LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 8/15 p. 7-11
  • Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Kau ʻAtu ha Meʻaʻofa”
  • “Tau Fiemalie”
  • Ko ha Palōfita Motuʻa Naʻe “Loi ki Ai”
  • “Naʻa Ne Foki” mo e Tangataʻeikí
  • Ke Anga-Fakanānā
  • Fakapapauʻi ke Mateaki Ai Pē
  • Heʻikai ke Liʻaki ʻe Sihova ʻEne Kau Mateakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • “Ko Koe Toko Taha Pē ʻOku Mateakí”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • Ko e Fekuki mo Hono Poleʻi ʻo e Mateakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Vakai ki he Mateakí!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 8/15 p. 7-11

Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha

“Teu eveeva i hoo mooni: gaohi ke taha be hoku loto ke manavahe ki ho huafa.”—SĀME 86:11, PM.

1, 2. (a) Fakatatau ki he Sāme 86:2, 11, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki faitōnunga kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí pe ngaahi fakatauelé? (e) Ko fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke fakatupulekina ai ʻa e mateaki loto-moʻoní?

KO E HĀ ʻoku hoko ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi naʻa nau hanganaki faitōnunga ʻi he laui taʻu neongo ʻa e tuku pilīsoné pe fakatangá ʻo tō ki mui ki he tuli ki he meʻa fakamatelié? ʻOku fekauʻaki ʻa e talí mo hotau lotó—ʻa hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó. ʻOku fakafekauʻaki ʻe he Sāme 86 ʻa e mateakí ki ha loto fāʻūtaha, ʻa ia, ko ha loto ʻoku kakato, ko ha loto ʻoku ʻikai lotolotoua. “Fakamoui hoku laumalie; he oku ou maonioni [pe mateaki],” ko e lotu ia ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá. “Akoe ko hoku Otua, fakamoui hoo tamaioeiki aia oku falala kiate koe.” Naʻe toe lotu ʻa Tēvita: “E Jihova, ako kiate au ho hala; teu eveeva i hoo mooni: gaohi ke taha be hoku loto ke manavahe ki ho huafa.”—Sāme 86:2, 11, PM.

2 Kapau heʻikai ke tau falala kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó, ʻe hanga ʻe he ngaahi meʻa kehe ʻoku fai ki ai ʻa e tokangá mo e ʻofá ʻo fakavaivaiʻi ʻetau mateaki ki he ʻOtua moʻoní. ʻOku hangē ʻa e ngaahi holi siokitá ha ngaahi maina ʻoku tanu ʻi he hala ʻoku tau ʻalu aí. Neongo kuo tau hanganaki faitōnunga nai kia Sihova ʻi he malumalu ʻo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa, ʻe lava ke tau tō ʻo maʻunimā ʻe he ngaahi tauhele ʻa Sētané. He mahuʻinga lahi ē ke tau fakatupulekina ʻa e mateaki loto-moʻoni kia Sihova he taimí ni, ki muʻa ke hoko mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pe ngaahi fakatauelé! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e lama [pe maluʻi] ʻo ho loto.” (Pal. 4:23) ʻOku lava ke tau ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻi he meʻá ni mei he meʻa naʻe hokosia ʻe ha palōfita mei Siuta ʻa ia naʻe fekauʻi ʻe Sihova kia Tuʻi Selopoame ʻo ʻIsilelí.

“Kau ʻAtu ha Meʻaʻofa”

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Selopoame ki he pōpoaki fakaefakamaau naʻe ʻoatu ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá?

