Naʻa Nau Fanongonongo Loto-Lahi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá!
Loto-lahi—naʻa mo e loto-toʻa—ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí. Ko e ongo ʻulungaanga ko ení ʻoku fakahāhā ia ʻe he kau Kalisitiane moʻoní, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ongo tohi ko e “Bearing Thorough Witness” About God’s Kingdom mo e Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom. Hangē ko hotau kaungātui ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau hanga kia Sihova ʻi he lotu ʻo kole hono laumālié mo ʻene tokoní ke tau leaʻaki ʻene folofolá ʻi he loto-toʻa.—Ngā. 4:23-31.
ʻI he fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakamalanga lolotonga ʻa e tau ʻuluaki ʻa māmaní, naʻe tohi ha tokoua ʻe taha: “Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻa nau tufaki longomoʻui ʻa e voliume hono fitu ʻo e Studies in the Scriptures, naʻe fakakaveinga ko e Finished Mystery. Naʻe aʻu hono tufakí ki ha tuʻunga lahi taʻehanotatau. Naʻe tukuange mai ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá Fika 1 ʻi he 1918. Naʻe hoko mai ai ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá Fika 2, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe taʻotaʻofi ai ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e Finished Mystery. Naʻe hoko mai heni ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá Fika 3. Ko e ʻū tohi ko ení naʻe tufaki lahi ia ʻe he kalasi pani faitōnungá. Naʻe fiemaʻu ʻa e tui mo e loto-lahi ke tufaki ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá.”
ʻI he ʻahó ni, ʻoku faʻa maʻu ʻe he kau malanga foʻou ʻo e Puleʻangá ha ako ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka naʻe ʻikai ke pehē maʻu pē. ʻI he fakakaukauloto atu ki he meʻa naʻá ne ʻuluaki hokosia ʻi he ngāue fakamalangá he 1922, naʻe tohi ha tokoua Pōlani ʻe taha ʻi ʻAmelika: “ʻI he ʻikai maʻu ha ʻilo ki he founga ke tuʻuaki ai ʻa e ʻū tohí pea ʻikai ʻaupito sai ʻa e lea faka-Pilitāniá, naʻá ku tuʻu toko taha ʻi muʻa ʻi he ʻōfisi ʻo ha toketā ʻo tukituki. Naʻe fakaava mai ʻe ha neesi ʻa e matapaá. Heʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻa e hokosia ko iá, he naʻá ku fiefia mo ilifia. ʻI heʻeku fakaava hake pē ʻeku kiʻi kató, naʻe ngangana kotoa ki tuʻa ʻa e ʻū tohí ʻi he veʻe vaʻe ʻo e nēsí. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ku leaʻakí, ka naʻá ku tuku ʻiate ia ha tohi. ʻI he taimi ne u mavahe aí, naʻá ku maʻu ʻa e loto-lahi pea ongoʻi naʻe tāpuakiʻi au ʻe Sihova. ʻI he ʻaho ko iá naʻe lahi ʻa e fanga kiʻi tohi naʻá ku tufa ʻi he feituʻu pisinisí.”
“ʻI he 1933 nai, naʻe ngāueʻaki ʻe he fanga tokoua tokolahi ʻa e ngaahi kā ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e meʻa fakaleʻolahi ke fakamafola atu ai ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá,” ko e lau ia ha tuofefine. ʻI he taimi ʻe taha, ko ia mo ha ongo meʻa mali Fakamoʻoni naʻa nau malanga ʻi ha feituʻu moʻungaʻia ʻi Kalefōnia, ʻAmelika. “Naʻe ʻave ʻe he tokouá ʻa e kā ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e meʻa fakaleʻolahí ki ʻolunga hake ʻi he moʻungá, pea naʻá ma nofo pē ʻi lalo ʻi he koló,” ko ʻene manatú ia. “ʻI heʻene kamata tā pē ʻa e pōpoaki ʻi he peleti kalamafoní, naʻe meimei hangē ia naʻe ongo mai mei hēvaní. Naʻe toutou feinga ʻa e kakai ʻo e koló ke maʻu ʻa e tokouá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke nau lava. Hili hono tā ʻa e peleti kalamafoní, naʻa mau ʻaʻahi ki he kakaí ʻo faifakamoʻoni kia kinautolu. Naʻá ku ngāueʻaki ha ongo kā kehe ʻe ua naʻe ʻi ai ʻa e meʻa fakaleʻolahi pea ʻoku lava ke u fakapapauʻi atu ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe ʻikai te nau loto ke fanongo ki he pōpoakí. Ka naʻe ʻikai toe lava ke nau kalo mei he fanongo ki he ngaahi malangá ʻi heʻene ongo mai ʻa e pōpoakí mei he ongo kaá ki honau ngaahi ʻapí. Naʻe lava ke mau sio maʻu pē ki hono ʻai ʻe Sihova ʻa e founga totonu ke ngāueʻaki ʻi he taimi totonu. Ko e foungá ni naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-lahi kotoa naʻe malava ke mau maʻú, ka naʻe fakahoko maʻu pē ʻe he founga ko iá ʻene taumuʻá, pea naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová.”
