LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 ʻAokosi p. 3-7
  • ʻOkú Ke Loto-Lelei ke Tatali Anga-Kātaki?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Loto-Lelei ke Tatali Anga-Kātaki?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻA E KĀTAKI?
  • NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA FAITŌNUNGA ʻO E KĀTAKÍ
  • KO E HĀ TE NE TOKONIʻI KITAUTOLÚ?
  • Hokohoko Atu ke Kātaki
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Ako mei he Kātaki ʻa Sihova mo Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • ʻOkú Ke Loto-Lelei ke Tatali kia Sihova?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • “ʻE ʻIkai ke Tōmui!”
    “Hiva Fiefia” kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 ʻAokosi p. 3-7
Ko ha tokotaha faama ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú ‘okú ne sio ki he‘ene ngoué

ʻOkú Ke Loto-Lelei ke Tatali Anga-Kātaki?

“Mou ngāueʻaki foki ʻa e kātakí.”​—SĒM. 5:8.

HIVA: 35, 7

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ʻo kātakí?

  • Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ke nau loto-lelei ke tatali kia Sihová?

  • Kuo anga-fēfē hono fakatou fakahāhā ʻe Sihova mo Sīsū ʻokú na loto-lelei ke tatalí?

1, 2. (a) Ko e hā nai te ne ʻai kitautolu ke tau ʻeke: “Ko e hā hono fuoloa?” (e) Ko e hā ʻe lava ai ke fakalototoʻaʻi kitautolu he ʻahó ni ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻi he kuohilí?

“KO E HĀ hono fuoloa?” Ko e fehuʻi ia naʻe ʻeke ʻe he palōfita faitōnunga ko ʻAisea mo Hapakuké. (ʻAi. 6:11; Hap. 1:2) ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e Saame 13, naʻá ne ʻeke tuʻo fā ʻa e fehuʻi tatau. (Saame 13:1, 2) Pea ʻi he taimi naʻe takatakai ai ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e kakai naʻe ʻikai te nau tuí, naʻá ke ʻeke ange: “Ko e hā hono fuoloa?” (Māt. 17:17) Ko kitautolu foki te tau ʻeke nai ʻa e fehuʻi tatau ʻi he ʻahó ni.

2 Ko e hā ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau ʻeke: “Ko e hā hono fuoloa?” Mahalo pē naʻe hoko ha meʻa taʻetotonu kiate kitautolu. Pe mahalo pē ʻoku tau puke pe hoholo ke motuʻa. Mahalo pē ʻoku tau ongoʻi loto-mafasia koeʻuhi ko ʻetau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1) Pe ʻe lava ke pehē ko e ngaahi fakakaukau hala ʻa e kakai takatakai ʻiate kitautolú ʻokú ne ʻai ke tau ongoʻi helaʻia mo loto-siʻí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻuhingá, ʻoku fakalototoʻa ke ʻiloʻi naʻe ʻikai ke fakahalaiaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti faitōnunga ʻa ia naʻa nau ʻeke ʻa e fehuʻi ko iá ʻi he kuohilí.

3. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻi ha tuʻunga faingataʻa aí?

3 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻi ha tuʻunga ai ʻoku faingataʻa ke kātekina? Ko e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ko Sēmisí naʻe fakamānavaʻi ʻo ne tala mai kiate kitautolu: “Ko ia ai, mou kātaki fanga tokoua, ke aʻu ki he ʻi heni ʻa e ʻEikí.” (Sēm. 5:7) Ko ia ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ke tau kātaki. Ka ko e hā koā ʻa e kātaki, pea ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ko ení?

KO E HĀ ʻA E KĀTAKI?

4, 5. (a) Ko e hā ʻa e kātaki, pea ʻe lava fēfē ke tau hoko ʻo kātakí? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Sēmisi ʻa e kātakí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

4 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e kātakí ʻoku haʻu ia mei he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻikai ha tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke faingataʻa ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau kātaki ʻi he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Ko e kātakí ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá, pea ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa kia Sihova mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai iá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ai ke tau kātakí, ʻoku vaivai ai ʻa e ʻofa ʻi hotau vā mo e niʻihi kehé. (1 Kol. 13:4; Kal. 5:22) Ko e hā ʻoku kau ki he kātakí? ʻOku kau ki ai ʻa e kātekina ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá lolotonga hono kei maʻu ha fakakaukau pau. (Kol. 1:11; Sēm. 1:3, 4) ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí ke tau faitōnunga ai pē kia Sihova ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema ʻoku tau maʻu. Te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he faisāuní ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú kuo pau ke tau tali loto-lelei ʻa e fiemaʻu ko ia ke tatalí. Ko ha lēsoni mahuʻinga ia ʻoku tau ako mei he Sēmisi 5:7, 8. (Lau.)

5 Ko e hā kuo pau ai ke tau loto-lelei ke tatali ki ha ngāue mai ʻa Sihová? ʻOku fakahoa ʻe he ākonga ko Sēmisí ʻa hotau tuʻungá ki he tuʻunga ʻo ha tokotaha ngoue. Neongo ʻoku ngāue mālohi ha tokotaha ngoue ʻi hono tō ʻene ngoué, heʻikai lava ke ne puleʻi ʻa e ʻeá pe ko e vave ʻa e tupu ʻo ʻene ngoué. ʻOku fiemaʻu ke ne tatali anga-kātaki ki he “fua lelei ʻo e fonuá.” ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa heʻikai lava ke tau puleʻi ʻi heʻetau tatali ke hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. (Mk. 13:32, 33; Ngā. 1:7) ʻI he hangē ko e tokotaha ngoué, ʻoku fiemaʻu ke tau tatali anga-kātaki.

6. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e palōfita ko Maiká?

6 Ko e palōfita ko Maiká naʻe pau ke ne kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa, ʻo hangē pē ko kitautolu ʻi he ʻaho ní. Naʻá ne moʻui lolotonga ʻa e taimi naʻe pule ai ʻa Tuʻi ʻĀhasí. Ko ʻĀhasí ko ha tuʻi naʻe fulikivanu ʻaupito. Ko hono ikuʻangá, naʻe lahi ʻa e kākaá ʻi he fonuá. Naʻe kovi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻá ʻo pehē ai ʻe he Tohi Tapú naʻe hoko ʻa e kakaí ʻo ‘pōtoʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví.’ (Lau ʻa e Maika 7:1-3.) Naʻe ʻiloʻi ʻe Maika heʻikai lava ke ne liliu ʻa e tuʻunga ko iá. Ko ia, ko e hā naʻá ne faí? ʻOkú ne tala mai: “Ko e meʻa kiate aú, te u hanganaki fakasio kia Sihova. Te u fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali ki he ʻOtua ko hoku fakamoʻuí. ʻE fanongo mai ʻa hoku ʻOtuá kiate au.” (Mai. 7:7) ʻI he hangē ko Maiká, ko kitautolu foki ʻoku fiemaʻu ke tau fakahāhā “ha fakakaukau faʻa tatali.”

7. Ko e hā kuo pau ai ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tatali pē kia Sihova ke ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá?

7 Kapau ʻoku tau maʻu ha tui hangē ko e tui ʻa Maiká, te tau loto-lelei ke tatali kia Sihova. ʻOku ʻikai ke hangē hotau tuʻungá ko e tuʻunga ʻo ha pōpula ʻa ia ʻoku tatali ʻi hono loki ʻi he pilīsoné ki he ʻaho ʻo hono tauteá. ʻOku fakamālohiʻi ia ke ne tatali, pea ʻoku ʻikai te ne fakatuʻamelie ki he ʻaho ko iá. Kiate kitautolú ʻoku kehe ʻaupito ʻa e ngaahi meʻá! ʻOku tau loto-lelei ke tatali kia Sihova koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi te ne fakahoko ʻi he taimi tonu mātē ʻa ʻene talaʻofa ke foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá! Ko ia ai, ʻoku tau “kātekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kātaki mo e fiefia.” (Kol. 1:11, 12) Lolotonga ʻetau tatalí, ʻoku tau tokanga ke ʻoua te tau lāunga ʻo pehē ʻoku ʻikai vave feʻunga ʻa e ngāue mai ʻa Sihová. Kapau te tau fai pehē, heʻikai te ne leleiʻia ai.​—Kol. 3:12.

NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA FAITŌNUNGA ʻO E KĀTAKÍ

8. Ko e hā ʻoku tau ako mei he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga naʻa nau moʻui ʻi he kuohilí?

8 Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau loto-lelei lahi ange ke tatalí? ʻE lava ke tau fakakaukau ki he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga naʻa nau moʻui ʻi he kuohilí ʻo tatali anga-kātaki kia Sihova ke fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá. (Loma 15:4) ʻI heʻetau fakakaukau ki heʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻangá, ʻoku lelei ke manatuʻi ʻa e fuoloa ʻo e taimi naʻe pau ai ke nau tatalí, ʻuhinga naʻa nau loto-lelei ai ke tatalí, mo e founga ʻo hono tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau kātakí.

‘Ēpalahame mo ‘Aisake, Lepeka, mo hono ongo mokopuna, ko ‘Īsoa mo Sēkope

Naʻe pau ke tatali ʻa ʻĒpalahame ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻa ke fanauʻi ʻa hono ongo mokopuna ko ʻĪsoa mo Sēkopé (Sio ki he palakalafi 9, 10)

9, 10. Ko e hā hono fuoloa ʻo e tatali ʻa ʻĒpalahame mo Sela kia Sihová?

9 Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahame mo Selá. Koeʻuhi ko ʻena fakahāhā ʻa e “tuí mo e kātakí,” naʻá na maʻu ai “ʻa e ngaahi talaʻofá.” ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he “hili hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e kātakí,” naʻe talaʻofa ange ʻe Sihova te ne tāpuakiʻi ia pea ʻai ke ne hoko ko e tamai ʻa ha fuʻu puleʻanga. (Hep. 6:12, 15) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e kātakí? Koeʻuhí ʻe fiemaʻu ʻa e taimi ke fakahoko ai ʻa e talaʻofa ko iá. ʻI Nīsani 14 ʻi he taʻu 1943 ki muʻa ʻia Kalaisí naʻe kolosi ai ʻa ʻĒpalahame mo Sela mo e kotoa ʻo e kakai ʻi hona falé ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí ʻo hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ka naʻe pau ke tatali ʻa ʻĒpalahame ʻi he taʻu ʻe 25 ki muʻa ke fanauʻi ʻa hono foha ko ʻAisaké pea ʻi ha toe taʻu ʻe 60 ki muʻa ke fanauʻi ʻa hono ongo mokopuna ko ʻĪsoa mo Sēkopé.​—Hep. 11:9.

10 Ko e hā hono lahi ʻo e konga ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahamé? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Sihová “naʻe ʻikai te ne ʻoange kiate ia ha tofiʻa ai, ʻikai, naʻa mo ha kiʻi konga ʻoku lahi feʻunga ke tuʻu ai hono vaʻé; ka naʻá ne talaʻofaʻaki te ne foaki ange ia moʻona pea hili iá ki hono hakó, neongo naʻe teʻeki ai ke ʻi ai haʻane tama.” (Ngā. 7:5) ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 430 mei he kolosi ʻa ʻĒpalahame ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí naʻe toki hoko ai ʻa hono hakó ko ha puleʻanga ʻa ia te nau nofo ʻi he fonua ko iá.​—ʻEki. 12:40-42; Kal. 3:17.

11. Ko e hā naʻe loto-lelei ai ʻa ʻĒpalahame ke tatalí, pea ko e hā ʻa e ngaahi tāpuakiʻi te ne sio ki ai ko e ola ia ʻene kātakí?

11 Naʻe loto-lelei ʻa ʻĒpalahame ke ne tatali koeʻuhí naʻá ne fakapapauʻi ʻe fai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi talaʻofá. Naʻá ne tui kia Sihova. (Lau ʻa e Hepelū 11:8-12.) Naʻe fiefia ʻa ʻĒpalahame ke tatali neongo naʻe ʻikai te ne sio ʻoku hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá ki muʻa ʻi heʻene maté. Kae sioloto atu pē ki he fiefia ʻa ʻĒpalahame ʻi haʻane toetuʻu mai ki ha māmani palataisi. Te ne ʻohovale ʻi heʻene lau ʻa e talanoa fekauʻaki mo ʻene moʻuí pea mo hono fāmilí ʻi he ngaahi konga lahi ʻo e Tohi Tapú.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Sioloto atu angé ki haʻane fiefia ʻi haʻane ʻilo ki hono ngafa mahuʻinga ʻi hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa Sihova fekauʻaki mo e Mīsaia naʻe talaʻofá! ʻOku lava ke tau fakapapauʻi te ne ongoʻi naʻe tuha ʻa e tatali ki he ngaahi tāpuaki ko iá.

12, 13. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke kātaki ʻa Siosifá, pea ko e hā ʻa e fakakaukau pau naʻá ne maʻú?

12 Ko e mokopuna-ua ʻo ʻĒpalahame ko Siosifá naʻá ne loto-lelei foki mo ia ke kātaki. Naʻe maʻukovia ia ʻi ha ngaahi fakamaau taʻetotonu fakalilifu. ʻUluakí, naʻe fakatau atu ia ʻe hono fanga tokouá ko ha pōpula ʻi hono taʻu 17 nai. Pea naʻe tukuakiʻi loi ia naʻá ne feinga ke tohotohoʻi ʻa e uaifi ʻo hono ʻeikí peá ne iku ai ki he pilīsoné. (Sēn. 39:11-20; Saame 105:17, 18) Neongo ko Siosifá ko ha sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá, naʻe hā ngali naʻe tauteaʻi ia kae ʻikai ke tāpuakiʻi. Ka ʻi he hili ha taʻu ʻe 13, naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa. Naʻe tuku ange ʻa Siosifa mei he pilīsoné peá ne hoko ai ko e pule maʻu mafai fika ua ia ʻi ʻIsipité.​—Sēn. 41:14, 37-43; Ngā. 7:9, 10.

13 Naʻe ʻai ʻe he ngaahi fakamaau taʻetotonu ko iá ke loto-ʻita ʻa Siosifa? Naʻá ne ongoʻi naʻe liʻaki ia ʻe Sihova? ʻIkai. Naʻe tatali anga-kātaki ʻa Siosifa. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá? Ko ʻene tui kia Sihová. Naʻá ne mahinoʻi ko Sihova naʻe pulé. ʻOku tau ʻiloʻi ia mei he meʻa naʻá ne leaʻaki ki hono fanga tokouá: “ʻOua ʻe ilifiá. ʻOku ou fetongi koā ʻe au ʻa e ʻOtuá? Neongo naʻa mou taumuʻá ke fai ha kovi kiate au, naʻe fakataumuʻa ia ʻe he ʻOtuá ke iku ʻo lelei pea ke fakahaofi moʻui ai ha kakai tokolahi, ʻo hangē ko ia ʻokú ne fai ʻi he ʻaho ní.” (Sēn. 50:19, 20) Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻoku tuha ke tatali ki he ngaahi tāpuaki meia Sihová.

14, 15. (a) Ko e hā ʻoku fakaueʻiloto ai ʻa e kātaki ʻa Tēvitá? (e) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne tatali anga-kātakí?

14 Naʻe toe faingataʻaʻia ʻa Tuʻi Tēvita ʻi he ngaahi fakamaau taʻetotonu lahi. Naʻe pani ʻe Sihova ʻa Tēvita ke ne hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi heʻene kei siʻí. Ka naʻe pau ke tatali ʻa Tēvita ʻi he taʻu ʻe 15 ki muʻa ke ne hoko ko e tuʻi ʻi hono matakalí tonu. (2 Sām. 2:3, 4) Lolotonga ha vahaʻa taimi ʻi he taimi ko iá, naʻe pau ai ke hola ʻa Tēvita ʻo toi meia Tuʻi Saula, ʻa ia naʻá ne feinga ke tāmateʻi ia.b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Ko hono ikuʻangá, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Tēvita hano ʻapi tonu ʻi he taimi ko iá. Naʻe pau ke ne nofo ʻi ha fonua muli pe ʻi ha ngaahi ʻana ʻi he toafá. Faifai atu pē, naʻe tāmateʻi ʻa Saula ʻi he taú. Ka naʻe kei pau ke tatali ʻa Tēvita ʻi ha toe taʻu nai ʻe fitu ki muʻa ke ne toki hoko ko e tuʻi ʻo e puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí.​—2 Sām. 5:4, 5.

15 Ko e hā naʻe loto-lelei ai ʻa Tēvita ke ne tatali anga-kātakí? ʻOkú ne ʻomai ʻa e talí ʻi he saame tatau ʻa ia naʻá ne ʻeke tuʻo fā ai: “Ko e hā hono fuoloa?” ʻOkú ne pehē: “Ka ko au, ʻoku ou falala ki hoʻo ʻofa mateakí; ʻe fiefia ʻa hoku lotó ʻi hoʻo ngaahi fakamoʻuí. Te u hiva kia Sihova, he kuó ne fakapaleʻi lahi au.” (Saame 13:5, 6) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻiate ia pea te Ne mateaki maʻu pē kiate ia. Naʻá ne fakakaukau ki he taimi naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihova ʻi he kuohilí, pea naʻá ne fakatuʻamelie atu ki he taimi ʻa ia ʻe fakangata ʻosi ai ʻe Sihova ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻoku tuha ke tatali ki he ngaahi tāpuaki ʻa Sihová.

Kuo ʻikai ke kole mai ʻe Sihova kiate kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne loto-lelei ke ne fai

16, 17. Kuo anga-fēfē hono fakatou fokotuʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi he loto-lelei ke tatalí?

16 Kuo ʻikai ke kole mai ʻe Sihova kiate kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne loto-lelei ke ne fai. Kuó ne fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻi he loto-lelei ke tatalí. (Lau ʻa e 2 Pita 3:9.) Ko e fakatātaá, ʻi he laui afeʻi taʻu kuohilí ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe tukuakiʻi ai ʻe Sētane ʻoku taʻefaitotonu ʻa Sihova. ʻOku “tatali anga-kātaki” ʻa Sihova ki he taimi ʻa ia ʻe fakamāʻoniʻoniʻi kakato ai ʻa hono huafá. Ko e olá ko e ngaahi tāpuaki fisifisimuʻa maʻá e faʻahinga ʻoku nau “tatali vēkeveke” kiate iá.​—ʻAi. 30:18; fakamatala ʻi lalo.

17 Ko Sīsū tonu ʻokú ne loto-lelei ke tatali. ʻI he taimi naʻá ne ʻi māmani aí, naʻá ne faitōnunga ʻo aʻu ki heʻene pekiá. ʻI he taʻu 33, naʻá ne ʻoatu ai ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene feilaulaú kia Sihova ʻi hēvani. Ka naʻe pau ke ne tatali ki he 1914 ke ne toki kamata pule ai ko e Tuʻí. (Ngā. 2:33-35; Hep. 10:12, 13) Naʻa mo ia, ʻe kei fiemaʻu pē ke tatali ʻa Sīsū kae ʻoua ke aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene Pule Taʻu ʻe Taha Afé ki muʻa ke fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo hono ngaahi filí. (1 Kol. 15:25) Ko ha taimi fuoloa ia ke tatali ai. Neongo ia, ko e ngaahi tāpuaki ko iá ʻoku tuha ke tatali ki ai.

KO E HĀ TE NE TOKONIʻI KITAUTOLÚ?

18, 19. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau loto-lelei ke tatali anga-kātakí?

18 ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau kātaki, ʻo loto-lelei ke tatali. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fai ení? ʻOku fiemaʻu ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Manatuʻi, ko e kātakí ʻoku haʻu ia mei he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (ʻEf. 3:16; 6:18; 1 Tes. 5:17-19) Ko ia kōlenga kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke kātaki!

19 Manatuʻi foki ʻa e meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĒpalahame, Siosifa, pea mo Tēvita ke nau tatali anga-kātaki ke hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ko ʻenau tui mo e falala kia Sihová. Naʻe ʻikai te nau fakakaukau pē kiate kinautolu mo ʻenau fiemaʻú. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he ola lelei kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻá, ʻe fakalototoʻaʻi ai foki mo kitautolu ke tau fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali.

20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?

20 Ko ia neongo te tau fāinga nai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tau fakapapauʻi ke fakahāhā “ha fakakaukau faʻa tatali.” Te tau ʻeke nai ʻi he taimi ʻe niʻihi, “Ko e hā hono fuoloa, ʻe Sihova?” (ʻAi. 6:11) Ka ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ai ke tau faʻifaʻitaki ki he palōfita ko Selemaiá ʻo pehē: “Ko Sihova ʻa hoku ʻinasí,” pea “ko e ʻuhinga ia te u fakahaaʻi ai ha fakakaukau faʻa tatali kiate iá.”​—Tangi. 3:21, 24.

a Ko e vahe nai ʻe 15 ʻo e tohi Sēnesí ʻoku lāulea ai ki he moʻui ʻa ʻĒpalahamé. ʻIkai ko ia pē, ko e kau hiki tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku nau lave ʻo laka hake he tuʻo 70 kia ʻĒpalahame.

b Naʻe siʻaki ʻe Sihova ʻa Saula hili ʻene pule ʻo laka siʻi pē ʻi he taʻu ʻe ua. Kae kehe, naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e pule ʻa Saulá ʻi ha toe taʻu ʻe 38, ʻo aʻu ki heʻene maté.​—1 Sām. 13:1; Ngā. 13:21.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share