LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w06 7/1 p. 8-12
  • Ko e Kītakí ʻOku Maʻu Ai e Fiefia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Kītakí ʻOku Maʻu Ai e Fiefia
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Mei he Fakaʻuli Meʻalelé ki he Ngāue Fakaʻevangelioó
  • Muʻaki Fakafepaki
  • Ko ha Taumuʻa ke Tuli ki Ai
  • Ko ha Tokonaki Nima-Homo
  • Fehangahangai mo ha Ngāue Foʻou Faingataʻa
  • Fanga ʻAsi, Fanga Hoosi mo e Fanga Manu Kehe
  • Faifai pea Maʻu ha Tokoni
  • Kītaki Neongo ʻa e Mahamahaki Fakasinó
  • Ko Hono Tali ʻa e Ngaahi Fakaafe ʻa Sihová ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Ngaahi Pale
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ngaahi Maka-Maile ʻi Heʻeku Moʻuí Fekauʻaki mo e Ngāue ʻo e Puleʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Ko e Tutui Atu ʻi he Founga ʻa Sihová ʻa Homa Mālohingá mo e Fiefiá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
w06 7/1 p. 8-12

Talanoa ki he Moʻuí

Ko e Kītakí ʻOku Maʻu Ai e Fiefia

FAKAMATALA FAI ʻE MÁRIO ROCHA DE SOUZA

“ʻOku tuʻu taʻepau pe ʻe moʻui ʻa Rocha ʻi ha tafa ʻe fai ki ai.” Neongo ʻa e fakamatala fakatuʻatamaki ko eni naʻe fai ʻe ha toketaá, ʻi he ʻahó ni, ko e hili ia mei ai ha taʻu nai ʻe 20, ʻoku ou kei hoko pē ko ha tokotaha malanga taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā ʻa e meʻa kuó ne tokoniʻi au ke u kītaki ʻi he kotoa ʻo e ngaahi taʻu ko ení?

NAʻÁ KU tupu hake ʻi heʻeku kei siʻí ʻi ha faama ofi ki Santo Estêvão, ko ha kiʻi kolo ʻi he vahefonua ko Bahia, ʻi he tokelau-hahake ʻo Pelēsilá. ʻI heʻeku taʻu fitú, naʻá ku kamata tokoni ai ki he tangataʻeikí ʻi he ngāue he fāmá. Hili ʻa e akó he ʻaho taki taha, naʻá ne vaheʻi mai ai ha ngāue ke u fai. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko ʻene ʻalu pē ʻa e tangataʻeikí ʻi ha meʻa fakapisinisi ki Salvador, ʻa e kolomuʻá, naʻá ne tuku mai ke u tokangaʻi ʻa e fāmá.

Naʻe ʻikai haʻamau ʻuhila, hala he vaitaki pe ko e ngaahi meʻa fakafiemālie anga-maheni he ʻaho ní, ka neongo iá naʻa mau fiefia pē. Naʻá ku fakapuna lofa pe vaʻinga ʻaki e fanga kiʻi kā vaʻinga papa naʻá ku faʻu mo hoku ngaahi kaumeʻá. Naʻá ku toe ifi kalāneti foki ʻi he ngaahi laka fakalotú. Naʻá ku hoko ko ha tamasiʻi hiva ʻi he fale lotu he feituʻú, pea naʻá ku sio ai ʻi ha tohi naʻe ui ko e História Sagrada (Hisitōlia Toputapu), ʻa ia naʻá ne langaʻi ʻeku fieʻilo ki he Tohi Tapú.

ʻI he 1932, ʻi heʻeku taʻu 20, naʻe uesia lahi ai ʻa e tokelau-hahake ʻo Pelēsilá ʻe ha laʻalaʻā lahi mo fuoloa. Naʻe mate ʻemau fanga pulú pea pehē ki he ngoué, ko ia naʻá ku hiki ki Salvador, ʻa ia naʻá ku maʻu ai ha ngāue ko ha fakaʻuli meʻalele. Hili iá naʻá ku totongi ha fale peá u ʻomai hoku fāmilí ke mau nofo. ʻI he 1944, naʻe mālōlō ai ʻa e tangataʻeikí, ʻo tuku mai ai ke u tokangaʻi ʻa e fineʻeikí mo hoku tuofāfine ʻe toko valu mo e tehina ʻe toko tolu.