ʻI he 1930 tupú mo e konga ki muʻa ʻo e 1940 tupú, naʻe ngāueʻaki ai ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻa e ngaahi kalamafoni mo e ngaahi malanga Fakatohitapu naʻe ʻosi hiki. Ko e manatu eni ha fefine Kalisitiane: “Naʻe malanga ha kiʻi tuofefine mei he matapā ki he matapā ʻo ngāueʻaki ha kalamafoni. ʻI heʻene kamata tā pē ʻa e peleti kalamafoní he matapā ʻe taha, ko e tangata ʻo e ʻapí naʻá ne ʻita lahi ʻo ne ʻakahi ʻa e kalamafoní ʻo punakaki mai mei he falefakatoló. Naʻe ʻikai ke maumau ha peleti kalamafoni ʻe taha. Ko e kau tangata ʻe toko 3 naʻa nau kai hoʻatā ʻi ha loli naʻe tau, naʻa nau sio ki he meʻa naʻe hokó, ʻo nau fakaafeʻi ʻa e tuofefiné ke tā ʻa e peleti kalamafoní ke nau fanongo, pea naʻa nau maʻu ha ʻū tohi meiate ia. Naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e anga-kovi naʻe fai ange kiate iá.” Naʻe fiemaʻu ʻa e loto-lahi ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi peheé.
Naʻe toe pehē ʻe he tuofefine tatau: “ʻOku ou manatuʻi ʻa e taimi naʻe kamata ai ʻa e ngāue makasini ʻi he halá he 1940. Ki muʻa ange, naʻe fai e ngaahi laka mo e papa fakamatala. Naʻe lue laine taha ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he ʻaluʻangá mo toʻo e ngaahi papa fakaʻilonga naʻe tohi ai ‘Ko e Lotú ko ha Tauhele mo ha Maʻuʻanga Paʻanga Kākā’ mo e ‘Tauhi ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi ko e Tuʻí.’ ʻI he taimi tatau, naʻe tufa ai ki he kakaí ʻa e ngaahi tuleki taʻetotongi. Naʻe fiemaʻu ʻa e loto-lahi ke kau ai ʻi he ngaahi tafaʻaki ko eni ʻo e ngāué, ka naʻe fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻo hono ʻai ʻa e huafa ʻo Sihová mo hono kakaí ke ʻiloa ʻe he matangá.”
“Ko hono fai ʻa e ngāue makasiní ʻi he fanga kiʻi kolo īkí naʻe faingataʻa ʻaupito,” ko e lau ia ha tuofefine ʻe taha. “Ko e taimi eni naʻe mālohi ai ʻa e fakafepaki ki he Kau Fakamoʻoní. . . . Naʻe fiemaʻu ʻa e loto-lahi moʻoni ke tuʻu ʻi ha tuliki ʻo puke ʻa e makasiní mo leaʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea naʻe fokotuʻu mai ke mau ngāueʻakí. Neongo ia, naʻe tātātaha ke mau tō ʻi ha Tokonaki. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe anga-fakakaumeʻa ʻa e kakaí. ʻI he ngaahi taimi kehé naʻe takatakaiʻi ai kimautolu ʻe ha kulupu ʻo ha kakai ʻiteʻita, pea naʻe pau ai ʻi he taimi ki he taimi ke mau moulu ʻo hola ke hao ai mei hano ngaohikoviʻi ʻe he fuʻu kakaí.”
Neongo ʻa e fakatanga naʻe hokosia lolotonga e Tau II ʻa Māmaní, naʻe hokohoko loto-lahi atu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. ʻI ha feingangāue ʻaho ʻe 43 mei Tīsema 1, 1940, ki Sanuali 12, 1941, naʻe tufaki ai ʻe he kau malanga fakafuofua ki he toko 50,000 ʻi ʻAmelika ʻa e fanga kiʻi tohi naʻe meimei aʻu ki he valu milioná lolotonga ʻa e Vahaʻa Taimi Faifakamoʻoni naʻe ui ko e “Loto-Lahi.”
Ko e kau taʻumotuʻa tokolahi ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻoku nau manatuʻi lelei ʻa e ngaahi pole he kuohilí ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ke nau maʻu ha loto-lahi. ʻOku manatuʻi ʻe he niʻihi naʻe tapua atu ʻi ha ngaahi taʻu ʻa ʻenau laumālie loto-lahí ʻi he moto naʻa nau toutou leaʻakí, Tutui atu ʻi he faitaú! Ko e founga ʻe fakahokoʻaki ʻetau pōpoaki kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ki muʻa ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá ʻoku kei toe ke mamata ki ai. Kae kehe, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, te tau hokohoko atu ai hono fanongonongo ʻa e folofola ʻa Sihová ʻaki ʻa e tui mo e loto-lahi.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Kuo fiemaʻu maʻu pē ʻa e loto-lahi ke kau ai ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá