ʻOku Tala Mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e Talanoa Kakato Fekauʻaki mo Sīsuú?
ʻOku lava ke pehē naʻe ʻikai ke pekia ʻa Sīsū ia ʻi Kolokota, hangē ko ia ko e lau ʻa e Tohi Tapú, ka naʻá ne hao moʻui? ʻOku malava ke pehē naʻá ne mali mo Mele Makitala peá ne hoko ko ha tamai ki haʻane fānau mo ia? Pe naʻá ne hoko nai ko ha tokotaha anga-fakafefeka fakamisiteli naʻá ne talitekeʻi ʻa e fiefia kotoa pē ʻo e moʻui ʻi he māmaní? ʻOku malava ke pehē naʻá ne akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻoku kehe ia mei he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú?
KUO lahi ʻa e ngaahi fakamahalo ko iá ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní, ko e tupu ʻa hono konga mei he ngaahi faiva mo e tohi talanoa manakoá. Tuku kehe ʻa e talanoa faʻu ʻataʻataá, kuo toe lahi foki ʻa e ʻū tohi mo e ngaahi kupu ʻoku fakahanga ai ʻa e tokangá ki ha ʻū tohi fakaʻapokalifa mei he senituli hono ua mo hono tolu T.S. ʻoku taukaveʻi hono fakahaaʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū naʻe ʻikai lave ki ai ʻi he ngaahi Kōsipelí. ʻOku lava ke moʻoni ʻa e ngaahi taukaveʻi ko iá? ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e talanoa kakato mo moʻoni fekauʻaki mo Sīsuú?
Ke tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá, ʻoku tokoni lahi ke fakakaukau ki he kaveinga tefito ʻe tolu. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e fakamatala mahuʻinga fekauʻaki mo e kau tangata naʻa nau tohi ʻa e fakamatala Kōsipelí mo e taimi naʻa nau tohi ai iá; uá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne fokotuʻu ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Tohi Tapú pea naʻe anga-fēfē; pea ko e tolú, ʻoku tau fiemaʻu ha puipuituʻa ʻo e ʻū tohi fakaʻapokalifá mo e anga ʻo ʻenau kehe mei he ʻū tohi ʻoku kau moʻoni ʻi he Tohi Tapú.a
Naʻe Tohi ʻAnefē ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pea ʻe Hai?
Fakatatau ki he maʻuʻanga fakamatala ʻe niʻihi, ko e Kōsipeli ʻa Mātiú naʻe tohi ia ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu hono valu hili ʻa e pekia ʻa Kalaisí, ʻi he 41 T.S. nai. ʻOku pehē ʻe he kau mataotao tokolahi ko ha taimi ki mui ange, ka ʻoku ʻi ai ʻa e felotoi lahi ko e kotoa ʻo e ʻū tohi ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané naʻe tohi ia lolotonga ʻa e ʻuluaki senituli T.S.
Ko e kau sio tonu ʻi he moʻui, pekia, mo e toetuʻu ʻa Sīsuú naʻa nau kei moʻui ʻi he taimi ko iá; naʻe lava ke nau fakapapauʻi ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Kōsipelí. Naʻe toe lavangofua ke nau fakaeʻa ha ngaahi hala. Ko Palōfesa F. F. Bruce ʻokú ne fakahaaʻi: “Ko e taha ʻo e ngaahi poini mālohi ʻi he muʻaki malanga fakaʻapositoló ko e fakamānako papau ko ia ki he ʻilo ʻa e kau fanongó; naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau pehē, ‘Ko e kau sio tonu kimautolu ʻi he ngaahi meʻá ni,’ ka naʻa nau toe pehē, ‘ʻOku mou toe lāuʻilo mo kimoutolu ki ai’ (Ngāue 2:22).”
Ko hai ʻa e kau hiki-tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané? Naʻe kau ai ʻa e niʻihi ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12 ʻa Sīsuú. Ko e faʻahingá ni mo e kau hiki Tohi Tapu kehe, hangē ko Sēmisi, Siutasi pea mo Maʻake nai, naʻa nau ʻi ai ʻi he ʻaho Penitekosi ʻi he 33 T.S. ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e kau hiki-tohí kotoa, kau ai ʻa Paula, naʻa nau fāʻūtaha vāofi mo e ʻuluaki kulupu pule ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻe kau ki ai ʻa e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá.—Ngāue 15:2, 6, 12-14, 22; Kaletia 2:7-10.
Naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau fakahoko ʻa e ngāue fakamalanga mo e faiako naʻá ne kamataʻí. (Mātiu 28:19, 20) Naʻe aʻu ʻo ne pehē: “Ko ia ʻoku ne fakaongo kiate kimoutolu ʻoku ne fakaongo kiate au.” (Luke 10:16) ʻIkai ko ia pē, naʻá ne palōmesi kia kinautolu ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pe ivi ngāué, te ne ʻoange kia kinautolu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke nau faiʻaki ʻa e ngāue ko iá. Ko ia ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ʻa e ʻū tohi mei he kau ʻapositoló pe ko honau kaungāngāue vāofí—ʻa e kau tangata naʻa nau fakahaaʻi mahino honau faitāpuekina ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá—naʻe fakanatula pē hono tali ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ʻū tohi ko iá ʻoku ʻi ai ʻa e mafai.
Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau hiki Tohi Tapu ʻe niʻihi ki he tuʻunga mafai mo e fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa honau kaungā hiki-tohí. Ko e fakatātaá, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he ngaahi tohi ʻa Paulá pea fakahaaʻi ai ʻoku kau fakataha ia mo e “ngaahi konga kehe ʻo e Tohitapu.” (2 Pita 3:15, 16) Ko Paula, ʻi heʻene tafaʻakí, naʻá ne ʻiloʻi ko e kau ʻapositoló mo e kau palōfita Kalisitiane kehé naʻe fakamānavaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.—Efeso 3:5.
Ko ia ai, ko e ngaahi lēkooti Kōsipelí ʻoku taukaveʻi mālohi ʻa ʻene alafalalaʻanga mo moʻoní. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fananga pē ia mo e talanoa. Ko e hisitōlia ia kuo hiki fakalelei, makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni sio tonu, naʻe hiki ʻe he kau tangata naʻe fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.
Ko Hai Naʻá Ne Fili ʻa e Tohi Fakamoʻoniʻangá?
Kuo taukaveʻi ʻe he kau faʻu-tohi ʻe niʻihi ko e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané naʻe fili ia ʻi he laui senituli ki mui ʻe ha siasi ko ha mafai ia naʻe fokotuʻu ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa ʻEmipola Konisitanitainé. Kae kehe, ʻoku kehe ʻa e ngaahi moʻoni ia ʻoku fakahāʻí.
Ko e fakatātaá, fakatokangaʻi ange ʻa e fakamatala ʻa e Palōfesa ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí ko Oskar Skarsaune: “Ne ʻikai ʻaupito fili ʻa e ʻū tohi naʻe kau ʻi he Fuakava Foʻoú, mo ia naʻe ʻikaí, ʻe ha Fakataha Fakasiasi pe ko ha tokotaha pē . . . Ko e fakaʻilongá naʻe mātuʻaki mahino mo lelei ʻaupito: Ko e ʻū tohi mei he ʻuluaki senituli T.S. naʻe vakai ki ai ko e hiki ʻe he kau ʻapositoló pe ko honau kaungāngāué naʻe vakai ki ai ʻoku alafalalaʻanga. Ko e ʻū tohi, faitohi, pe ‘kōsipeli’ kehe naʻe hiki ki muí naʻe ʻikai kau ia ai . . . Ko e foungá ni naʻe kakato papau ia ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa ʻia Konisitanitaine pea ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa ke fokotuʻu ʻa e mafai ʻa hono siasí. Ko e siasi ʻo e kau maʻatá, ʻo ʻikai ko e siasi ʻo e mafaí naʻá ne ʻomai kia kitautolu ʻa e Fuakava Foʻoú.”
Ko Ken Berding, ko ha palōfesa ʻa ia ko hono malaʻe fakatotoló ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamatala ko ení fekauʻaki mo e founga naʻe hoko ʻo ʻiloʻi ai ʻa e tohi fakamoʻoniʻangá: “Naʻe ʻikai fokotuʻu ʻe he siasí ha tohi fakamoʻoniʻanga naʻá ne fili; ʻoku totonu ange ke lau ʻo kau ki hono ʻiloʻi ʻe he siasí ʻa e ʻū tohi naʻe vakai maʻu pē ki ai ʻa e kau Kalisitiané ʻoku fakamafaiʻi ko e Folofola mei he ʻOtuá.”
Kae kehe, ko e kau Kalisitiane anga-fakatōkilalo pē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fili ʻa e tohi fakamoʻoniʻangá? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ko e meʻa mahuʻinga mamaʻo ange—mo mālohi—naʻe ngāué.
Fakatatau ki he Tohi Tapú, ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālié naʻe foaki ʻi he muʻaki ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ko e “vavangaʻi [pe ʻiloʻi] ʻo e ngaahi laumalie.” (1 Kolinito 12:4, 10) Ko ia ko e niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ko iá naʻe ʻoange kia kinautolu ha malava mahulu hake ʻi he tangatá ke ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi lea naʻe fakamānavaʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá mo ia naʻe ʻikaí. Ko ia ai, ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku nau tuipau nai ko e ngaahi konga Tohi Tapu naʻe fakakau ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻiloʻi ʻoku fakamānavaʻi.