3 Sioloto atu ki he meʻa naʻe hokó. Ko e toki ʻosi ʻeni hono ʻoatu ʻe he tangata ʻa e ʻOtuá ha pōpoaki fefeka kia Tuʻi Selopoame, ʻa ē naʻá ne fokotuʻu ʻa e lotu ki he ʻuhikiʻi pulú ʻi he puleʻanga fakatokelau matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. ʻOku houhau lahi ai ʻa e tuʻí. ʻOkú ne tuʻutuʻuni ki heʻene kau tangatá ke nau puke ʻa e talafekaú. Ka ʻoku kau ʻa Sihova mo ʻene sevānití. Tuaiekemo, ko e nima ko ia ʻo e tuʻí kuo mafao atu ʻi heʻene houhaú ʻoku mate fakaemana ia, pea ko e ʻōlita naʻe ngāueʻaki ki he lotu loí ʻoku mafaʻa ua. ʻOku liliu fakafokifā ʻa e anga ʻo Selopoamé. ʻOkú ne kole ki he tangata ʻa e ʻOtuá: “Fakamokomoko muʻa ki he finangalo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea hufekina au ke moʻui mai hoku nima.” ʻOku lotu ʻa e palōfitá, pea ʻoku moʻui ʻa e nima ʻo e tuʻí.—1 Tuʻi 13:1-6.

4. (a) Ko e hā ko ha ʻahiʻahi moʻoni ai ki he mateaki ʻa e palōfitá ʻa e meʻa naʻe fokotuʻu ange ʻe he tuʻí? (e) Ko e hā ʻa e tali ʻa e palōfitá?

4 ʻOku pehē leva ʻe Selopoame ki he tangata ʻa e ʻOtua moʻoní: “Ta o ki ʻapi ke ke maʻu ha tokoni, kau ʻatu ha meaʻofa.” (1 Tuʻi 13:7) Ko e hā ʻe fai ʻe he palōfitá ʻi he taimi ní? ʻOku totonu ke ne tali ʻa e anga-talitali kakai ʻa e tuʻí hili ia ʻene ʻoatu kiate ia ha pōpoaki ʻo e fakahalaiá? (Sāme 119:113) Pe ʻoku totonu ke ne fakafisingaʻi ʻa e fakaafe ʻa e tuʻí, neongo ʻa e hā mai ʻoku fakatomala ʻa e tuʻí? Ko hono moʻoní ʻoku maʻumeʻa ʻa Selopoame ke ne foaki ha ngaahi meʻaʻofa totongi mamafa ki hono ngaahi kaumeʻá. Kapau kuo tukulotoa ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ha holi fufū ki he ngaahi meʻa fakamatelié, ʻoku ngalingali ʻe hoko ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe fokotuʻu ange ʻe he tuʻí ko ha fuʻu fakatauele lahi. Kae kehe, kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki heʻene palōfitá: “ʻOua te ke kai meʻakai, pea ʻoua te ke inu ha vai, pea ʻoua te ke foki ʻi he hala naʻa ke ʻalu atu ai.” Ko ia ʻoku tali mahino atu ʻa e palōfitá: “Ka ne ke fie ʻomi ʻa e vaeua ʻo ho fale, ʻe ʻikai te u hu ki ho ʻapi, pea ʻe ʻikai te u kai meʻakai pe inu vai ʻi he potu ni.” Pea ʻoku mavahe leva ʻa e palōfitá mei Pēteli ʻi ha hala kehe. (1 Tuʻi 13:8-10) Ko e hā ʻa e lēsoni fekauʻaki mo e mateaki loto-moʻoní ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻi he fili naʻe fai ʻe he palōfitá?—Loma 15:4.

“Tau Fiemalie”

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e fepaki ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié mo e mateakí?