Mei he Fakaʻuli Meʻalelé ki he Ngāue Fakaʻevangelioó

Ko e taha ʻo e ʻuluaki meʻa naʻá ku fai ʻi heʻeku aʻu pē ki Salvador, ko hono fakatau mai ha Tohi Tapu. Hili ʻeku maʻu lotu ʻi ha ngaahi taʻu he siasi Papitaisó, ne u hoko ʻo kaungāmeʻa mo Durval, ko ha kaungā fakaʻuli meʻalele. Naʻá ku faʻa fetalanoaʻaki lōloa mo Durval ʻi he Tohi Tapú. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻa ne ʻomai ai ha kiʻi tohi naʻe fakakaveinga ko e ʻOku ʻi Fē ʻa e Kau Maté?a Neongo naʻá ku tui ʻoku maʻu ʻe he tangatá ha laumālie taʻefaʻamate, naʻe iku ʻa ʻeku fieʻiló ki heʻeku vakaiʻi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku hiki ʻi he kiʻi tohí. Naʻá ku ʻohovale ʻi hono fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e laumālie ʻoku faiangahalá ko ia ia ʻe maté.—Isikeli 18:4.

ʻI heʻene fakatokangaʻi ʻeku mahuʻingaʻiá, naʻe kole ange ai ʻa Durval kia Antônio Andrade, ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke ʻaʻahi mai ki hoku ʻapí. Hili ʻene ʻaʻahi hono tolú, naʻe fakaafeʻi au ʻe Antônio ke u kau fakataha mo ia ʻi hono vahevahe atu ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé. Hili ʻene fakalea he ʻuluaki ongo ʻapí, naʻá ne pehē mai, “Sai, ko koe eni.” Naʻa ku loto-siʻi, ka ne u fiefia ʻi he fanongo tokanga mai ha fāmili ʻe taha pea nau tali ʻa e ongo tohi naʻá ku tuʻuakí. Aʻu mai ki he ʻaho ní, ʻoku ou kei fiefia lahi pē ʻi he taimi ʻoku ou fetaulaki ai mo ha tokotaha ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he moʻoni ʻo e Tohi Tapú.

ʻI ʻEpeleli 19, 1943, lolotonga e fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻi he taʻu ko iá, naʻá ku papitaiso ai ʻi he ʻŌseni ʻAtalanitikí ofi ki Salvador. Koeʻuhi ko e ʻikai loko ʻi ai ha kau tangata Kalisitiane taukeí, naʻe fakanofo au ke u tokoni ki he kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoni naʻa nau fakataha ʻi he ʻapi ʻo Tokoua Andrade ʻi he taha ʻo e ngaahi hala fāsiʻi ʻoku fakafehokotaki ai ʻa e kauhala ʻolunga mo e kauhala lalo ʻo e kolo lahi ko Salvador.

Muʻaki Fakafepaki

Naʻe ʻikai manakoa ʻemau ngāue faka-Kalisitiané lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻo e Tau II ʻa Māmaní (1939-45). Naʻe fakamahalo ʻa e kau ʻōfisa ia ʻe niʻihi ko e kau sipai kimautolu mei ʻAmelika koeʻuhí ko e lahi taha ʻo ʻemau ngaahi tohí naʻe ʻomi mei ai. Ko e ikuʻangá, naʻe lahi e puke pōpulá mo e fakaʻekeʻeké. ʻI he taimi naʻe ʻikai toe foki mai ai ha Fakamoʻoni mei he ngāue fakafaifekaú, naʻa mau ʻosi pehē pē kuo puke ia, pea naʻa mau ō leva ki he ʻapi polisí ʻo feinga ke tukuange mai.

