NAʻÁ KU MAʻU ʻA E MEʻA MAHUʻINGA ʻI HE MOʻUÍ ●
FAKAMATALA FAI ʻE GASPAR MARTÍNEZ
ʻI ha tuʻunga, ko e talanoa kiate aú ko ha kiʻi talanoa pē ia ki ha tamasiʻi masiva ʻi he kolo ʻutá naʻe hoko ʻo koloaʻia ʻi he kolo lahí. Ka te ke ʻiloʻi ko e koloa naʻá ku tānaki ʻo fokotuʻuná naʻe ʻikai ko e meʻa tofu pē ia naʻá ku ʻamanekiná.
NAʻÁ KU tupu hake ʻi ha feituʻu ʻuta kelekele kakā lolotonga ʻa e 1930 tupú ʻi he vahefonua Rioja ʻi he fakatokelau ʻo Sipeiní. ʻI heʻeku taʻu hongofulú, naʻe pau ai ke u nofo mei he akó, ka ʻi he taimi ko iá naʻá ku poto ai ʻi he lautohí mo e tohí. Naʻá ku fakamoleki ʻa hoku ngaahi ʻahó fakataha mo hoku fanga tokoua ʻe toko tolu mo e tuofāfine ʻe toko tolu ʻi he ngoueʻangá ʻi hono tokangaʻi ʻa e fanga sipí pe ngoueʻi ʻa homau fanga kiʻi konga kelekelé.
Naʻe ʻai ʻe he masivá ke tuku ʻemau fakamamafá ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻa mau meheka ʻi he faʻahinga ko ia naʻa nau maʻu ʻa e meʻa lahi ange ʻia kimautolú. Neongo ia, naʻe fakamatala ʻi he taimi ʻe taha ʻa e pīsopé ʻo pehē ko homau koló “ʻa e kolo anga-fakalotu taha ʻi hono taiosisí.” Naʻe siʻi ʻaupito ʻene ʻiloʻi, ʻe ʻi ai e taimi ʻe liʻaki ai ʻe he tokolahi ʻa e tui faka-Katoliká.
Kumi ki he Meʻa Lelei Ange
Naʻá ku mali mo Mercedes, ko ha taʻahine mei he kolo tatau. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe ʻi ai ʻema kiʻi tamasiʻi ke tokangaʻi. ʻI he 1957 naʻá ma hiki ai ki he kolo ofi mai ko Logroño, pea naʻe iku ʻo fai ʻe hoku fāmilí kotoa ʻa e meʻa tatau. Naʻe vave ʻa ʻeku ʻiloʻi ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha naʻe ʻikai pōtoʻi ngāué, naʻe siʻi ai ʻeku ʻamanaki ke maʻu ha vāhenga feʻunga. Naʻá ku fifili ai pe ko fē te u kumi ki ai ki ha tatakí. Naʻá ku kamata fekumi ʻi he laipeli ʻi he feituʻú, neongo naʻe ʻikai moʻoni te u ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou kumi ki aí.
Ki mui ai, naʻá ku fanongo fekauʻaki mo ha polokalama fakaletiō naʻe tuʻuaki mai ai ha ako Tohi Tapu fetohiʻaki. ʻI he hili ʻeku fakakakato ʻa e akó, naʻe fetuʻutaki mai ai kiate au ha kau Palotisani ʻEvangeliō. Hili ha ʻaʻahi tuʻo ua ki honau feituʻu faiʻanga lotú, naʻe lava ke u sio ai ki he feʻauʻauhi ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipa tuʻu-ki-muʻa ʻi he kulupú. Naʻe ʻikai te u toe foki ki ai, ʻo fakamulitukuʻaki ʻoku pau pē ʻoku tatau ʻa e lotu kotoa pē.
ʻĀ Hoku Matá
ʻI he 1964 naʻe ʻaʻahi mai ai ki homau ʻapí ha talavou ko Eugenio. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko ha lotu ʻa ia naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u fanongo ai ki muʻa. Ka naʻá ku loto-lelei ʻaupito ke talanoa fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Naʻá ku fakakaukau au naʻá ku ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ku tali kiate ia ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻe niʻihi ʻa ia naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku ako fetohiʻakí. Neongo naʻá ku feinga ke taukapoʻi ʻa e ngaahi tokāteline faka-Palotisani pau, naʻe ʻikai moʻoni ke u tui au ki ai ʻi hoku lotó.
