ʻOkú Ke Feinga ke Fakalotoʻi ʻAki ʻa e Tohi Tapú?
1 Ko ha sōtia taukei ʻoku ʻalu ki he taú te ne fakamahafu mo ʻai ʻa e maluʻí ke kakato. Ko ha tangata pōtoʻi ngāue ʻoku teuteu ke ne ngāue ʻi ha langa lahi te ne ʻave ʻa e ngaahi meʻangāue ʻe fie maʻu ke fakakakato ʻaki ʻa e ngāué. Ko e sevāniti ʻa Sihova ʻoku kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻe mateuteu mo ʻene “heletā” mo ne ngāue fakapotopoto ʻaki ʻi ha faingamālie pē te ne maʻu. (ʻEf. 6:17) ʻOku moʻoni ʻeni ʻo fekauʻaki mo koe? ʻI hoʻo kau ki he ngāue fakamalangá, ʻokú ke tuku ke lea ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke malava ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ne aʻusia ʻa e loto ʻo kinautolu ʻe fanongo kiate koé?—Pal. 8:1, 6.
2 Ko e ngāue fakamalangá ʻoku ʻikai ko ha ngāue ʻoku faingofua maʻu pē. ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻoku tātātaha ʻa e ʻi ʻapi ʻa e kakaí, pea ko kinautolu ʻoku nau faʻa ʻi aí ʻoku nau faʻa femoʻuekina, ʻo ʻikai te nau tuku mai ha faingamālie lahi ke fai ha fakamatala lahi mei he Tohi Tapú. Koeʻuhi ko ʻetau tohi tefito ʻoku fai mei ai ʻetau ngāué ko e Tohi Tapú, ʻe fēfē haʻatau ngāue lahi ange ʻaki ia ʻi he ngāue fakamalangá pea tuku ki he fanongonongo fakamānavaʻi ʻi aí ke ne ueʻi ʻa kinautolu te nau fanongó?
3 ʻI he Faingamālie Kotoa Pē: ʻI he ʻapi kotoa pē, te tau loto ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke ueʻi ʻa e loto ʻo e toko taha ʻapí. Kuo pau ke tau teuteu ke fai ʻa e meʻá ni neongo pe ko e hā ʻa e tohi ʻoku tau tuʻuakí. Kapau ʻoku femoʻuekina ʻa e toko taha ʻapí pea ʻikai ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke fakaava ʻa e Tohi Tapu ʻo lau ha veesi ʻe taha pe ua, te ke malava ʻo lave ki ha konga Tohi Tapu ki muʻa pea toki tuʻuaki ha tohi? Ko e meʻa ko iá ʻe fakatupunga nai ai ha taha ke kiʻi fakakaukau pea fanongo.—Hep. 4:12.
4 Ko e fakatātā, kapau ʻokú ke tuʻuaki ʻa e Ko e Taua Leʻo ʻOkatopa 1, 1993, ko hono kaveingá “ʻE Ikuna Koā ʻe he Leleí ʻa e Koví?” ʻi he ʻosi hoʻo fakahanga ʻa e tokangá ki he fakatātā ʻi he takafí, ʻeke ʻa e fehuʻi, “ʻOkú ke tui ʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe ngata ai ʻa e fai hiá mo e mamahi lahí, ko e taimi ia ʻe fiefia ʻa e toko taha kotoa pē?” Pe ko e hā pē ha tali, te ke malava ke lau hangatonu mei hoʻo Tohi Tapú pe fakamatala fakamahino ha konga Tohi Tapu, hangē ko e ʻAisea 11:9 pe ko e Sāme 85:10, 11. Ko e founga ʻeni te ke tuku ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke lea.
5 ʻI he Toe ʻAʻahi: ʻOku totonu ke tau teuteu ki muʻa pea toki fai ʻa e toe ʻaʻahí. Kae kehe, ʻoku faʻa hoko ʻo malanga hake ha ngaahi kaveinga naʻe ʻikai ke fai ha teuteu ke talanoa ki ai. Ko e taimi eni ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻangāue ko e tohi Reasoning From the Scriptures. Ko ʻetau lau ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku fakahā ʻe he tohi Reasoning te ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau sio ko e kau faifekau kitautolu ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e kau tuʻuaki fakatau ʻo e Folofolá.—2 Kol. 2:17.
6 ʻI he toe ʻaʻahi ki ha faʻahinga naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kaveinga pau naʻe fai ha talanoa ki ai, te ke toʻo hake pē nai ʻa e tohi Reasoning ʻo fakaava ki ha kaveinga ʻe feʻunga mālie, ʻo hangē ko e “Jesus Christ,” “Last Days,” pe “Resurrection,” pea ngāueʻaki ha taha ʻo e ngaahi kaveinga tokoní ke fakalanga ʻaki ha fetalanoaʻaki. ʻE fakaafeʻi nai ʻa e kakaí ke nau lau ha niʻihi ʻo e ngaahi konga Tohi Tapú mei heʻenau Tohi Tapu pē ʻanautolú. Ko e founga ʻeni ʻe hoko ai ʻa e Tohi Tapú ʻo ʻuhinga kiate kinautolu, pea ʻe tafe hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová kapau ʻoku totonu honau lotó.
7 Ko ha ngafa mātuʻaki mafatukituki ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei mo fai fakatokanga ki he kau fulikivanú. Ko e fanongonongo ia ʻa Sihova, ʻoku ʻikai ko ʻetau fanongonongo. Tuku ʻene Folofolá, ko e heletā ʻo e laumālié, ke ne tokoniʻi koe.