ʻI ʻAokosi 1943, naʻe tūʻuta ai ʻi Salvador ʻa Adolphe Messmer, ko ha Fakamoʻoni Siamane, ke tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ʻemau fuofua ʻasemipilií. Hili hono maʻu ha ngofua mei he kau maʻu mafaí ke fakahoko ha ʻasemipilií, naʻe tuʻu ha ngaahi tuʻuaki ʻo e malanga maʻá e kakaí ko e “Tauʻatāina ʻi he Māmani Foʻoú” ʻi he ngaahi nusipepa he feituʻú, pea naʻe fakapipiki ha ngaahi tuʻuaki ʻi he matapā sioʻata ʻo e ʻū falekoloá pea mo e ngaahi meʻalelé. Ka ʻi he ʻaho hono ua ʻo e ʻasemipilií, naʻe fakahā mai ai ʻe ha polisi kuo kaniseli ʻemau laiseni ki he fakatahá. Naʻe tenge ʻe he pīsope-pule ʻo Salvador ʻa e pule polisí ke ne taʻofi ʻa ʻemau ʻasemipilií. Kae kehe, ʻi he ʻEpeleli ʻo e taʻu hokó, naʻe iku ʻo mau maʻu ai e ngofua ke fakahoko ʻa e malanga maʻá e kakaí ʻa ia naʻe tuʻuakí.

Ko ha Taumuʻa ke Tuli ki Ai

ʻI he 1946, naʻá ku maʻu ai ha fakaafe ke kau ki he ʻAsemipilī Fakateokalati ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fiefiá ʻi he kolo lahi ko São Paulo. Naʻe fakaʻatā ha kulupu ʻo kimautolu ʻe ha kapiteni ʻo ha vaka uta koloa ʻi Salvador, ke mau folau ʻi hono vaká ʻo kapau te mau fie mohe ʻi he funga vaká. Neongo ʻemau fetaulaki mo ha afā ʻa ia naʻa mau loloa kotoa ai, hili ʻemau ʻi tahi ʻi ha ʻaho ʻe fā, ne mau tūʻuta lelei ʻi Rio de Janeiro. Naʻe talitali lelei kimautolu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻi Rio ki honau ngaahi ʻapí ke mau mālōlō ʻi ha ngaahi ʻaho ki muʻa ke hoko atu ʻi he lēlué ʻemau fonongá. ʻI he tau atu pē ʻa e lēlué ki São Paulo, naʻe fakafetaulakiʻi kimautolu ʻe ha kiʻi falukunga kakai naʻa nau toʻo ha fakaʻilonga ʻoku tohi ai, “Talitali Lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

ʻI ha kiʻi taimi siʻi hili ʻemau foki ki Salvador, naʻá ku fakalea ange ai kia Harry Black, ko ha misinale mei ʻAmelika, ʻo kau ki heʻeku holi ke u hoko ko ha tāimuʻá, ko hono ui ia ʻo e kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fakamanatu mai ʻe Harry naʻe ʻi ai hoku ngaahi fatongia fakafāmili ke tokangaʻi peá ne faleʻi mai ke u kiʻi tatali. Faai mai pē, ʻi Sune 1952, naʻe ʻikai ai ke toe fakafalala mai ʻa hoku fanga tehiná mo hoku fanga tuofāfiné ʻi he tuʻunga fakapaʻangá, pea naʻe vaheʻi au ke u hoko ko ha tāimuʻa ʻi ha kiʻi fakatahaʻanga ʻi Ilhéus, ʻi he kilomita ʻe 210 ki he matāfonuá ʻi he fakatonga ʻo Salvador.

Ko ha Tokonaki Nima-Homo

ʻI he taʻu hono hokó, naʻe vaheʻi ai au ki Jequié, ko ha kolo lahi ʻi he loto koló ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Kau Fakamoʻoni. Ko e ʻuluaki tokotaha ne u ʻaʻahi ki aí ko e pātele he koló. Naʻá ne fakamatala mai ko e kolo ia ʻoʻona peá ne tapui ʻeku malanga ʻi aí. Naʻá ne fakatokanga ki he ngaahi vāhenga fakasiasí ʻo kau ki he tūʻuta ai ha “palōfita loi” peá ne fekauʻi holo he koló ha kau sipai ke nau siofi ʻeku ngaahi ngāué. Ka neongo ia, ʻi he ʻaho ko iá naʻá ku tufa ai ha ngaahi tohi Fakatohitapu laka hake he 90 peá u kamataʻi ha ako Tohi Tapu ʻe fā. Hili mei ai ha taʻu ʻe ua, naʻe ʻi ai tonu ha Fale Fakatahaʻanga ʻi Jequié, mo e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 36! ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga ʻe valu mo e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 700 nai ʻi Jequié.

Lolotonga ʻa e ʻuluaki ngaahi māhina naʻá ku ʻi Jequié aí, naʻá ku nofo ʻi ha kiʻi loki totongi ʻi he tuʻakoló. Naʻá ku fetaulaki ai mo Miguel Vaz de Oliveira, ko e tokotaha ʻa ia naʻe ʻoʻona ʻa e Hotel Sudoeste, ʻa e taha ʻo e ngaahi hōtele lelei taha ʻi Jequié. Naʻe tali ʻe Miguel ha ako Tohi Tapu peá ne vili mai ke u hiki ange ki ha loki ʻi hono hōtelé. Naʻe hoko ki mui ʻa Miguel mo hono uaifí ko ha ongo Fakamoʻoni.

Ko ha toe manatu ʻofa ʻe taha ki he taimi naʻá ku ʻi Jequié aí, ʻoku fekauʻaki ia mo Luiz Cotrim ko ha faiako ʻi ha ako māʻolunga ʻa ia naʻá ku ako Tohi Tapu mo ia. Naʻe tokoni mai ʻa Luiz ke ʻai ke toe sai ange ʻeku ʻilo ki he lea faka-Potukalí mo e lēsoni fiká. Naʻe ngata pē ʻeku akó he lautohi puleʻangá, ko ia ai, naʻá ku tali loto-lelei ʻene tokoní. Ko e ngaahi lēsoni naʻá ma fai hili ʻa e ako Tohi Tapu ʻa Luiz he uike kotoa peé, naʻe tokoni ia ke teuʻi ai au ki he ngaahi monū lahi ange naʻe vave ʻeku maʻu mei he kautaha ʻa Sihová.

Fehangahangai mo ha Ngāue Foʻou Faingataʻa

ʻI he 1956, naʻá ku maʻu ai ha tohi ko hono fakaafeʻi mai au ki homau ʻōfisi vaʻá, ʻa ia naʻe tuʻu he taimi ko iá ʻi Rio de Janeiro, ke akoʻi ai au ke u hoko ko ha ʻovasia sēketi, hangē ko ia ʻoku uiʻaki ʻa e kau faifekau fefonongaʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe toe kau ʻa e toko valu kehe ki he akó ni, ʻa ia naʻe laka siʻi hake he māhina ʻe tahá hono lōloá. ʻI heʻene ofi ke ʻosí, naʻe vaheʻi au ki São Paulo, ʻa ia naʻe ʻai ai au ke u hohaʻa. Naʻá ku ʻeke hifo: ‘Ko e hā ʻaku, ko ha tangata ʻuliʻuli, ʻe fai ʻi he kau ʻĪtali ko iá? Te nau tali lelei au?’b

ʻI he ʻuluaki fakatahaʻanga naʻá ku ʻaʻahi ki ai ʻi he vahefonua ko Santo Amaro, naʻe fakalototoʻaʻi ai au heʻeku sio naʻe fonu ʻa e Fale Fakatahaʻangá ʻi he kaungā Fakamoʻoni mo e kakai mahuʻingaʻia. Ko e meʻa naʻá ne fakatuipauʻi au naʻe ʻikai ha makatuʻunga lelei ki heʻeku hohaʻá he ko e kotoa ʻo e toko 97 ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau kau mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he fakaʻosinga uike ko iá. ‘Ko hoku fanga tokoua moʻoni kinautolu,’ ko ʻeku fakakaukaú ia. Ko e loto-māfana ʻa e siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení naʻá ne ʻai au ke u loto-toʻa ʻo kītaki ʻi he ngāue fakafaifekau fefonongaʻakí.

