Ngaahi Kalofangá—Anga-Fēfē Vakai ʻa Sihova ki Aí?
“KO E fefine naʻa ke ʻomi ke ma nonofo, ko ia ia naʻa ne ʻomi haʻaku meʻa mei he ʻakau, pea u kai,” ko e lau ia ʻa e tangatá. “Ko e Ngata naʻa ne kākāʻi au, pea u kai,” ko e tali ia ʻa e fefiné. Ko e ongo lea ko iá, naʻe leaʻaki ki he ʻOtuá ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e kamataʻanga ʻo e hisitōlia lōloa ʻo hono fai ʻo e ngaahi kalofangá.—Sen. 3:12, 13.
Ko e fakamaau ʻa Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi heʻena talangataʻa loto-leleí naʻe ʻai ai ʻo hā mahino ko ʻena kalofangá naʻe ʻikai ala tali ia ʻe ia. (Sen. 3:16-19) Te tau fakamulituku leva, ko e ngaahi kalofanga kotoa pē ʻoku ʻikai ala tali ʻe Sihova? Pe ʻokú ne tali ha ngaahi kalofanga ʻe niʻihi ʻoku totonu? Kapau ko ia, ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻa e faikehekehé? Ko e tali ki aí, tau tomuʻa lāulea angé ki he ʻuhinga ʻo ha kalofanga.
Ko ha kalofanga ko ha ʻuhinga ia ʻoku ʻomai koeʻuhi ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga kuo fai ai ha meʻa, kuo ʻikai fai ai ha meʻa, pe ʻe fai ai ha meʻa. Ko ha kalofanga ʻe lava ke hoko ia ko ha fakamatala totonu ki ha tōnounou pea ʻe lava ke tau fai ai ha kole fakamolemole moʻoni ʻa ia ʻoku tokonaki mai ai ha makatuʻunga ki hano kātakiʻi pe fakamolemoleʻi. Kae kehe, hangē ko ia naʻe moʻoni ʻi he tuʻunga ʻo ʻĀtama mo ʻIví, ko ha kalofanga ʻe lava ke toe hoko ia ko ha fakangalilelei, ko ha fakaʻuhinga loi ʻoku fai ke fakapulikiʻaki ʻa e meʻa moʻoní. Koeʻuhi ko e ngaahi kalofangá ʻoku meimei natula pehē pē, ʻoku faʻa fai ai ʻa e vakai ki ai fakataha mo e huʻuhuʻu.
ʻI hono fai ha ngaahi kalofangá—tautefito kapau ʻoku felāveʻi ia mo ʻetau ngāue ki he ʻOtuá—kuo pau ke tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei hono ‘kākaaʻi kitautolu ʻaki ʻa e fakaʻuhinga hala.’ (Sem. 1:22, NW) Ko ia ai, tau lāulea ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke “sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.”—Ef. 5:10.
Meʻa ʻOku ʻAmanekina Mai ʻe he ʻOtuá Ke Tau Faí
ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tau ʻilo ai ʻa e ngaahi fekau pau ʻoku fiemaʻu ki he kakai ʻa Sihová ke talangofua ki ai. Hangē ko ení, ko e fekau ko ia ʻa Sīsū ke “mou ō ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako” ko ha fekau ia ʻoku kei ngāueʻaki ki he kau muimui moʻoni kotoa pē ʻo Kalaisí.” (Mt. 28:19, 20) Ko e moʻoni, ko hono fakahoko ʻa e fekau ko iá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia he naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Hoto ʻoiaue, ʻo kapau ʻe ʻikai te u malangaʻaki ʻa e Kosipeli!”—1 Kol. 9:16.
Neongo ia, ko e niʻihi kuo nau ako ʻa e Tohi Tapú mo kitautolu ʻi ha taimi lōloa ʻoku nau kei toumoua pē mei hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mt. 24:14) Ko e niʻihi ko ia naʻa nau kau ki muʻa ʻi he ngāue fakamalangá kuo tuku ʻenau fai iá. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau kau atu ʻi he ngāue fakamalangá? Naʻe anga-fēfē tali ʻa Sihova ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau toumoua ke talangofua ki heʻene ngaahi fekau pau ko ia ʻi he kuohilí?