5 ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai fepaki nai ʻa e tuli ia ki he meʻa fakamatelié mo e mateakí, ka ʻoku pehē. ʻOku tau falala ki he talaʻofa ʻa Sihova te ne tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni kiate kitautolú? (Mt. 6:33; Hep. 13:5) ʻI he lelei ange ke ʻoua te tau feinga ke maʻu ʻi ha faʻahinga fakamole pē ʻa e ngaahi meʻa “lelei ange” ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai malava ke tau maʻu ia ʻi he taimi ní, ʻe lava ke tau kei moʻui taʻekau ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá? (Lau ʻa e Filipai 4:11-13.) ʻOku fakataueleʻi kitautolu ke tau tukuange atu ʻa e ngaahi monū fakateokalatí koeʻuhi kae maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu he taimi ní? ʻOku muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngāue mateaki kia Sihová? ʻE fakatuʻunga lahi ʻetau ngaahi talí ʻi he tuʻunga pe ʻoku tau loto-ʻaufuatō ʻi heʻetau ngāue ki he ʻOtuá pe ʻikai. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Koe aga faka-Otua moe loto fiemalie, koe koloa lahi ia. He nae ikai te tau omi ha mea ki he mamani, bea kuo bau e ikai te tau faa ave ai ha mea. Bea i he e tau maʻu ae mea kai moe kofu ke tau fiemalie ai.”—1 Tim. 6:6-8, PM.

6. Ko e hā ʻa e “ngaahi meʻaʻofa” ʻe tuʻuaki mai nai kiate kitautolú, pea ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau fili pe te tau tali ʻa e ngaahi meʻa ko iá?

6 Ko e fakatātaá, ʻe tuʻuaki mai nai ʻe heʻetau pule ngāué ha hiki lakanga vāhenga lelei ange mo ha ngaahi monū kehe. Pe ʻoku tau ʻiloʻi nai ʻe lava ke tau maʻu ha tāpuaki fakapaʻanga lahi ange kapau te tau hiki ki ha fonua pe feituʻu ʻe taha ke maʻu ha ngāue ai. ʻE ʻuluaki hā mai nai ʻa e ngaahi faingamālie peheé ʻo ngali ko ha tāpuaki ia meia Sihova. Ka ki muʻa ke tau fai ha fili ki aí, ʻikai ʻoku totonu ke tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ueʻi hotau lotó? Ko e fehuʻi tefito eni ʻoku totonu ke tau tokanga ki aí, “ʻE anga-fēfē hono uesia ʻe heʻeku fili ʻoku faí hoku vahaʻangatae mo Sihová?”

7. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke taʻakifuʻu atu ʻa e ngaahi holi ki he meʻa fakamatelié?

7 ʻOku pouaki taʻemālōlō ʻe he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié. (Lau ʻa e 1 Sione 2:15, 16.) Ko e taumuʻa ʻa e Tēvoló ke kākaaʻi hotau lotó. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻiloʻi pea taʻakifuʻu mei hotau lotó ʻa e ngaahi holi ki he meʻa fakamatelié. (Fkh. 3:15-17) Naʻe ʻikai faingataʻa kia Sīsū ke ne talitekeʻi ʻa e tuʻuaki ange ʻe Sētane ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. (Mt. 4:8-10) Naʻá ne fakatokanga: “Mou ʻā, ʻo leʻohi kimoutolu telia ʻa e ngaahi manumanu: he neongo oku fuʻu lahi ʻa e koloa ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai hoko ai ʻo tautau ʻene moʻui ki heʻene ngaʻotoʻota.” (Luke 12:15) ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he mateakí ke tau falala kia Sihova kae ʻikai ko kitautolu.

Ko ha Palōfita Motuʻa Naʻe “Loi ki Ai”