Fanga ʻAsi, Fanga Hoosi mo e Fanga Manu Kehe

Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa lahi taha ʻa ia naʻe fehangahangai mo e kau ʻovasia fefonongaʻakí ʻi he muʻaki ngaahi taimi ko iá, ko e ngaahi fononga lōloa ke aʻu ki he ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi kulupu iiki ange ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi he ngaahi feituʻu ʻutá. ʻI he ngaahi feituʻu ko iá, naʻe ʻikai malu pe naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha ngaahi meʻa ia ke fai ai ha fefonongaʻaki, pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi halá ko e fanga kiʻi hala kelekele fāsiʻi.

Naʻe solova ʻe he ngaahi sēketi ia ʻe niʻihi ʻa e palopalemá ni ʻaki ʻenau fakatau mai ha ʻasi pe ko ha hoosi ke ngāueʻaki ʻe he ʻovasia sēketí. ʻI he kamataʻanga ʻo e ngaahi uike lahi, naʻá ku fokotuʻu ʻa e nofoʻa ʻo e hōsí pe ʻasí, haʻihaʻi ki ai mo ʻeku utá, peá u heka he houa ʻe 12 ki he fakatahaʻanga hokó. ʻI Santa Fé do Sul, naʻe ʻi ai ha ʻasi ʻa e Kau Fakamoʻoní naʻe ui ko Dourado (Goldie) ʻa ia naʻá ne lava pē ʻo ʻilo hono hala ki he ngaahi kulupu ako ʻi he feituʻu ʻutá. Naʻe tuʻu ʻa Dourado ʻi he ngaahi matapā ʻo e fāmá ʻo tatali mai kia au ke u fakaava. Hili ʻa e ʻaʻahí, naʻá ku hoko atu mo Dourado ki he kulupu hokó.

Ko e ʻikai ha founga alafalalaʻanga ki he fetuʻutakí naʻe toe faingataʻa ange ai ʻa e ngāue fakasēketí. Ko e fakatātaá, ke malava ʻo ʻaʻahi ki ha kiʻi kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa ia naʻa nau fakataha ʻi ha faama ʻi he Vahefonua Mato Grosso, naʻe pau ai ke u kolosi vaka ʻi he Vaitafe Araguaia pea heka hoosi mei ai ʻi he kilomita nai ʻe 25 ʻo fou he vaotaá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku tohi ai ʻo fakahā ʻa ʻeku ʻaʻahí ki he kulupu ko iá, ka naʻe ʻikai moʻoni ke aʻu e tohí ia, he naʻe ʻikai ha taha ia ke tatali mai kiate au ʻi heʻeku kolosi atu he vaitafé. Ko e efiafi poʻulí ia, ko ia naʻá ku kole ange ai ki ha tokotaha naʻe ʻi ai ʻene kiʻi pā ʻolokaholo ke ne tokangaʻi ʻeku ʻū meʻá, kau kamata lue mo ʻeku kató pē.

ʻIkai fuoloa mei ai kuo mamalu e poʻulí. ʻI heʻeku tō mo humu he fakapoʻulí, naʻe māfulu hake ha fuʻu manu ʻokú ne kai e loó. Naʻá ku fanongo he pehē ʻe lava ke tuʻu hake ʻa e fuʻu manu ko ení ʻo tāmateʻi ha tangata ʻaki hono ongo vaʻe muʻa mālohí. Ko ia ko e taimi pē naʻe ngahaha ai ha meʻa ʻi he vaó, naʻá ku laka fakaalaala mo puke ʻeku kató ʻi muʻa ʻiate au ko ha maluʻi. Hili ʻeku lue ʻi ha ngaahi houá, naʻá ku aʻu ai ki ha kiʻi vai. Ko e pangó, ʻi he fakapoʻulí naʻe ʻikai te u fakatokangaʻi naʻe ʻi ai ha ʻā uaea talatala he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI heʻeku fuʻu foʻi puna ki he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ku tō ʻo faʻaki he ʻaá, ʻou lavelavea ai!