Ngaahi Kalofanga ʻOku ʻIkai Ala Tali ʻe he ʻOtuá
“ʻOku fuʻu faingataʻa ia.” Tautefito ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau natula ilifiangofuá, ʻe hā ngali ko e kau atu ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku mātuʻaki faingataʻa pē ia. Ko ia, fakakaukau angé pe ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sioná. Naʻá ne maʻu ha vāhenga-ngāue naʻá ne ʻilo naʻe mātuʻaki faingataʻa moʻoni—naʻe tala ʻe Sihova kiate ia ke talaki ʻa e mala ʻoku tuʻunuku mai ki Ninive. ʻOku ʻikai ke faingataʻa ke sio ki he ʻuhinga naʻe ʻilo ai ʻe Siona naʻe taulōfuʻu ke fakahoko ʻa e ngāue ko iá. Ko Ninivé ko e kolomuʻa ia ʻo ʻAsīlia, pea ko e kau ʻAsīliá naʻa nau ʻiloa ʻi heʻenau mātuʻaki anga-fakamamahi moʻoni. Kuo pau pē naʻe fifili nai ʻa Siona: ‘Te u fēfē ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fuʻu kakai ko iá? ‘Ko e hā te nau fai mai kia aú?’ ʻIkai fuoloa, naʻá ne hola. Neongo ia, naʻe ʻikai tali ʻe Sihova ʻa e kalofanga ʻa Sioná. Ka, naʻe toe vaheʻi ia ʻe Sihova ke malanga ki he kau Ninivé. ʻI he taimi ko ení, naʻe fakahoko loto-toʻa ʻe Siona ʻa hono vāhenga-ngāué, pea naʻe tāpuekina ʻe Sihova ʻa e olá.—Siona 1:1-3; 3:3, 4, 10.
Kapau ʻokú ke fakakaukau ko e vāhenga-ngāue ko ia ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻoku fuʻu faingataʻa kiate koe, manatuʻi “ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtua.” (Mk. 10:27) ʻOku pau moʻoni ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakaivia koe ʻi he taimi ʻokú ke hanganaki kole ai ki heʻene tokoní pea te ne tāpuekina ai koe ʻi he taimi ʻokú ke tātānaki ai ʻa e loto-toʻa ke fakahoko hoʻo ngāue fakafaifekaú.—Luke 11:9-13.
“ʻOku ʻikai te u loto au ki ai.” Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau ʻoku ʻikai haʻo holi loloto ke fakahoko hoʻo ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané? Manatuʻi ko Sihová ʻe lava ke ngāue ʻi loto ʻiate koe pea ueʻi ai hoʻo ngaahi holí. Naʻe pehē ʻe Paula: “Ko e ʻOtua ia ʻoku ngaue ʻiate kimoutolu ke fakatupu ʻa e fiefai mo e mafai fakatouʻosi.” (Fili. 2:13) Ko ia, ʻe lava ke ke kole kia Sihova ke ʻai koe ke ke loto ke fai hono finangaló. Naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e meʻa tofu pē ko iá. Naʻá ne kōlenga kia Sihova: “Tataki au ʻi hoʻo moʻoni.” (Sāme 25:4, 5) ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau ʻaki ʻa e lotu fakamātoato ke hanga ʻe Sihova ʻo ueʻi koe ke ke loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá.
Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku tau ongosia pe loto-foʻi aí, te tau fakamālohiʻi nai ai kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke maʻu ha fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. Kapau ko e tuʻungá ia, ʻoku totonu ke tau fakamulitukuʻaki leva ʻoku ʻikai ke tau ʻofa moʻoni kia Sihova? Halaʻatā. Ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí naʻe pau foki mo kinautolu ke nau feinga mālohi ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Hangē ko ení, naʻe fakahaaʻi ʻe Paula naʻá ne ‘tokeia hono sinó,’ hangē ko e laú, koeʻuhi ke ne talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. (1 Kol. 9:26, 27) Ko ia naʻa mo e taimi ʻoku pau ai ke tau fakamālohiʻi kitautolu ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú, ʻe pau moʻoni ke tāpuekina kitautolu ʻe Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku tau fakamālohiʻi kitautolu ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻuhinga totonú—ʻi he ʻofa kia Sihova. ʻI he fai peheé, ʻoku tau tokonaki ai ha tali ki he taukave ko ia ʻa Sētane ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá te nau fakafisingaʻi Ia kapau ʻe ʻahiʻahiʻi kinautolu.—Siope 2:4.
“ʻOku ou fuʻu femoʻuekina.” Kapau ʻoku ʻikai ke ke kau atu ki he ngāue fakafaifekaú ko hoʻo ongoʻi ʻokú ke fuʻu femoʻuekina, ʻoku mātuʻaki fuʻu mahuʻinga ke ke toe fakakaukauʻi hoʻo ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá. “Mou fuofua kumi ae buleaga,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Mt. 6:33, PM) Ke muimui ʻi he tefitoʻi moʻoni tataki ko iá, ʻe fiemaʻu nai ke ke fakafaingofuaʻi hoʻo tōʻonga moʻuí pe toʻo ha taimi mei he fakafiefiá ʻo ngāueʻaki ia ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e moʻoni, ko e fakafiefiá mo e ngaahi ngāue fakafoʻituitui kehé ʻoku ʻi ai honau tuʻunga, ka ʻoku ʻikai ko ha kalofanga totonu ia ke siʻaki ai ʻa e ngāue fakafaifekaú. Ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tuku ʻa e tuʻunga muʻomuʻa ʻi heʻene moʻuí ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.
“ʻOku ʻikai te u sai feʻunga.” Te ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai te ke taau ke hoko ko ha faifekau ʻo e ongoongo leleí. Ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau sai feʻunga ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue naʻe vaheʻi ʻe Sihova kia kinautolú. Hangē ko ení, ko Mōsese. ʻI he taimi naʻá ne maʻu ai ha fekau pau meia Sihova, naʻe pehē ʻe Mōsese: “ʻEī, fakamolemole, ʻoku ʻikai ko e tangata lea au, talu mei muʻa mo ʻeku pehe, pea neongo hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeiki ka ʻoku ou kei pehe pe: he ko e loungutu mamafa au, pea mamafa mo hoku ʻelelo.” Neongo naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ia, naʻe tali ʻa Mōsese: “Fakamolemole, ʻEiki, ka ke fai muʻa hoʻo fekau ʻi ha taha te ke fekau ai.” (Eki. 4:10-13) Ko e hā ʻa e tali ʻa Sihová?
Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Mōsese mei hono fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue ko iá. Kae kehe, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa ʻĒlone ke tokoni kia Mōsese ki hono fakahoko ʻa e ngāue ko iá. (Eki. 4:14-17) ʻIkai ko ia pē, ʻi he ngaahi taʻu hoko atu aí, naʻe tuʻu ʻa Sihova ʻi he tafaʻaki ʻo Mōsesé ʻo tokonaki kiate ia ko e hā pē ha meʻa naʻe fiemaʻu ke ne lavameʻa ai ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue kuo foaki faka-ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke ke hoko ʻo tuipau ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ueʻi ʻa e ngaahi kaungātui taukeí ke tokoniʻi foki koe ʻi hono fakahoko hoʻo ngāue fakafaifekaú. Hiliō ʻi he meʻa kotoa, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ʻai ke tau taau ki he ngāue kuó ne fekauʻi ke tau fakahokó.—2 Kol. 3:5; sio ki he puha “Ngaahi Taʻu Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí.”