8. Naʻe anga-fēfē hono ʻahiʻahiʻi ʻa e mateaki ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá?

8 Naʻe mei lelei pē ʻa e tuʻunga ʻo e palōfita ʻa e ʻOtuá kapau naʻá ne hokohoko atu ai pē ʻene fononga ki ʻapí. Kae kehe, ne tuaiekemo ʻene fehangahangai mo ha toe ʻahiʻahi. “Naʻe ai ha palofita motuʻa naʻe nofo ʻi Peteli,” ko e fakamatala ia ʻa e Tohi Tapú, “pea haʻu hono [ongo] foha ʻo aʻau kiate ia” ʻa e meʻa kotoa pē naʻe hoko ki muʻa ʻi he ʻaho ko iá. ʻI he fanongo ki he fakamatalá, ne kole ange ʻe he tangataʻeikí ke na teuteu mai ha ʻasi ke ne tulimui ai ki he palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻIkai fuoloa mei ai, kuó ne maʻu atu ʻa e palōfitá ʻoku mālōlō mai ʻi ha lalo ʻakau peá ne pehē atu: “Ta o ki ʻapi, ʻo kai meʻakai.” ʻI he ʻikai ke tali ʻe he tangata ʻa e ʻOtua moʻoní ʻa e fakaafé, ʻoku pehē atu ʻe he tangataʻeikí: “Ko e palofita foki mo au hange ko koe; pea naʻe lea kiate au ha angelo ʻi he funga ʻo e folofola ʻa Sihova, ʻo pehe, Fakafoki ia mo koe ki ho fale, ke ne kai meʻakai mo inu vai.” Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko ʻene loi ki ai.”—1 Tuʻi 13:11-18.

9. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e kakai kākaá, pea ko hai ʻoku nau uesiá?

9 Tatau ai pē pe ko e hā naʻe taumuʻa nai ki ai ʻa e palōfita motuʻá, naʻá ne loi. Mahalo pē naʻe ʻi ai ha taimi naʻe hoko ai ʻa e tangataʻeikí ni ko ha palōfita faitōnunga ʻa Sihova. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko ʻení, naʻá ne kākā ai. ʻOku fakahalaʻi mālohi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻulungāanga peheé. (Lau ʻa e Palovepi 3:32.) Ko e faʻahinga ʻoku kākaá ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻenau uesia fakalaumālie kinautolú ka ʻoku toe fakatupu maumau ki he niʻihi kehé.

“Naʻa Ne Foki” mo e Tangataʻeikí

10. Naʻe anga-fēfē tali ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ki he fakaafe ʻa e tangataʻeikí, pea ko e hā hono ikuʻangá?

10 Naʻe ʻosi totonu ke lava ʻe he palōfita mei Siutá ʻo ʻilo ʻa e kākā ʻa e palōfita motuʻá. Naʻe mei lava pē ke ne ʻeke hifo kiate ia tonu, ‘Ko e hā ʻe fekauʻi hifo ai ʻe Sihova ha ʻāngelo ki ha taha kehe mo ha fakahinohino foʻou kiate au?’ Naʻe mei lava pē ke kole ʻa e palōfitá kia Sihova ke ne fakamahino mai ʻa e meʻa kuo tala kiate iá, ka ʻoku ʻikai fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ia naʻá ne fai pehē. ʻI hono kehé, “naʻa ne foki [mo e tangataʻeikí] ʻo ne kai meʻakai ʻi hono fale mo inu vai.” Naʻe ʻikai ke hōifua ki ai ʻa Sihova. ʻI he taimi naʻe foki ai ʻa e palōfita ne kākāʻí ki Siutá, ne maʻu ia ʻe ha laione ʻo tāmateʻi. Ko ha ikuʻanga fakamamahi ē ki heʻene ngāue fakapalōfitá!—1 Tuʻi 13:19-25.a

11. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ʻAhaiá?

11 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e palōfita ko ʻAhaiá, ʻa ia naʻe fekauʻi ke ne pani ʻa Selopoame ko e tuʻí, naʻe faitōnunga ai pē ia ʻo aʻu ki heʻene taʻumotuʻa. ʻI he taimi naʻe toulekeleka mo kui ai ʻa ʻAhaiá, naʻe fekauʻi mai ʻe Selopoame hono uaifí ke ne huhū kia ʻAhaia pe ʻe sai hona foha naʻe puké. Naʻe tomuʻa tala loto-toʻa ʻe ʻAhaia ʻe mate ʻa e foha ʻo Selopoamé. (1 Tuʻi 14:1-18) Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tāpuaki lahi naʻe maʻu ʻe ʻAhaiá ʻa e monū ko e tānaki atu ʻene tohí ki he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he founga fē? Ko ʻene ngaahi tohi naʻe hikí naʻe ngāueʻaki ia ʻe ʻĒsela ko e taulaʻeikí ko ha maʻuʻanga fakamatala.—2 Kal. 9:29.