Hili ha ongo fetalanoaʻaki lōloa, naʻe pau ai ke u fakahaaʻi naʻe ngāueʻaki ʻe Eugenio ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ha mataotaó. Naʻá ku ofo ʻi he sio ki he anga ʻo e lava ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú pea fakaʻuhinga ʻi hono ngāueʻakí, neongo naʻe nofo vave ange ia mei he akó ʻiate au. Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Eugenio mei he Tohi Tapú ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea kuo vavé ni ke ʻomai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ha māmani palataisi. Naʻá ku mahuʻingaʻia ai.—Sāme 37:11, 29; Ai. 9:6, 7; Mt. 6:9, 10.
Naʻá ku tali lelei ha ako Tohi Tapu. Meimei ko e meʻa kotoa pē naʻá ku akó naʻe foʻou, pea naʻe aʻu ia ki hoku lotó. Naʻe fakaava mai ai kiate au ha ʻamanaki, ko e ʻamanaki naʻá ne ʻomai ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga ʻi he moʻuí. Naʻe ngata ai ʻa ʻeku fekumí. Ko ʻeku ngaahi feinga he taimi ko ení ke fakaleleiʻi ʻa hoku tuʻunga fakasōsialé naʻe hā ngali taʻeʻaonga, pea ko ʻeku fāinga ke fekuki mo e ngaahi palopalema fakangāué naʻe hoko ai ʻo ʻikai loko mahuʻinga. Naʻa mo e puké mo e maté tonu ʻe ikuʻi mo ia.—Ai. 33:24; 35:5, 6; Fkh. 21:4.
Naʻe kamata leva ke u talanoaʻi ki hoku kāingá ʻa e meʻa naʻá ku akó, ʻou fakamatala loto-māfana kia kinautolu ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke ʻomai ha māmani palataisi ʻa ia ʻe lava ke moʻui taʻengata ai ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá.
Tali ʻe Hoku Fāmilí ʻa e Moʻoni ʻo e Tohi Tapú
ʻIkai fuoloa, ko e toko 12 nai ʻo kimautolu naʻa mau fili ke fakataha ʻi he efiafi Sāpate kotoa pē ʻi he ʻapi ʻo e tehina ʻo ʻeku tamaí ke fetalanoaʻaki ai ki he ngaahi talaʻofa ʻi he Tohi Tapú. Naʻa mau fakamoleki ʻa e houa ʻe ua pe tolu ʻi he uike kotoa pē ʻi he fetalanoaʻaki ko iá. ʻI he sio ʻa Eugenio naʻe mahuʻingaʻia ha fuʻu tokolahi ʻi hoku kāingá, naʻá ne fokotuʻutuʻu leva ke tokangaʻi fakafoʻituitui ʻa e fāmili taki taha.
Naʻe ʻi ai hoku kāinga kehe ʻi Durango, ko ha kiʻi kolo naʻe kilomita ʻe 120 ʻa hono mamaʻó, ʻa ia naʻe ʻikai nofo ai ha Kau Fakamoʻoni. Ko ia ʻi he māhina ʻe tolu ki mui, naʻá ku mālōlō ai mei he ngāué he ʻaho ʻe ua ke ʻaʻahi kia kinautolu koeʻuhi ke fakamatalaʻi ange ʻa ʻeku tui naʻe toki maʻu foʻoú. ʻI he taimi ko iá, ko e toko hongofulu nai ʻo kimautolu naʻa mau fakatahataha ʻi he efiafi taki taha, pea naʻá ku talanoa kia kinautolu ʻo aʻu ki he hengihengí. Naʻa nau fiefia kotoa ke fanongo. ʻI he ʻosi ʻeku ʻaʻahi nounoú, naʻá ku tuku ai ʻia kinautolu ha ngaahi Tohi Tapu mo e ʻū tohi Fakatohitapu. Hili iá, naʻe hokohoko atu ai ʻemau fetuʻutakí.
ʻI he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ki Durango—ʻa ia naʻe ʻikai ha taha kehe ʻe malanga ki ai ki muʻá—naʻa nau ʻilo ai ʻa e kakai ʻe toko 18 naʻa nau vēkeveke tatali ki ha ako Tohi Tapu. Naʻe fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoní ke fokotuʻutuʻu ki he ako Tohi Tapu ʻa e fāmili taki taha.
ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe ʻikai loto ʻa Mercedes ke ako, ko e tupu lahi pē mei he manavahē tangatá kae ʻikai ko ha toumoua ke tali ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú. Naʻe tapui a e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Sipeini ʻi he taimi ko iá, ko ia naʻá ne fakakaukau ai ʻe tuli ʻe he kau maʻu mafaí ʻema ongo tamaikí mei he akó pea te mau hoko kotoa ai ko e kau līʻekina. Ka ʻi heʻene sio ki hono tali ʻe he fāmilí kotoa ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú, naʻá ne loto mo ia foki ke ako.
ʻI loto ʻi he taʻu ʻe ua, naʻe hoko ai ʻa e mēmipa ʻe toko 40 ʻo hoku fāmilí ko e Kau Fakamoʻoni ʻo nau papitaiso ʻi he fakahāhā ʻenau fakatapui ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻIo, naʻe kau ʻa hoku fāmilí ʻi heʻeku kolo mo e taumuʻa ʻi he moʻuí. Naʻá ku ongoʻi kuó u aʻusia ha meʻa mahuʻinga moʻoni. Kuo tāpuakiʻi kimaua ʻaki ʻa e ngaahi koloa fakalaumālie lahi fau.
Fakafiemālie Ange ʻa e Moʻuí ʻi Heʻeku Motuʻa Angé
ʻI he taʻu ʻe 20 hoko mai aí, naʻá ku tokangataha ai ki hono tauhi hake ʻo ʻema ongo tamaikí mo e tokoni ki he fakatahaʻanga ʻi he feituʻú. ʻI he taimi naʻá ku hiki ai mo Mercedes ki Logroño, naʻe toko 20 pē nai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he kolo ko ia naʻe nofo ai ʻa e toko 100,000 nai. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá.
Pea ʻi heʻeku taʻu 56, naʻe taʻeʻamanekina hono tāpuni ʻe he kautahá ʻa e fale ngāue ʻa ia naʻá ku ngāue aí, pea naʻe ʻikai haʻaku ngāue. Naʻá ku holi vēkeveke maʻu pē ke kau ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ko ia naʻá ku ngāueʻaongaʻaki ai ʻa e ʻikai ko eni haʻaku ngāué ke u hoko ko ha tāimuʻa. Naʻe siʻisiʻi ʻa e kiʻi vāhenga mālōlō naʻá ku maʻú, pea naʻe ʻikai faingofua ʻa e maʻu moʻui mei aí. Naʻe tokoni ʻa Mercedes ʻaki ʻene fai ha ngaahi ngāue fakamaʻa. Naʻá ma malava ai ke tauhi ʻa homa fāmilí, pea naʻe ʻikai ʻaupito te mau masiva ʻi he ngaahi meʻa naʻe fiemaʻú. ʻOku ou kei tāimuʻa pē, pea ʻokú ne ngāue ko ha tāimuʻa tokoni ʻi he taimi ki he taimi, ʻo ne fiefia lahi ʻaupito ʻi he ngāue fakamalangá.
ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe tuku maʻu pē ai ʻe Mercedes ʻema ngaahi makasiní ʻi ha finemui ko Merche ʻa ia naʻe ako Tohi Tapu heʻene kei siʻí. Naʻe lau ʻe Merche ʻema ʻū tohí fakataha mo e mahuʻingaʻia, pea naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Mercedes, ʻoku kei houngaʻia loto pē ʻa Merche ʻi he moʻoni Fakatohitapú. Naʻe faifai pē ʻo tali ʻe Merche ha ako Tohi Tapu pea kamata ke ne fakalakalaka lelei. Ka ko Vicente, ʻa hono husepānití, naʻe inu lahi pea naʻe ʻikai lava ke ne nofo maʻu ʻi ha ngāue. Ko hono olá, naʻe ʻikai te ne tokoniʻi fakapaʻanga ia; ko ʻene ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻena nofo malí.