“Naʻe fakalotomamahiʻi au ʻe he tokotaha.” Kuo tuku ʻe he niʻihi ʻa e kau atu ki he ngāue fakafaifekaú pe maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá koeʻuhi ko ha ngaahi loto-mamahi ʻo fakaʻuhinga ʻe tali moʻoni ʻe Sihova ʻa e kalofanga ko eni ki heʻenau taʻelongomoʻui fakalaumālié. Lolotonga ʻoku ala mahinoʻi ʻoku tau ʻita ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi ai kitautolu ʻe ha taha, ko ha kalofanga totonu moʻoni ia ke tuku ʻetau kau atu ki he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané? Ko Paula pea mo hono kaungātui ko Panepasá naʻá na tauʻaki loto-mamahi nai ʻi ha taʻefelotoi ʻi hona vaá ʻo taki atu ai ki “ha kē.” (Ng. 15:39) Ka naʻe ʻi ai ha taha ʻiate kinaua naʻe tuku ʻene kau atu ʻi he ngāue fakafaifekaú koeʻuhi ko e meʻa ko iá? Mole ke mamaʻo!
ʻOku pehē pē, ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi ai koe ʻe ha kaungātui, manatuʻi ko ho filí ʻoku ʻikai ko ho tokoua Kalisitiane taʻehaohaoá ka ko Sētane, ʻa ia ʻokú ne loto ke keina koé. Kae kehe, heʻikai lavameʻa ʻa e Tēvoló, kapau te ke “talitekeʻi, he tuʻu maʻumaʻuluta he tui.” (1 Pita 5:8, 9; Kal. 5:15) Kapau ʻokú ke maʻu ha tui pehē, heʻikai ʻaupito ‘tō noa ai hoʻo ʻamanakí.’—Loma 9:33, Tl.
Fakangatangata ʻi he Lahi ʻo e Meʻa ʻOku Lava Ke Tau Faí
Mei he fakatātā ko eni ʻo e ngaahi kalofangá, ʻoku hā mahino ai ʻoku ʻikai ha ngaahi kalofanga Fakatohitapu ki hono taʻefakahoko ʻa e ngaahi fekau pau ʻa Sihová, kau ai ʻa e fekau ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Neongo ia, te tau maʻu nai ha ngaahi ʻuhinga moʻoni ki he fakangatangata ʻi he lahi ʻa ia te tau fakahoko ai ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e ngaahi fatongia Fakatohitapu kehé te ne fakasiʻisiʻi nai ai ʻa e lahi ʻo e taimi ʻe lava ke tau vaheʻi ki he ngāue fakamalangá. Pehē foki, ʻi he taimi ki he taimi te tau mātuʻaki ongosia moʻoni nai pe fuʻu puke lahi ke fai ki he lahi ko ia ʻoku tau loto ke fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Kae kehe, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau holi loto-moʻoní pea ʻokú ne fakakaukaua hotau ngaahi fakangatangatá.—Sāme 103:14; 2 Kol. 8:12.
Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakamāuʻi fefeka kitautolu pe ko e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Kohai koe, oku ke fakamāuʻi ae tamaioeiki ae tagata kehe? oku i he ene eiki be aana a ene tuu be higa.” (Loma 14:4, PM) ʻI he ʻikai fakahoa hotau tuʻungá mo ia ʻo e niʻihi kehé, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu “te tau taki taha fai ha fakamatala ki he ʻOtua maʻata.” (Loma 14:12; Kal. 6:4, 5) ʻI he taimi ʻoku tau lea ai kia Sihova ʻi he lotu pea fakahaaʻi ʻetau ngaahi kalofangá kiate iá, ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu te tau loto ke fai ia ʻaki ha ‘konisenisi ʻataʻatā.’—Hep. 13:18.
ʻUhinga ʻOku ʻOmi Ai kia Kitautolu ʻe he Tauhi kia Sihová ʻa e Fiefiá
Ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku lava ke tau tauhi kia Sihova ʻaki ʻa e fiefia loto-moʻoni koeʻuhí ko ʻene ngaahi fiemaʻú—tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻunga nai ʻi he moʻuí—ʻoku ʻuhinga lelei mo ala aʻusia. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau lea peheé?
ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOua te ke taʻofi ha lelei meiate kinautolu ʻoku ʻonautolu ia, ʻosi ʻoku mafai ʻe ho nima ke fai.” (Pal. 3:27) Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he palōveepi ko ení fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá? ʻOku ʻikai ke fekauʻi koe ʻe Sihova ke ke feinga ke tatau mo e mafai ʻoku ʻi he nima nai ho tokouá ka ke tauhi kiate Ia ʻaki ʻa e meʻa “ʻoku mafai ʻe ho nima ke fai.” ʻIo, ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu—tatau ai pē pe ʻoku vaivai pe mālohi fēfē nai hotau nimá—ʻe lava ke tau tauhi ʻaufuatō kia Sihova.—Luke 10:27; Kol. 3:23.
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
“Ngaahi Taʻu Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí”
Neongo kapau ʻoku tau maʻu ha ngaahi fakangatangata fakaesino pe fakaeongo, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakavave ke fakamulituku ʻo pehē ko e ngaahi meʻá ni te ne taʻofi kitautolu mei he kau kakato ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ke fakatātaaʻi, fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko kia Ernest, ko ha tokoua Kalisitiane ʻi Kānata.
Ko Ernest naʻe faingataʻa ʻene leá pea naʻá ne fuʻu mā ʻaupito. Hili ʻene tofanga ʻi ha lavea lahi ʻi hono tuʻá, naʻe pau ai ke taʻofi ʻene ngāue ko ha tangata langa. Neongo naʻá ne faingataʻaʻia, naʻe fakaʻatā ia ʻe hono ngaahi tuʻunga foʻoú ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e fakalototoʻa ʻoku ʻomai ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ki he tāimuʻa tokoní naʻe piki mālohi ia ʻi hono lotó. Kae kehe, naʻe ʻikai te ne ongoʻi taau ki he faʻahinga ngāue fakafaifekau ko iá.
Ke fakamoʻoniʻi kiate ia tonu ko e tāimuʻa tokoní naʻe mahulu atu ia ʻi heʻene malavá, naʻá ne tohi kole ke ngāue ko ha tāimuʻa tokoni ʻi he māhina ʻe taha. Ki heʻene fuʻu ʻohovalé, naʻá ne malava ke fakakakato lavameʻa ʻa e vāhenga-ngāue ko iá. Naʻá ne fakakaukau hifo leva kiate ia, ‘ʻOku ou ʻilo heʻikai ʻaupito pē lava ke u toe fai ia.’ Ke fakamoʻoniʻi ʻene poiní, naʻá ne tohi kole ki he māhina hono uá—pea naʻá ne toe lavaʻi pē ʻa e ngāue ko iá.
Naʻe ngāue ʻa Ernest ko ha tāimuʻa tokoni ʻi ha taʻu ʻe taha, ka naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻilo fakapapau heʻikai ʻaupito lava ke u hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu.” Ke toe fakamoʻoniʻi ʻene poiní, naʻá ne tohi kole leva ki he ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú. Naʻá ne ʻohovale ʻiate ia pē ʻi heʻene malava ko ia ke fakakakato hono ʻuluaki taʻu ʻo ʻene tāimuʻa tuʻumaʻú. Naʻá ne fili ai ke hokohoko atu pea naʻe tāpuekina ia ʻaki ʻa e fiefia ʻi heʻene ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi he taʻu ʻe ua, ʻo aʻu ki he hoko ha fakatamaki lahi ki hono laveá ʻo ne mālōlō ai. Kae kehe, ki muʻa ke ne mālōloó, naʻá ne faʻa tala ange ʻi he loʻimataʻia ki he kau ʻaʻahí, “Ko e ngaahi taʻu ko ia ʻo e ngāue kia Sihova ko ha tāimuʻá ko e ngaahi taʻu fakafiefia taha ia ʻo ʻeku moʻuí.”
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻE lava ke tau ikuʻi ha faʻahinga fakafaingataʻaʻiaʻanga pē te ne taʻofi nai kitautolu mei he ngāue fakafaifekaú
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻOku hōifua ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ʻaufuatō ai kiate iá, ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakaʻatā ʻe hotau ngaahi tuʻungá