12-14. (a) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa fekauʻaki mo e palōfita kei siʻi angé? (e) Fakatātaaʻi ʻa e fiemaʻu ke fai ha fakakaukau fakalelei mo lotu ki he akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku fai mai ʻe he kau mātuʻá.

12 ʻOku ʻikai ha lau ʻa e Tohi Tapú ia pe ko e hā naʻe ʻikai ke hanga ai ʻa e palōfita kei siʻi angé kia Sihova ki muʻa ke ne afe ʻo kai mo inu mo e tangataʻeikí. Naʻe peheé nai koeʻuhi naʻe tala ange ʻe he tangataʻeikí kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne fie fanongo ki aí? Ko e hā ha lēsoni ai kiate kitautolu? ʻOku fiemaʻu ke tau tuipau fakaʻaufuli ki he totonu ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová. Pea kuo pau ke tau fakapapauʻi ke muimui ai, tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko.

13 ʻI he fekauʻaki mo e akonakí, ʻoku fanongo pē ʻa e niʻihi ia ki he meʻa ʻoku nau loto ke fanongo ki aí. Ko e fakatātaá, ʻe tuʻuaki atu nai ha ngāue ki ha tokotaha malanga ʻa ia ʻe lava ke toʻo ai ʻa e taimi ia ʻokú ne feohi ai mo hono fāmilí pea pehē ki he ngaahi ngāue fakateokalatí. Te ne kole faleʻi nai ki ha mātuʻa. ʻE kamata nai ʻe he mātuʻá ʻene fakamatalá ʻaki ʻene fakahaaʻi ʻoku ʻikai te ne ʻi ha tuʻunga ke tala ki he tokouá ʻa e founga ke ne tokoni ai ki hono fāmilí. Hili iá ʻe toe vakai nai ʻa e mātuʻá mo e tokouá ki he ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo hono tali ʻa e ngāue kuo tuʻuaki ange ki aí. ʻE manatuʻi pē ʻe he tokouá ʻa e ʻuluaki fakamatala ʻa e mātuʻá, pe te ne fai ha fakakaukau fakamātoato ki he fakamatala naʻe hoko atu aí? ʻOku hā mahino ʻoku fiemaʻu ki he tokouá ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate iá ʻi ha founga fakalaumālie.

14 Fakakaukau angé ki ha toe tuʻunga ʻe taha ʻe ala hoko. ʻOku ʻeke nai ʻe ha tuofefine ki ha mātuʻa pe ʻoku totonu ke ne māvae mo hono husepāniti taʻetuí. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe fakamatala ʻa e mātuʻá ko e fili ko ia ke māvae pe ʻikai mavaé ko e fili pē ia ʻaʻana. Hili iá te ne toe fakamanatu nai ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú ʻi he tuʻunga-lea ko iá. (1 Kol. 7:10-16) ʻE fai ʻe he tuofefiné ha fakakaukau totonu ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he mātuʻá? Pe kuó ne ʻosi fakapapauʻi ʻe ia ke tukuange hono husepānití? ʻI hono fai ʻene filí, ʻe fakapotopoto ke ne fakakaukau faʻa lotu ki he akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú.

Ke Anga-Fakanānā

15. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fehālaaki ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá?

15 Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa e palōfita mei Siutá? ʻOku pehē ʻe he Palovepi 3:5 (PM): “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou.” ʻI he ʻikai ke hokohoko atu ʻene falala kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he kuohilí, ʻi he taimi ia ko ʻení naʻe falala pē ʻa e palōfita ia mei Siutá ki heʻene fakakaukau pē ʻaʻaná. Naʻe mole ʻene moʻuí mo hono hingoa lelei ki he ʻOtuá ʻi heʻene fehālaakí ni. He mālohi ē ko hono fakamamafaʻi mai ʻe he meʻa naʻá ne hokosiá ʻa e mahuʻinga ʻo e anga-fakanānā mo e tauhi mateaki kia Sihová!