Naʻe faai pē ʻou aʻu ki he fāmá, pea naʻe fakafetaulakiʻi au ʻe he fanga kulī kālou longoaʻa. Naʻe anga-maheniʻaki he taimi ko iá ki he kau kaihaʻa sipí ke nau kaihaʻa he taimi poʻulí, ko ia ko ʻene ava mai pē ʻa e matapaá, naʻá ku ʻasi fakavave hake leva. Kuo pau pē naʻá ku hā fakaʻofa nai ʻi hoku vala mahaehae mo fetotoʻí, ka naʻe fiefia ʻa e fanga tokouá ke femātaaki mo au.

Neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, ko e ngaahi ʻaho fakafiefia ia. Naʻá ku fiefia ʻi he ngaahi fononga lōloa he hōsí pea mo e lue laló, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ku mālōlō ʻi ha ngaahi lalo ʻakau, ʻo fanongo ki he hivehiva ʻa e fanga manupuná, pea siofi e kolosi ʻa e fanga fōkisí ʻi hoku halangá ʻi he fanga kiʻi hala lingolingoa ko iá. Ko e toe tupuʻanga ʻe taha ʻo ʻeku fiefiá ko hono ʻiloʻi ko ia naʻe tokoniʻi moʻoni ʻe heʻeku ngaahi ʻaʻahí ʻa e kakaí. Ko e tokolahi naʻa nau faitohi mai ʻo fakahaaʻi ʻenau houngaʻiá. Naʻe fakamālō tonu mai ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ne mau fetaulaki ai ʻi he ngaahi ʻasemipilií. He fiefia moʻoni ia naʻá ku maʻu ʻi he sio ki he kakaí ʻoku nau ikuʻi ʻa e ngaahi palopalema fakafoʻituitui pea fai ha fakalakalaka fakalaumālie!

Faifai pea Maʻu ha Tokoni

Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko eni ʻi he ngāue fefonongaʻakí, naʻá ku faʻa ʻalu tokotaha ai, pea naʻe akoʻi mai kiate au ʻe he meʻá ni ke u falala kia Sihova ‘ko hoku makatuu mo hoku kolo.’ (Sāme 18:​2, PM) Tānaki atu ki ai, naʻá ku lāuʻilo ko e nofo taʻehoá naʻá ne ʻai au ke tuku tāfataha ʻeku tokangá ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.

Ka ʻi he 1978, naʻá ku fetaulaki ai mo ha tuofefine tāimuʻa ko hono hingoá ko Júlia Takahashi. Naʻá ne tukuange ʻene ngāue totongi lelei ko ha neesi ʻi ha falemahaki lahi ʻi São Paulo kae lava ke ne ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. Ko e kau mātuʻa Kalisitiane naʻa nau ʻiloʻi iá naʻa nau fakaongoongoleleiʻi lahi mai hono ngaahi ʻulungāanga fakalaumālié mo ʻene ngaahi malava fakaetāimuʻá. Hangē ko ia ʻoku lava ke fakaʻuta atu ki aí, naʻe fakaʻohovale moʻoni ki ha niʻihi ʻeku fili ke u mali hili ia ha ngaahi taʻu lahi ʻaupito. Naʻe ʻikai lava ke tui ki ai hoku kaumeʻa lelei ʻe taha, peá ne palōmesi te ne ʻomai ha pulu kilo ʻe 270 kapau moʻoni te u mali. Naʻa mau papakiuʻi e pulu ko iá ʻi he ʻaho talitali ʻo ʻema malí ʻi Siulai 1, 1978.