ʻOku hā mahino leva ko e tohi fakamoʻoniʻangá naʻe fokotuʻu ia ki muʻa ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Mei he konga ki mui ʻo e senituli hono ua T.S., naʻe fakamatala ai ʻa e kau hiki-tohi ʻe niʻihi ki he ngaahi tohi ʻoku kau moʻoni ʻi he Tohi Tapú. Kae kehe, ko e kau hiki-tohi ko ení naʻe ʻikai te nau fokotuʻu ʻa e tohi fakamoʻoniʻangá; naʻa nau fakamoʻoni pē ki he meʻa naʻe ʻosi tali ʻe he ʻOtuá fakafou heʻene kau fakafofonga, ʻa ia naʻe tataki ʻe hono laumālié.
Ko e ngaahi maniusikilipi ʻi he kuonga muʻá ʻoku toe ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni mālohi ke poupouʻi ʻaki ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga ʻa ia ʻoku tali fakalūkufua he ʻaho ní. ʻOku ʻi ai ʻa e maniusikilipi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané laka hake he 5,000 ʻi he muʻaki leá, ʻo kau ai ʻa e niʻihi mei he senituli hono uá mo e tolú. Ko e ʻū tohí ni, ʻo ʻikai ko e ʻū tohi fakaʻapokalifá, naʻe vakai ki ai ʻoku ʻi ai hono tuʻunga mafai lolotonga ʻa e muʻaki ngaahi senituli T.S. pea ko ia ai naʻe hiki tatau ia pea tufaki lahi.
Kae kehe, ko e fakamoʻoni ʻi lotó ʻa e fakamoʻoni mahuʻinga taha ʻo ʻenau kau moʻoni he ʻū tohi ʻi he Tohi Tapú. Ko e ʻū tohi ʻoku kau moʻoni ki aí ʻoku fehoanakimālie ia mo e ‘anga ʻo e ngaahi lea moʻui’ ʻoku tau maʻu ʻi he toenga ʻo e Tohi Tapú. (2 Timote 1:13) ʻOku fakaʻaiʻai mai ai ʻa e kau lautohí ke nau ʻofa, lotu, pea tauhi kia Sihova, pea ʻoku fakatokanga mai ai fekauʻaki mo e tui fakafaʻahikehé, ngaahi meʻa fakatēmenioó mo e lotu ki ha meʻamoʻui. ʻOku tonu fakahisitōlia ia pea ʻi ai ʻa e kikite moʻoni. Pea ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e kau lautohí ke nau ʻofa ʻi honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ʻū tohi ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga makehe ko iá. ʻOku tatau mo ia ʻa e ʻū tohi fakaʻapokalifá?
Anga-Fēfē ʻa e Kehe ʻa e ʻŪ Tohi Fakaʻapokalifá?
Ko e ʻū tohi fakaʻapokalifá ʻoku kehe ʻaupito ia mei he ʻū tohi ʻoku kau moʻoni he Tohi Tapú. Ko e ʻū tohi fakaʻapokalifá ʻoku mei he vaeuaʻanga nai ʻo e senituli hono uá, ʻo ʻi mui ʻaupito ia ʻi he ʻū tohi ʻoku kau moʻoni ʻi he Tohi Tapú. ʻOku nau ʻomai ha fakatātā ʻo Sīsū mo e lotu faka-Kalisitiané ʻa ia ʻoku ʻikai fehoanakimālie mo e Tohi Tapu fakamānavaʻí.
Ko e fakatātaá, ko e Kōsipeli fakaʻapokalifa ʻa Thomas ʻoku ʻi ai ha ngaahi lau faikehe kia Sīsū, hangē ko e pehē te ne liliuʻi ʻa Mele ke hoko ko ha tangata ke ʻai ke ne malava ai ʻo hū ki he Puleʻanga ʻo hēvaní. Ko e Kōsipeli Foʻou ʻa Thomas ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Sīsū heʻene kei siʻí ko ha kiʻi tama anga-kovi naʻá ne fakatupunga ʻosi fakakaukauʻi ke mate ha kiʻi tama ʻe taha. Ko e tohi fakaʻapokalifa ko e Ngāue ʻa Paula mo e Ngāue ʻa Pitá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he fehokotaki fakasinó pea aʻu ʻo fakamatalaʻi ai naʻe fakaʻaiʻai ʻe he kau ʻapositoló ʻa e kakai fefiné ke nau māvae mo honau husepānití. Ko e Kōsipeli ʻa Siutasí ʻoku fakamatala ai ki hono kataʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi heʻenau lotu ki he ʻOtuá fekauʻaki mo ha houa kai. Ko e ngaahi fakakaukau peheé ʻoku ʻikai tatau ia mo e meʻa ʻoku maʻu ʻi he ʻū tohi ʻoku kau ʻi he Tohi Tapú.—Maake 14:22; 1 Kolinito 7:3-5; Kaletia 3:28; Hepelu 7:26.
Ko e lahi ʻo e ʻū tohi fakaʻapokalifá ʻoku tapua mai ai ʻa e tui faka-Nositiká, ʻa ia naʻa nau pehē ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova, ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua lelei. Naʻa nau toe tui ko e toetuʻú ʻoku ʻikai moʻoni, ko e meʻa fakaesino kotoa pē ʻoku kovi, pea ko Sētane ʻa e tupuʻanga ʻo e nofo malí mo e fakafanaú.
Ko ha ʻū tohi fakaʻapokalifa ʻe niʻihi ʻoku pehē tokua ko e hiki ʻe he faʻahinga ʻi he Tohi Tapú ka ko e loi. Naʻe toʻo ʻa e ʻū tohí ni mei he Tohi Tapú ʻi ha faʻufaʻufono kovi? Ko ha mataotao ʻi he ʻapokalifá, ko M. R. James, naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai fehuʻia hano toʻo ia ʻe ha taha mei he Fuakava Foʻoú: ko e tupu pē ia mei he ʻū tohí ʻi he kehe mei he ʻū tohi ʻoku kau ʻi he Tohi Tapú.”
Fakatokanga e Kau Hiki Tohi Tapú Kau ki he Hoko ha Tafoki mei he Moʻoní
ʻI he ʻū tohi ʻoku kau ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ha fakatokanga fekauʻaki mo ha tafoki mei he moʻoní ʻoku tuʻunuku mai ʻa ia te ne fakameleʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko hono moʻoní, ko e tafoki ko eni mei he moʻoní ne ʻosi kamata ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ka ko e kau ʻapositoló naʻa nau taʻotaʻofi ʻa ʻene mafolá. (Ngāue 20:30; 2 Tesalonaika 2:3, 6, 7; 1 Timote 4:1-3; 2 Pita 2:1; 1 Sione 2:18, 19; 4:1-3) Ko e ngaahi fakatokanga ko iá naʻe ʻomai ai ʻa e fakamaama ki he ʻū tohi ʻa ia naʻe kamata ke ʻasi hake hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, ko e ʻū tohi naʻe fepaki mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.
Ko ia ai, ko e ʻū tohi peheé ʻoku hā ki he kau mataotao mo e kau faihisitōlia ʻe niʻihi ʻoku motuʻa mo taau nai ke fakaʻapaʻapaʻi. Kae fakakaukau angé: Fēfē kapau naʻe pau ke tānaki ʻe he kau mataotaó ha fokotuʻunga tohi taʻefalalaʻanga kuo pulusi he ʻahó ni, ko hono toʻo nai mei he ʻū makasini ʻoku lauʻi ai ʻa e kakaí, mo e ʻū tohi ʻo e ngaahi lotu fakaeouau lahi, pea toki tāpuni leva ia ʻi ha loki? ʻE ʻai ʻi he faai mai ʻa e taimí ke moʻoni mo alafalalaʻanga ʻa e ʻū tohi ko iá? Hili ha taʻu ʻe 1,700, ʻe hoko ʻa e ngaahi loi mo e laupisi ʻi he ʻū tohi ko iá ʻo moʻoni koeʻuhi pē ko ʻene motuʻa ʻaupitó?
ʻIkai ʻaupito! ʻOku meimei tatau ia mo e taukaveʻi naʻe mali ʻa Sīsū mo Mele Makitalá mo e ngaahi fakamatala faikehe mei he ʻū tohi fakaʻapokalifá. Ko e hā ke falala ai ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala taʻefalalaʻanga peheé, lolotonga ia ʻoku maʻu ha ngaahi tohi alafalalaʻanga? Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo hono ʻAló ʻoku ʻi ai tonu ia ʻi he Tohi Tapú—ko ha tohi ʻoku lava ke tau falala ki ai.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e foʻi lea “tohi fakamoʻoniʻangá” ʻoku ʻuhinga iá ki he tānekina ʻo e ʻū tohi ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni fakatuipau naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ʻa e tohi ʻe 66 ʻoku ʻiloʻi lahi ʻoku kau moʻoni ʻi he Tohi Tapú pea ko ha konga kakato mo tefito ia ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Ko hono fakahoko ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi maná, naʻa mo hono fokotuʻu ʻo e maté, ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni mālohi naʻe poupouʻi ia mo ʻene ʻū tohí ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá
[Saati/Fakatātā ʻi he peesi 26]
(Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)
MOʻUI ʻA SĪSUÚ TOHI ʻO E KONGA FAKA-KALISI TOHI ʻO E ʻŪ TOHI
ʻO E TOHI TAPÚ FAKAʻAPOKALIFÁ
2 K.M. 33 T.S. 41 98 130 300
[Credit Line]
Kenneth Garrett/National Geographic Image Collection