Naʻe fokotuʻu ange ʻe hoku hoá kia Merche ke ma talanoa mo Vicente, pea naʻe faifai pē ʻo ma talanoa. Hili ha ngaahi ʻaʻahi ki ai, naʻá ne tali ha ako Tohi Tapu. Naʻe kamata ke liliu ʻa Vicente, ʻo tuku ʻi he taimi ʻe taha ʻene inú ʻi ha ngaahi ʻaho. Naʻe aʻu ʻo ʻosi ha uike ʻe taha pe lahi ange ʻi heʻene tuku inú. Faifai atu pē naʻá ne tuku ʻosi. Naʻe hā mahino ʻa e lelei ange ʻa hono fōtungá, pea naʻe kamata ai ke fāʻūtaha ʻa hono fāmilí. Ko hono fāmilí kotoa, kau ai hono uaifí mo hono ʻofefiné, ʻoku nau tokoni lelei ʻaupito ki he kiʻi fakatahaʻanga ʻi he ʻOtu Motu Kānelí, ʻa ia ʻoku nau nofo ai he taimí ni.
Sioloto Atu ki ha Moʻui Mohu ʻUhinga
Neongo ko e niʻihi ʻo hoku kāinga naʻa nau ako ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú ʻi he ngaahi taʻu kuohilí kuo nau mate he taimí ni, ko homa kāingá kuo hokohoko atu ʻene tupú, pea kuo tāpuakiʻi lahi kimaua ʻe Sihova. (Pal. 10:22) He fakafiemālie moʻoni ē ko ia ke sio ko e meimei faʻahinga kotoa naʻa nau kamata ako Tohi Tapu he taʻu ʻe 40 kuohilí—fakataha mo ʻenau fānaú mo e fanga makapuná—kuo hokohoko atu ʻenau tauhi faitōnunga kia Sihová!
ʻOku tokolahi ʻaupito he taimí ni ʻa hoku kāinga fakakakano ʻoku nau hoko ko e Kau Fakamoʻoní, ʻa ia ko e tokolahi ai ʻoku nau ngāue ko e kau mātuʻa, kau sevāniti fakafaifekau mo e kau tāimuʻa. Ko hoku foha lahi tahá mo hono malí ʻokú na ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Madrid, Sipeini. ʻI heʻeku hoko ko ha Fakamoʻoní, ko e toko 3,000 nai ʻo kimautolu naʻe ʻi Sipeiní. ʻI he taimi ní ʻoku laka hake ia he toko 100,000. ʻOku ou fiefia ʻaupito ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, pea ʻoku ou fakamālō lahi ki he ʻOtuá ʻi hono maʻu ha moʻui lakalakaimonū ʻi heʻene ngāué. Neongo ʻa e māʻulalo ʻa hoku tuʻunga fakaakó, ʻoku ou malava ke ngāue ʻi he taimi ki he taimi ko ha ʻovasia sēketi tokoni.
ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú, naʻá ku ʻiloʻi ai ko e kiʻi kolo naʻá ku tupu hake aí naʻe meimei liʻaki ʻo ʻikai nofo ai ha taha. Naʻe ʻai ʻe he masivá ke iku ʻo liʻaki ʻe he kakaí kotoa ʻa ʻenau ngaahi ngoueʻangá mo honau ʻapí ʻi he fekumi ki ha moʻui ʻoku lelei angé. Ko e meʻa fakafiefiá, ko e fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia ne hikí—ʻo kau ai mo au—kuo mau maʻu ʻa e ngaahi koloa fakalaumālie. Naʻa mau ʻilo ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí pea ko e tauhi kia Sihová ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia lahi taha ʻoku ala fakaʻuta atu ki aí.
[Fakatātā ʻi he peesi 32]
Ko e meimei kotoa ʻo e fāmili ʻo Tokoua Martínez ʻa ia ʻoku nau ʻi he moʻoní