Kītaki Neongo ʻa e Mahamahaki Fakasinó

Naʻá ma ʻalu fakataha mo Júlia ʻi he ngāue fefonongaʻakí, pea ʻi he taʻu ʻe valu hono hokó, naʻá ma ʻaʻahi fakataha ai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he fakatonga mo e fakatonga-hahake ʻo Pelēsilá. Ko e taimi ia naʻe kamata ai ke u mahaki mafú. Naʻe tuʻo ua ʻeku pongia lolotonga ʻeku fakalea ki he kakai he ʻapí ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI he fakakaukau ki hoku tuʻunga fakangatangatá, naʻá ma tali ai ha vāhenga-ngāue ko ha ongo tāimuʻa makehe ʻi Birigüi, ʻi he Vahefonua São Paulo.

ʻI he taimi ko ení, naʻe tala mai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻi Birigüi te nau ʻave au ʻi ha kā ke u sio ki ha toketā ʻi Goiânia, ʻi he kilomita nai ʻe 500 hono mamaʻó. Ko e taimi pē naʻe kiʻi sai ai hoku tuʻungá, naʻe fai leva ha tafa ke fokotuʻu ha kiʻi mīsini ke tokoni ki he tā hoku mafú. Ko e taʻu ia ʻe 20 nai he kuohilí. Neongo ʻeku foua ha toe tafa ʻe ua ki hoku mafú, ʻoku ou kei longomoʻui pē ʻi he ngāue ngaohi-ākongá. Hangē pē ko e tokolahi ʻo e ngaahi uaifi Kalisitiane mateaki kehé, kuo hoko ʻa Júlia ko ha matavai hokohoko ʻo e mālohi mo e fakalototoʻa.

Neongo kuo fakangatangata ʻeku ngāué ʻe hoku tuʻunga mahamahakí pea fakatupunga au ke u loto-siʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou kei malava pē ʻo tāimuʻa. ʻOku ou manatuʻi kuo ʻikai ʻaupito talaʻofa mai ʻe Sihova kia kitautolu ko e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻá ni ʻe ʻatā mei he palopalemá. Kapau ko e ʻapositolo ē ko Paulá mo e kau Kalisitiane faitōnunga kehe ʻi he kuonga muʻá naʻe pau ke nau kītaki, ko e hā te tau toe kehe ai kitautolú?—Ngāue 14:22.

Ki muí ni mai, naʻá ku maʻu hake ai ʻa e fuofua Tohi Tapu naʻá ku maʻu ʻi he 1930 tupú. ʻI loto he takafí, naʻá ku hikiʻi ai ʻa e 350, ko e tokolahi ia ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi Pelēsila ʻi he taimi naʻe kamata ai ke u maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi he 1943. ʻOku taʻemalava ke fai ha tui ʻoku laka hake he taimí ni ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 600,000 ʻi Pelēsila. He monū moʻoni ia ke ʻi ai haʻaku kiʻi kaunga ki he tupu ko ení! ʻOku ʻikai toe loi hono faitāpuekina lahi au ʻe Sihova ʻi he kītakí. Hangē pē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku lava ke u leaʻaki: “Kuo fai e Jihova ae gaahi mea lahi maa atautolu; bea oku tau fiefia ai.”—Sāme 126:​3, PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka ʻoku ʻikai toe pulusi he taimí ni.

b Naʻe nofo ʻi São Paulo ʻa e kau ʻĪtali naʻa nau hiki mai meimei ko e toko 1,000,000 ʻi he vahaʻa taimi ʻo e taʻu 1870 mo e 1920.

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko hono tuʻuaki ʻe ha Kau Fakamoʻoni ʻa e malanga maʻá e kakaí ʻi he fuofua ʻasemipilī ʻi he kolo lahi ko Salvador, 1943

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Tūʻuta ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi São Paulo ki he ʻAsemipilī ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fiefiá, 1946

[Fakatātā ʻi he peesi 10, 11]

ʻI he ngāue fefonongaʻakí he lolotonga ʻa e konga ki mui ʻo e 1950 tupú

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Mo hoku uaifí, ko Júlia

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share