16, 17. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kei mateaki ai pē kia Sihová?

16 ʻOku hanga ʻe he hehema siokita ʻo hotau lotó ʻo takihalaʻi kitautolu. “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto pea ʻoku hilio hono kovi.” (Sel. 17:9) Ke kei mateaki kia Sihova, kuo pau ke tau hokohoko atu ʻo ngāue mālohi ke huʻihuʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene hehema ke ʻafungi mo falala pē kia kitá. Pea kuo pau ke tau ʻai ʻa e angaʻitangata foʻou, “ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni [pe mateaki].”—Lau ʻa e Efeso 4:22-24.

17 “Oku i he agavaivai [pe anga-fakanānaá] ae boto,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 11:2 (PM). ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he falala anga-fakanānā kia Sihová ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha ngaahi fehālaaki mafatukituki. Ko e fakatātaá, ʻoku faingofua hono mioʻi ʻe he fakalotosiʻí ʻetau fakakaukaú. (Pal. 24:10) Te tau ongosia nai ʻi ha tafaʻaki ʻo e ngāue toputapú pea kamata ke tau ongoʻi kuo feʻunga ʻa e meʻa kuo tau fai ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻo fakakaukau nai kuo taimi ke fua ʻe he niʻihi kehé ʻa e kavenga ko iá. Pe ʻoku tau fakaʻamu nai ke maʻu ha moʻui ʻoku “anga-maheni” angé. Kae kehe, ‘ko ʻetau tōtōivi’ mo “tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki” ʻe maluʻi ai hotau lotó.—Luke 13:24; 1 Kol. 15:58.

18. Ko e hā ʻe lava ke tau faí kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e fili ke faí?

18 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke tau fai ha ngaahi fili faingataʻa, pea ko e ʻalunga totonu ke fou aí ʻoku ʻikai nai ke hā mahino mai ia. ʻE fakataueleʻi nai ai kitautolu ke tau fai pē ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ko e lelei tahá iá? ʻI ha taimi pē ʻoku tau ʻi ha tuʻunga pehē ai, ʻe fakapotopoto ke kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu. ʻOku pehē ʻe he Semisi 1:5: “Kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe.” ʻE hanga ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻo ʻomai kiate kitautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku tau fiemaʻú ka tau lava leva ai ʻo fai ha ngaahi fili ʻoku leleí.—Lau ʻa e Luke 11:9, 13.

Fakapapauʻi ke Mateaki Ai Pē

19, 20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?

19 Ko e ngaahi taʻu māveuveu naʻe hoko mai ʻi he hili ʻa e mavahe ʻa Solomone mei he lotu moʻoní naʻe ʻahiʻahiʻi lahi ai ʻa e mateaki ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni naʻe fakangaloku ai ʻa e tokolahi ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ka neongo ia, naʻe kei mateaki ai pē ʻa e niʻihi kia Sihova.

20 ʻI he ʻaho taki taha, ʻoku tau fetaulaki ai mo e ngaahi meʻa ke fili mei ai pea mo e ngaahi fili ke tau fai ʻa ia ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau mateakí. Te tau lava foki mo kitautolu ke fakamoʻoniʻi ʻetau faitōnungá. Tau mateaki maʻu ai pē kia Sihova ʻi heʻetau ʻai ke taha hotau lotó, ʻo falala kakato te ne hokohoko atu ke tāpuakiʻi ʻene kau mateakí.—2 Sam. 22:26.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia pe naʻe ʻai ʻe Sihova ke mate mo e palōfita motuʻá.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāue ke taʻakifuʻu atu mei hotau lotó ʻa e ngaahi holi ki he meʻa fakamatelié?

• Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau mateaki ai pē kia Sihova?

• ʻI he founga fē ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he anga-fakanānaá ke tau mateaki ai pē ki he ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻOku faingataʻa kiate koe ke ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauelé?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Te ke fakakaukau faʻa lotu ki he akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share