ʻe Sihova, ʻoku feongoongoi pē ia mo hono ʻulungāanga fisifisimuʻá. Ko ʻene ngaahi ngāué ʻoku fakahāhā ai ʻa e feongoongoi ʻaupito ʻi hono ngaahi ʻulungāanga tuʻu-ki-muʻa ʻa ia ko e ʻofá, potó, fakamaau totonú mo e mālohí.
15, 16. Ko e hā ʻa e ngaahi fili ke fai naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Sihova kia ʻĀtama ʻi he ngoue ko ʻĪtení?
15 Fakakaukau angé ki he anga ʻo e felāveʻi kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ngoue ko ʻĪtení. ʻI he tuʻunga ko ha Tamai ʻofá, naʻe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ʻe he tangatá. Naʻá ne ʻoange kia ʻĀtama ʻa e malava ke fakakaukau, ke ne fakaʻuhingaʻi ha meʻa, pea ke ne maʻu ha fakamulituku. ʻI he ʻikai hangē ko e fanga manú ʻa ia ʻoku tataki ʻataʻatā pē kinautolu ʻe he poto fakaenatulá, naʻe maʻu ʻe ʻĀtama ʻa e malava ke ne fai ha ngaahi fili. Ko e olá leva naʻe ʻafio hifo ʻa e ʻOtuá mei hono taloni fakahēvaní “ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.”—Senesi 1:26-31; 2 Pita 2:12.
16 ʻI he ʻoatu ʻe Sihova ha fekau kia ʻĀtama ke ʻoua ʻe kai mei he “ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi,” naʻá Ne ʻoange ai ha fakahinohino feʻunga ke malava ʻa ʻĀtama ʻo fili pe ko e hā ʻa e meʻa te ne faí. Naʻá ne fakaʻatā ʻa ʻĀtama ke ne kai mei he “ngahi ʻakau kehekehe ʻo e ngoue” tuku kehe pē ʻa e ʻakau ʻe taha, peá ne fakatokanga ange ʻo kau ki he ngaahi nunuʻa fakatupu mate ʻo e kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakau ne tapuí. (Senesi 2:16, 17) Naʻá ne fakamatalaʻi kia ʻĀtama ʻa e ngaahi fua ʻo ʻene ngaahi ngāué. Ko e hā ʻe fai ʻe ʻĀtamá?
17. Ko e hā ʻe lava ai ke tau pehē ʻoku filifili ʻe Sihova ʻa e meʻa ke ne tomuʻa ʻafioʻí?
17 Naʻe hā mahino ʻa e fili ʻe Sihova ke ʻoua te ne tomuʻa ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻe fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví, neongo naʻá Ne malava ke ʻafioʻi ki muʻa ʻa e meʻa kotoa pē. Ko ia ai ko ha fifili eni, ʻo ʻikai ko e pehē pe ʻoku malava ʻa Sihova ke ne tomuʻa ʻafioʻi ʻa e kahaʻú, ka ko e pehē pe te ne fili ke fai peheé. ʻIkai ko ia pē, ʻoku lava ke tau fakaʻuhinga ko Sihová, ʻi hono tuʻunga ko ha ʻOtua ʻofá, heʻikai te ne tomuʻa fakapapauʻi ʻiloʻilo pau mo anga-kakaha ʻe hoko tonu ha angatuʻu, mo hono ngaahi nunuʻa fakamamahí kotoa. (Mātiu 7:11; 1 Sione 4:8) Ko ia ai, ʻoku filifili ʻe Sihova ʻa e meʻa ke ne tomuʻa ʻafioʻí.
18. Ko e hā ʻoku ʻikai ke pehē ai ko hono filifili pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ke ne tomuʻa ʻafioʻí ke ʻuhinga iá ʻokú ne tōnounou fakaemafai?
18 ʻOku ʻuhinga nai ʻa hono filifili pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ke ne tomuʻa ʻafioʻí ke pehē ai ʻokú ne tōnounou fakaemafai? ʻIkai. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsese ʻa Sihova “ko Makatuʻu ia,” ʻo ne tānaki mai: “ʻOku haohaoa ʻene ngaue.” Heʻikai ke tukuakiʻi ʻa Sihova ki he ngaahi nunuʻa ʻo e angahala ʻa e tangatá. Ko e ngaahi ola fakatupu ʻauha ʻoku tau tofanga kotoa ai he ʻaho ní ko e tupu ia mei he ngāue taʻemāʻoniʻoni ʻo e talangataʻa naʻe fai ʻe ʻĀtamá. Naʻe māʻalaʻala ʻa e fakaʻuhinga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ne “hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha; mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala; mo ʻene aʻusia pehe ʻa e kakai kotoa pe ʻe he mate, koeʻuhi ne angahala kotoa pe.”—Teutalonome 32:4, 5; Loma 5:12; Selemaia 10:23.
19. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?
19 Mei he meʻa kuo tau lāulea ki aí, kuo tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke fakamaau taʻetotonu ʻa Sihova. (Sāme 33:5) ʻI hono kehé, ʻoku feongoongoi kotoa ʻa e ngaahi malava, ʻulungāanga lelei mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová mo ʻene taumuʻá. (Loma 8:28) ʻI hono tuʻunga ko e ʻOtua ʻo e kikité, ʻoku tala ʻe Sihova “mei he kamataʻanga ʻa e meʻa ʻe hoko ʻamui, mo tala mei he kuonga muʻa ʻa e meʻa kuo teʻeki fai.” (Aisea 46:9, 10) Kuo tau toe ʻiloʻi foki ʻokú ne filifili pē ʻa e taimi ke ne ngāueʻaki ai ʻa ʻene tomuʻa ʻafioʻí. Ko ia ai, ko e hā leva ʻetau kaunga ki he meʻá ni? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku fehoanaki ʻetau ngaahi filí mo e taumuʻa anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá? Pea ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻu mei hono fai iá? ʻE lāulea ʻa e kupu hono hokó ki he ngaahi fehuʻí ni.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 1, 1998, peesi 19, 20.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā he kuonga muʻá ʻoku fakamoʻoniʻi ai kuo “fakaaʻu” maʻu pē ʻa e “lea” ʻa e ʻOtuá?
• Ko e hā ʻa e meʻa naʻe toka tuʻutuʻuniʻi ʻe Sihova ʻi he felāveʻi mo ʻene “tuʻutuʻuni talu mei muʻa”?
• ʻI he founga fē ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻene tomuʻa ʻafioʻi ha meʻá?
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
Naʻe falala ʻa Sihosafate kia Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Naʻe toka tuʻutuʻuniʻi nai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví?