Ko e Hā ke Foaki Ai ki he Tokotaha ʻOkú Ne Maʻu ʻa e Meʻa Kotoa Pē?
“ʻE homau ʻOtua, ʻoku mau fakamālō atu kiate koe mo fakahīkihikiʻi ho huafa fakaʻofoʻofá.”—1 KAL. 29:13.
1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa e nima-homo ʻa Sihova kiate kitautolú?
KO Sihová ko ha ʻOtua nima-homo ia. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ko e haʻu meiate ia. ʻOku ʻaʻana ʻa e meʻa mahuʻinga kotoa pē ʻi he māmaní, pea ʻokú ne ngāueʻaki ia ke tokoni ki he moʻuí. (Saame 104:13-15; Hāk. 2:8) ʻOku tau ʻilo mei he Tohi Tapú ʻa e anga hono ngāueʻaki fakaemana ʻe Sihova ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ení ke tokonaki maʻa hono kakaí.
2 Ko e fakatātaá, naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e mana mo e vai ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻi heʻenau nofo ʻi he taʻu ʻe 40 ʻi he toafá. (ʻEki. 16:35) Ko hono olá, naʻa nau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau fiemaʻú. (Nehe. 9:20, 21) Ki mui ai, naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he palōfita ko ʻIlaisá ʻa e mālohi ke ne fakalahi ʻa e kiʻi meʻi lolo ʻa ha uitou faitōnunga. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he meʻaʻofa ko eni mei he ʻOtuá ke ne totongi ʻosi ʻa hono ngaahi moʻuá peá ne kei maʻu pē ʻa e paʻanga feʻunga maʻana mo ʻene ongo tamá ke hokohoko atu ai ʻenau moʻuí. (2 Tuʻi 4:1-7) Pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻe tokonaki fakaemana ai ʻe Sīsū ʻa e meʻakai pea naʻa mo e paʻanga ʻi he taimi naʻe fiemaʻu aí.—Māt. 15:35-38; 17:27.
3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 ʻOku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova ha meʻa pē ʻokú ne fili koeʻuhi ke tokoniʻi ʻaki ʻa ʻene meʻa fakatupú. Neongo ia, ʻokú ne fakaafeʻi ʻa ʻene kau sevānití ke nau foaki ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ke tokoni ki he ngāue ʻa ʻene kautahá. (ʻEki. 36:3-7; lau ʻa e Palōveepi 3:9.) Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki ʻetau ngaahi meʻa mahuʻingá ke toe foaki ange kiate iá? Naʻe anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ki heʻene ngāué? ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he kautahá ʻa e paʻanga ʻoku meʻaʻofa ʻaki ʻi he ʻaho ní? ʻE tali ʻi he kupu ko ení ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.
KO E HĀ ʻOKU TAU FOAKI AI KIA SIHOVÁ?
4. Ko e hā ʻoku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻi heʻetau tokoni ki heʻene ngāué?
4 ʻOku tau foaki kia Sihová koeʻuhí ʻoku tau ʻofa mo houngaʻia ʻiate ia. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻatautolú, ʻoku maongo lahi ia ki hotau lotó. Naʻe ongoʻi pehē ʻa Tuʻi Tēvita ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke langaʻaki ʻa e temipalé. Naʻe pehē ʻe Tēvita ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ko e haʻu meia Sihova pea ko e hā pē ha meʻa ʻoku tau foaki kia Sihova ko e haʻu mei he meʻa kuó ne ʻosi foaki mai kiate kitautolu.—Lau ʻa e 1 Kalonikali 29:11-14.
5. ʻOku anga-fēfē hono akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e foaki taʻesiokitá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní?
5 ʻOku tau toe foaki kia Sihová he ko ha founga eni ʻo e lotu kiate iá. Naʻe fanongo ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi ha vīsone ki he lea ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi hēvaní: “ʻOku taau mo koe ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí, koeʻuhí naʻá ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea koeʻuhi ko ho finangaló naʻa nau hoko ai ʻo ʻi ai pea naʻe fakatupu ai kinautolu.” (Fkh. 4:11) Ko e moʻoni, ʻoku tuha ʻa Sihova mo e kotoa ʻo e ngeiá mo e lāngilangí, ko ia ʻoku tau loto ai ke foaki ʻetau lelei tahá kiate ia. Fakafou ʻia Mōsese, naʻe fekauʻi ʻe Sihova ki he puleʻanga ʻIsilelí ke nau fai ha kātoanga ʻe tolu ʻi he taʻu. Ko e konga ʻo ʻenau lotú ʻi he ngaahi kātoanga ko ení naʻe kau ki ai ʻa e foaki kia Sihova. Naʻe tala ki he kakaí ke ʻoua naʻa nau “hā mola pē ʻi he ʻao ʻo Sihová.” (Teu. 16:16) ʻI he ʻahó ni foki, ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau lotú ko e foaki taʻesiokita. ʻI he foungá ni, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fakamahuʻingaʻi mo tokoniʻi ʻa e ngāue ʻa e kautaha ʻa Sihová.
6. Ko e hā ʻoku lelei ai kiate kitautolu ʻa hono fai ha foakí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
6 ʻOku lelei ke tau foaki nima-homo ʻo ʻikai ko e maʻu mai pē. (Lau ʻa e Palōveepi 29:21.) Sioloto atu ki ha kiʻi tama ʻokú ne maʻu ha kiʻi tokoni fakapaʻanga mei heʻene ongo mātuʻá peá ne ngāueʻaki hano konga ke fakatau mai ʻaki ha meʻaʻofa ki heʻene ongo mātuʻá. ʻOku ʻai ʻe heʻene meʻaʻofá ke ongoʻi fēfē ʻa e ongo mātuʻá? Pe sioloto atu ki ha tāimuʻa kei siʻi ʻoku nofo mo ʻene ongo mātuʻá peá ne foaki kiate kinaua ha paʻanga ke tokoni ki he totongi ʻo e nofoʻangá pe ke fakatau mai ʻaki ha meʻakai maʻá e fāmilí. ʻOku ʻikai nai ʻamanekina ʻe heʻene ongo mātuʻá ke ne fai pehē, ka ʻokú na tali ʻene meʻaʻofá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ha founga ia ʻo ʻene fakahāhā ʻa e houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú na fai maʻaná. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku lelei kiate kitautolu ʻa hono fai ha foaki mei heʻetau ngaahi meʻa mahuʻingá.
FOUNGA ʻO E FOAKI NAʻE FAI ʻE HE KAU SEVĀNITI ʻA E ʻOTUÁ ʻI HE KUOHILÍ
7, 8. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻenau foaki meʻaʻofa (a) ki he ngaahi ngāue paú? (e) ke tokoni ki heʻene ngāué?
7 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻe foaki ʻe he kakai ʻa Sihová ha ngaahi meʻaʻofa ke tokoni ki heʻene ngāué. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa nau fai ha foaki ki ha ngaahi ngāue pau. Ko e fakatātaá, naʻe fakaʻaiʻai ʻe Mōsese ʻa e kau ʻIsilelí ke nau foaki ha meʻaʻofa ki hono langa ʻo e tāpanekalé. Ki mui ai, naʻe fai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e meʻa tatau ki hono langa ʻo e temipalé. (ʻEki. 35:5; 1 Kal. 29:5-9) Lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Sihoasí, naʻe monomono ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e temipalé ʻo ngāueʻaki ʻa e paʻanga naʻe foaki ʻe he kakaí. (2 Tuʻi 12:4, 5) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané naʻe ʻi ai ha honge ʻi Siutea pea naʻe fiemaʻu ʻe he fanga tokouá ha tokoni. Ko ia naʻe fakapapauʻi ai ʻe he Kalisitiane taki taha ʻa e meʻa naʻe lava ke ne maʻú pea ʻave ki he fanga tokoua ʻi aí.—Ngā. 11:27-30.
8 Naʻe toe foaki ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e tokoni fakapaʻanga ki he faʻahinga naʻe takimuʻa ʻi heʻene ngāué. Ko e fakatātaá, ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, naʻe ʻikai ke maʻu ai ʻe he kau Līvaí ha tofiʻa ʻo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe he ngaahi matakali kehé. Ko ia naʻe foaki ai ʻe he toenga ʻo e kau ʻIsilelí ha vahe hongofulu ʻo e meʻa naʻa nau maʻú ki he kau Līvaí. Naʻe fakaʻatā ʻi he meʻá ni ʻa e kau Līvaí ke nau tokangataha ki heʻenau ngāue ʻi he tāpanekalé. (Nōm. 18:21) ʻI ha founga meimei tatau, naʻe ngāueʻaki ʻe he kau fefine nima-homó ʻa e meʻa naʻa nau maʻú ke tokoni kia Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló.—Luke 8:1-3.
9. Naʻe haʻu mei fē ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻi he kuohilí?
9 Ko e ngaahi meʻaʻofa ko iá naʻe haʻu mei he ngaahi matavai kehekehe. Ko e kau ʻIsileli naʻa nau foaki meʻaʻofa ki hono langa ʻo e tāpanekalé naʻa nau foaki nai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻa nau fakatau mai mei ʻIsipite. (ʻEki. 3:21, 22; 35:22-24) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakatau atu ai ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú, hangē ko e ngaahi ngoue pe fale, pea ʻomi ʻa e paʻangá ki he kau ʻapositoló. Naʻe ngāueʻaki leva ʻe he kau ʻapositoló ʻa e paʻanga ko iá ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻa nau fiemaʻu tokoní. (Ngā. 4:34, 35) Naʻe vaheʻi maʻu pē ʻe he kau Kalisitiane kehé ha paʻanga koeʻuhi ke nau lava ʻo foaki ke tokoni ki he ngāué. (1 Kol. 16:2) Ko ia mei he koloaʻia tahá ki he masiva tahá, naʻe lava ke fai ʻe he tokotaha kotoa ha foaki.—Luke 21:1-4.
FOUNGA ʻO ʻETAU FOAKI ʻI HE ʻAHO NÍ
10, 11. (a) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he kau sevāniti nima-homo ʻa Sihova naʻa nau moʻui ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú? (e) ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e tokoni ki he ngāue ʻo e Puleʻangá?
10 ʻI he ʻahó ni, ʻe kole mai nai ke tau foaki ha meʻaʻofa ki ha taumuʻa makehe. Mahalo pē ʻoku palani hoʻo fakatahaʻangá ke fakaleleiʻi homou Fale Fakatahaʻangá pe ke langa ha Fale Fakatahaʻanga foʻou. Pe mahalo pē ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi ʻa e ʻōfisi vaʻa ʻi ho feituʻú. Te tau toe malava nai ke tokoni ki he ngaahi fakamole ʻi heʻetau fakataha-lahí. Pe mahalo pē kuo faingataʻaʻia ʻa hotau fanga tokoua ʻi ha feituʻu ʻe taha ʻi ha fakatamaki fakanatula pea nau fiemaʻu ʻetau tokoní. Ko ʻetau ngaahi meʻaʻofá ʻoku toe tokoni ki he kau misinalé, kau tāimuʻa makehé, kau ʻovasia sēketí, mo e faʻahinga ʻoku ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi he māmaní pea ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻa takatakai ʻi he māmaní. ʻOku toe ʻoatu maʻu pē ʻe hoʻo fakatahaʻangá ʻa e ngaahi meʻaʻofa ke tokoni ki hono langa ʻo e ngaahi Holo ʻAsemipilī mo e Fale Fakatahaʻanga maʻa hotau fanga tokoua ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e māmaní.
11 Ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau foaki ha meʻa ke tokoni ki he ngāue ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻaʻofá ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fai ʻa e foakí. ʻI heʻetau faʻo ʻa e paʻanga ʻi he ngaahi puha meʻaʻofa ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe fai ha tokoni ʻi he ʻinitanetí fakafou ʻi he jw.org, ʻoku ʻikai ke tau ʻai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku tau foakí. Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fuʻu siʻisiʻi hoʻo meʻaʻofá ʻo ʻikai hano mahuʻinga? Ko hono moʻoní ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻoku maʻu ʻe he kautahá ko e haʻu mei he fanga kiʻi meʻaʻofa iiki ʻoku lahi kae ʻikai ko e ngaahi fuʻu meʻaʻofa lalahi pē ʻe niʻihi. Naʻa mo hotau fanga tokoua ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻenau paʻangá ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he muʻaki kau Kalisitiane ʻi Masitōniá. Naʻa nau “masiva ʻangoʻango,” ka naʻa nau kōlenga ke fakaʻatā ange ke nau fai ha foaki pea naʻa nau foaki nima-homo leva.—2 Kol. 8:1-4.
12. ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e kautahá ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻaʻofá ʻi he founga lelei taha ʻoku ala lavá?
12 ʻOku anga-tonu mo poto ʻa e Kulupu Pulé ʻi he founga ʻo hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi meʻaʻofá. (Māt. 24:45) ʻOku lotu ʻa hono kau mēmipá ke nau fai ha fili lelei, pea nau palani fakalelei ʻa e founga ki hono ngāueʻaki ʻo e paʻangá. (Luke 14:28) ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e kau tangata anga-tonu naʻa nau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻaʻofá naʻa nau fakapapauʻi naʻe ngāueʻaki pē ia ki he lotu kia Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe foki ʻa ʻĒsela ki Selusalema mo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga mei he tuʻi ʻo Pēsiá, naʻe kau ai ʻa e koula, siliva, mo e ngaahi koloa mahuʻinga kehe ʻa ia ko hono mahuʻinga he ʻaho ní ʻoku laka hake ia ʻi he $100 miliona ʻAmelika. Naʻe vakai ʻa ʻĒsela ki he ngaahi meʻaʻofa ko ení ko e ngaahi meʻaʻofa kia Sihova. Ko ia naʻá ne fai ha ngaahi fakahinohino makehe ke maluʻi ia ʻi hono ʻave ʻo fou atu ʻi he ngaahi fonua fakatuʻutāmakí. (ʻĒsela 8:24-34) ʻI he ngaahi taʻu lahi ki mui ai, naʻe tānaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e paʻanga ke tokoni ki he fanga tokoua masiva ʻi Siuteá. Naʻá ne fakapapauʻi ko e faʻahinga naʻa nau ʻave ʻa e paʻangá naʻa nau tokangaʻi ʻa e “meʻa kotoa pē ʻi he faitotonu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he vakai mai ʻa Sihová, kae pehē foki ʻi he vakai mai ʻa e tangatá.” (Lau ʻa e 2 Kolinitō 8:18-21.) ʻI he ʻahó ni, ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻetau kautahá kia ʻĒsela mo Paula pea ngāueʻaki fakalelei ʻaupito ʻa e ngaahi meʻaʻofá.
13. Ko e hā kuo fai ai ki muí ni ʻe he kautahá ha ngaahi liliu ʻe niʻihi?
13 ʻE fai nai ʻe ha fāmili ha ngaahi liliu ʻi he founga ʻo ʻenau ngāueʻaki ʻenau paʻangá ke ʻoua te nau fakamoleki ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú. Pe te nau kumi nai ki ha ngaahi founga ke ʻai ai ke faingofua ange ʻenau moʻuí koeʻuhi ke nau lava ʻo fai ʻa e meʻa lahi ange maʻa Sihova. ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he kautaha ʻa Sihová. Ki muí ni mai, kuo ʻi ai ʻa e ngaahi ngāue lahi foʻou ʻoku fakafiefia, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻe fakamoleki ai ʻa e paʻanga lahi ange ʻi he meʻa naʻe maʻu maí. Ko ia ai ko e kautahá, ʻi he hangē ko ha fāmilí, ʻoku kumi ki ha ngaahi founga ke fakahaofi ai ʻa e paʻangá pea ʻai ʻa e ngāué ke faingofua ange, ke lava ʻo ne fai ʻa e meʻa lelei lahi ʻoku ala lavá ʻaki hoʻomou ngaahi meʻaʻofa nima-homó.
MAʻU ʻAONGA MEI HOʻOMOU MEʻAʻOFÁ
Ko hoʻo foakí ʻoku tokoni ki heʻetau ngāue ʻi māmani lahí (Sio ki he palakalafi 14-16)
14-16. (a) Ko e hā ʻoku ngāueʻaki ki ai hoʻomou ngaahi meʻaʻofá? (e) Kuo tokoniʻi fakafoʻituitui fēfē koe ʻe he ngaahi ngāue ko ení?
14 Ko e tokolahi kuo nau ʻi he moʻoní ʻi ha laui taʻu ʻoku nau pehē ʻoku tau maʻu he taimí ni ʻa e ngaahi meʻaʻofa lahi ange mei he kautahá ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku tau maʻu he taimí ni ʻa e jw.org mo e JW Broadcasting. ʻOku taʻu maʻu ʻa e Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi lea lahi ange. ʻI he 2014/2015, naʻe fai ai ʻa e Ngaahi Fakataha-Lahi Fakavahaʻapuleʻanga “Hanganaki Fuofua Kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!” ʻaho ʻe tolu ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi sitētiume lalahi taha ʻi he kolo lalahi ʻe 14 takatakai ʻi he māmaní. Naʻe fiefia ʻa e tokotaha kotoa naʻe kau ki aí!
15 Kuo fakahāhā ʻe he tokolahi ʻa ʻenau houngaʻia ʻi he ngaahi meʻaʻofa ko eni mei he kautaha ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻe ha ongo meʻa ʻokú na ngāue ʻi ʻĒsia: “Ko homa vāhenga-ngāué ʻoku ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi. Ko hono olá, ʻokú ma ongoʻi tuēnoa ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea faingofua ai ke ngalo ʻiate kimaua ʻa e lahi ʻo e ngāue ʻa Sihová. Ka ʻi heʻema sio pē ʻi he ngaahi polokalama kehekehe ʻi he JW Broadcasting, ʻokú ma manatuʻi ai ko e konga kimaua ʻo ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga. Ko siʻoma fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he feituʻú ʻoku nau fiefia ʻaupito ʻi he JW Broadcasting. ʻOkú ma faʻa fanongo ki heʻenau pehē ʻi he hili ʻenau sio ʻi he ngaahi polokalama fakamāhiná, ʻoku nau ongoʻi ofi ange ai ki he ngaahi mēmipa ʻo e Kulupu Pulé. ʻOku nau laukau ange ʻi he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻi he hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá.”
16 ʻOku lolotonga langa pe fakaleleiʻi takatakai ʻi he māmaní ʻa e meimei Fale Fakatahaʻanga ʻe 2,500. Naʻe pehē ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga ʻe taha ʻi Honitulasi naʻa nau faʻa misi ki hano maʻu hanau Fale Fakatahaʻanga, ka kuo hoko ʻo moʻoni ʻa e misi ko iá he taimí ni. Naʻa nau tohi: “ʻOku mau ongoʻi fiefia moʻoni ʻi he hoko ko e konga ʻo e fāmili fakaeʻuniveesi ʻo Sihová pea fiefia ʻi heʻetau fetokouaʻaki fisifisimuʻa ʻi māmani lahí.” ʻOku fakahāhā ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi ongoʻi meimei tatau ʻi heʻenau maʻu ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi kehe ʻi heʻenau leá, ʻi he tokoniʻi kinautolu ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné hili ha fakatamaki fakanatulá, pe ʻi heʻenau sio ki he ngaahi ola lelei ʻo e faifakamoʻoni ʻi he ngaahi feituʻu pisinisí mo e feituʻu kakai ʻi honau feituʻu ngāué.
17. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kautahá ʻi he ʻahó ni?
17 Ko e tokolahi ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová heʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e founga ʻoku tau fai kotoa ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo ngāueʻaki pē ʻa e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoakí. Naʻe ʻaʻahi ha pule ʻo ha fuʻu kautaha lahi ki he taha ʻo hotau ngaahi fale pulusí. Naʻá ne ʻohovale ʻi hono fai ʻa e ngāue kotoa pē ʻe he kau ngāue polé, ʻaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoaki, ʻo ʻikai ʻaupito fokotuʻutuʻu ke fai ha ngaahi tānaki paʻanga. Naʻá ne pehē ko e meʻa ʻoku tau faí ʻoku ʻikai totonu ke malava. ʻOku tau loto-tatau mo ia! ʻOku tau ʻiloʻi ko e malava pē iá koeʻuhi ko hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e ngāué.—Siope 42:2.
NGAAHI TĀPUAKI ʻI HEʻETAU FOAKI KIA SIHOVÁ
18. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fai ʻa e tokoni ki he Puleʻangá? (e) ʻE lava fēfē ke tau akoʻi ʻetau fānaú mo e faʻahinga foʻoú ke nau fai ʻa e meʻa tatau?
18 ʻOku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e lāngilangi mo e faingamālie ke tau tokoni ki he ngāue maʻongoʻonga ʻo e Puleʻangá. ʻOkú ne fakapapauʻi mai ko e taimi ʻoku tau fai ai iá, te ne tāpuakiʻi kitautolu. (Mal. 3:10) ʻOku talaʻofa ʻa Sihova kapau te tau foaki nima-homo, ʻe lelei ʻa e ngaahi meʻá kiate kitautolu. (Lau ʻa e Palōveepi 11:24, 25.) ʻOkú ne tala mai foki te tau fiefia ʻi heʻetau fai ʻa e foakí, he “ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngā. 20:35) ʻI he meʻa ʻoku tau leaʻaki mo faí, ʻe lava ke tau akoʻi ai ʻetau fānaú mo e faʻahinga foʻoú ki he founga te nau lava ai foki ke tokoni ki he ngāue ko ení pea fiefia ai ʻi he ngaahi tāpuaki lahi.
19. Kuo anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi koe ʻe he kupu ko ení?
19 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ko e haʻu meia Sihova. ʻI heʻetau fai ʻa e foaki kiate iá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa kiate ia pea fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa kotoa kuó ne fai maʻatautolú. (1 Kal. 29:17) ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻa e kau ʻIsilelí ki hono langa ʻo e temipalé, naʻa nau ‘fiefia ʻi hono fai ʻa e ngaahi foaki loto-tauʻatāina ko ení, he naʻa nau fai ʻa e ngaahi foaki loto-tauʻatāina kia Sihová ʻaki ha loto kakato.’ (1 Kal. 29:9) Tau hokohoko atu foki ke maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi heʻetau foaki kia Sihova mei he meʻa kuó ne ʻosi ʻomai kiate kitautolú.