“Ko Hono ʻUhingā ʻe ʻOku Fehiʻa Ai ʻa Māmani Kiate Kimoutolu”
1 ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní naʻa tau fiefia hono kotoa pē ʻi he fanongo ki he ngaahi fakamatala fakatupu-fiefia ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakaofo naʻe hokosia ʻe he kakai ʻa Sihová ʻi māmani lahi. Ko hono ʻai ke fakalao ʻa e ngāue ʻi Malawi ʻi he ʻosi ia ʻo e tuʻunga fakafeʻātungia anga-fakamanu ʻi he taʻu ʻe 26 naʻe ueʻi ai kitautolu ke tau tangi ʻi he fiefia. Naʻa tau māpuhoi mo ongoʻi fiemālie ʻi heʻetau sio tonu ki he holo ʻa e pule fakakomiunisi fakaʻotuamate ʻi ʻEulope Hahaké pea ko hono olá naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e laui afe ʻo hotau ngaahi tokouá mei he haʻamonga fakafeʻātungia ʻa e pule fakakomiunisí. Naʻa tau vakai loto-hohaʻa ʻi hono fehuʻia fakalao ʻa ʻetau tauʻatāina ki he lotú ʻi Kalisí; naʻa tau toʻotoʻoa ʻi heʻetau ikuna ʻi he Fakamaauʻanga ʻo ʻEulopé ki he Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá ʻi Strasbourg, ʻi Falanisē. Kuo tau fiefia he fanongo ki he ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo e fakalalahi ʻa hono ngaahi fakalahi ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Sosaieté ʻo ne ʻai ke malava ke pulusi ʻa e ngaahi tohi lahi ʻaupito maʻá e kau fekumi ki he moʻoní. Naʻa tau mātuʻaki fakatumutumu ʻi heʻetau fanongo naʻe tokolahi ange ʻi he toko 7,400 naʻe papitaiso ʻi he fakataha ʻi Kiev, ʻi Ukraine. ʻIo, ko e ngaahi fakalakalaka fakafokifā mo fakaofo ko eni ʻi he ngāue fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻokú ne ʻai ke mālohi ai ʻa ʻetau loto-fiefiá!
2 Neongo ʻoku lahi ʻa e ʻuhinga ke tau fiefia ai, kuo pau ke tau tokanga telia naʻa fuʻu hulu ʻa e toʻotoʻoá. Ko e hokohoko ʻo e ngaahi fakamatala leleí ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau fakaʻosi ʻaki kuo momomomo ʻa e fakafepaki ki he ongoongo leleí pea ko e kakai ʻa Sihová ʻoku tali lelei ia ʻi māmani lahi. ʻE lava ke fakatupu takihalaʻi ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé. Neongo kuo tau aʻusia ha ngaahi ikuna fakafiemālie mo ha lavameʻa feʻunga ʻi he fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga ki he ongoongo leleí ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ka kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e tuʻunga tefito ʻo hotau vahaʻangatae mo e māmaní ʻoku kei taʻe liliu ai pē ia. ʻI hotau tuʻunga ko e kau muimui ʻo Sīsuú, ʻoku “ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu.” Koeʻuhi ko ʻene peheé, kuo pau ke tau hoko ko e “ʻuhinga ʻe ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani” kiate kitautolú. (Sione 15:19; Mt. 24:9) ʻI he kei tuʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne liliu ʻa e lao tefito “ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.”—2 Tīm. 3:12.
3 ʻOku fakamoʻoni ʻa e hisitōliá ki he moʻoni ʻo e fakatokanga ko ʻení. Neongo naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané, mo ne fai ha fakamoʻoni fakaofo ʻi he ʻao ʻo e kau pule mālohí mo honau kakaí, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he ngaohikoviʻi fakaʻaho pea mo e faʻa meimei tuʻutāmaki ki hono tāmateʻi. Pea neongo naʻe tokoni ʻa ʻene kau ʻaposetoló ki he tokolahi ke nau hoko ko e kau ākonga, mo nau kau ki hono hiki ʻa e Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pea mo nau fakahāhā ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālie māʻoniʻoní, naʻe ngaohikoviʻi mo fehiʻanekina tatau pē kinautolu. Pea neongo ʻa honau ʻulungāanga leleí mo e ʻofa ki he kaungāʻapí, ko e anga ʻo e vakai ʻa e tokolahi ki he kau Kalisitiane kotoa pē ko ha “siasi fakamavahevahe” fakafehiʻanekina naʻe “lauʻi ʻi he potu kotoa pē.” (Ng. 28:22) Neongo ko e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi māmani lahi ʻi he ʻaho ní kuo ngāueʻaki ia ʻe Sihova ʻi ha founga fakaofo ke fakahoko ʻa hono finangaló, ka kuo hokohoko atu ʻa hono fakafepakiʻi mo lauʻikovi loi ʻe he tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu anga-fulikivanu ko ʻení. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ia ke ʻamanekina ai ʻe tuku ʻa e fakafepaki ko iá.
4 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakatangaʻi ai ʻe Sētane ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he ngaahi founga kehekehe. Naʻe tala ʻe he kau fakafepaki fakafehiʻanekiná ha ngaahi loi ʻataʻatā ʻa ia naʻe ʻavehalaʻi ai kinautolu. (Ng. 14:2) Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakamanamana anga-kovi ʻaupito ko e feinga pē ke fakalotosiʻi kinautolu. (Ng. 4:17, 18) Naʻe feinga ʻa e fuʻu kakai tokolahi naʻa nau ʻitá ke ʻai kinautolu ke fakalongolongo. (Ng. 19:29-34) Naʻe tuku pilīsoneʻi kinautolu ʻo ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga totonu. (Ng. 12:4, 5) Naʻe faʻa ngāueʻaki ʻe he kau fakatangá ʻa e fakamālohi fakaesino. (Ng. 14:19) ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fakapoongi fakakaukauʻi pē ʻa e faʻahinga tonuhiá. (Ng. 7:54-60) Naʻe kātekina ʻe he ʻaposetolo ko Paulá tonu ʻa e meimei kotoa ʻo e faʻahinga ngaohikoviʻi ko ʻení. (2 Kol. 11:23-27) Naʻe vave ʻa hono ngāueʻaki ʻe he kau fakafepakí ha faingamālie pē ke nau taʻofi ai ʻa e ngāue fakamalangá pea ke ʻai ha faingataʻa ki he kau ngāue loto-tōnunga ko ʻení.
5 ʻI he ʻahó ni ʻoku ngāueʻaki pē ʻe Sētane ʻa e ngaahi founga meimei tatau. Kuo tala ha ngaahi loi ʻataʻatā, ʻo fakamatalahalaʻi mo taʻe moʻoni ko e siasi pe lotu mavahevahe kitautolu kuo fakatupu takihalaʻi. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, kuo fakahā ʻe he kau maʻu mafai māʻolungá ko ʻetau ngaahi tohí ʻoku fakatupu maveuveu pea kuo nau tapui ia. Kuo lumaʻi mo poleʻi fakahāhā ʻa ʻetau ʻapasia ki he toputapu ʻo e totó. ʻI he 1940-1945, ko e fuʻu kakai tokolahi naʻa nau ʻita ʻaupito ʻi he meʻa fekauʻaki mo e fakaʻapaʻapa ki he fuká naʻa nau ʻohofi ʻa hotau ngaahi tokouá, fakatupu ha ngaahi lavea, mo fakaʻauha ʻa ʻenau koloá. Ko e toko laui afe naʻe ʻave ki he pilīsoné koeʻuhi ko e tuʻu taʻe kau ki ha faʻahí. ʻI he ngaahi fonua ʻoku puleʻi fakatikitató kuo tukuakiʻi loi ai ʻa hotau ngaahi tokouá ki he fakatupu-maveuveu, ʻo iku ai ki he fakamamahiʻi anga-fakamanu mo tāmateʻi ʻa e laui ngeau ʻi he ngaahi pilīsoné mo e ngaahi ʻapitanga fakamamahí. Kuo ʻikai pē ke ʻunua ʻa e faingataʻaʻiá pea ʻoku hā mahino mei ai ʻoku hoko kitautolu ko e meʻa ke fehiʻa ki ai taʻe ʻi ai ha ʻuhinga totonu.—Sio ki he Proclaimers, vahe 29.
6 Ko e Hā ʻOku Tau ʻAmanekina Ki Ai ʻI He Kahaʻú? Neongo ʻoku lavameʻa ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he taimi ki he taimi ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻi ha feituʻu ʻe niʻihi ʻi māmani, ka ko e tuʻunga fakalūkufuá ʻoku kei tatau ai pē. ʻOku kei ʻita ʻa e Tēvoló koeʻuhi ko hono lī hifo ia ki lalo ʻi he 1914. ʻOkú ne ʻilo ʻoku toe siʻi pē hono taimí. ʻOku pau ke fakaʻau ke lahi ange ʻa ʻene tōlilí ʻi he tuʻunuku mai ʻa e mamahi lahí. ʻOkú ne kau fakaʻaufuli ki heʻene tau mo e Tuʻi ko Sīsū Kalaisí kuo fakanofó, pea ʻokú ne loto-ʻalovili ke fai tau ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ko ia mo ʻene kau tēmeniō ʻoku nau fakapū ʻenau ʻita ki he kakai ʻa Sihová pē ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku nau anga-tonu ʻi hono “tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisu.”—Fkh. 12:12, 17.
7 Ko ia ʻi heʻetau sio atu ki he kahaʻú, ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ke maʻu ʻa e fakakaukau totonu ʻo kau ki he meʻa ʻoku tau ʻamanekina ʻe hokó. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke tau fakakaukau ʻe liʻaki pe tuku ʻe he Tēvoló ʻa ʻene fehiʻá. Ko e fehiʻa kiate kitautolu kuó ne fakahūhū ʻo fokotuʻu ki he māmani ko ʻení ʻoku malava ke fakapū mai ia ʻi ha faʻahinga taimi pē mo ha feituʻu pē. ʻI he ngaahi fonua lahi naʻe toki maʻu ʻetau tauʻatāina ke malangá ʻi he toki ʻosi pē ha fāinga fuoloa. Ko e tauʻatāina ko iá ʻoku fuʻu pelepelengesi nai, koeʻuhi ʻoku tokanga pē ki ai ʻe ha toko taha ʻoku lolotonga pule ʻa ia ʻokú ne leleiʻia ʻi heʻetau ngāué pe ko ha lao ʻoku ʻikai ke manakoa ʻe he kakaí. ʻE lava ke hoko fakafokifā ha ngaahi fuʻu liliu lahi, ʻo hoko ai ha fuʻu maveuveu mo hono ngāuehalaʻaki ʻa e ngaahi totonu ʻa e tangatá.
8 Ko e tuʻumālie mo e tauʻatāina ʻoku tau lolotonga maʻu ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻe lava ke ngata fakafokifā pē ia, ʻo toe hoko ai ki hotau ngaahi tokouá ʻa e ngaohikoviʻi tatau pē naʻa nau moʻua ai ʻi he kuo hilí. ʻOua te tau ʻai ke fakamohemohe kitautolu ʻe he loto-hanganoá pe ko e fakataʻetaʻetokangá, ʻo fakakaukau ko hotau ngaahi filí kuo ʻosi ikuʻi. Ko e fehiʻa ʻa e māmaní ia ʻe ʻikai ke fakahāhā kakato nai ia, ka ʻoku kei mālohi pē ia. ʻOku fakahā ʻe he meʻa hono kotoa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakafepaki ʻa e māmaní kae ʻikai ke holo ia ʻi he tuʻunuku mai ʻa e ngataʻangá. Ko ia ʻoku totonu ke tau vakavakai ai pē, ke fakahā ʻoku tau “fakapotopoto ʻo hangē ko ha ngata, pea vale ʻi he kovi ʻo hangē ko ha lupe.” (Mt. 10:16) ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi te tau fai ha “fekuki fakamatoato” ʻo aʻu ki he ngataʻangá, pea ko e kātakí ko e meʻa tefito ia ki heʻetau hao moʻui atú.—Siu. 3, PM; Mt. 24:13.
9 ʻI he konga ʻo e māmaní ʻoku tau nofo aí, ʻe lakalakaimonū pē nai ai ʻa e ngāue fakamalangá ʻo ʻikai ha faingataʻaʻiaʻanga kuo fakatokangaʻi mei he kau fakafepakí. ʻE lava ke ne ʻai ke tau fakataʻetaʻetui ʻo kau ki ha ʻuhinga ke tokanga lahi ki ai. Ka neongo ia, ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ke tau faʻa vakavakai. ʻE malava ke liliu vave ʻa e ngaahi tuʻungá. ʻOku malava ʻe he kau fakafepakí ke ngāueʻaki ha faʻahinga pole ke fakafepakiʻi ʻaki kitautolu, ʻo ʻikai ke ʻi ai ha fakatokanga ki ai. Ko e kau tafoki mei he moʻoní ʻoku nau fekumi maʻu ai pē ki ha meʻa ke nau lāunga ai. Ko e kau faifekau ʻoku nau ʻita koeʻuhi ʻoku nau manavasiʻi ʻi heʻetau ngāué te nau talatalaakiʻi fakahāhā kitautolu. Ko ʻetau ngaahi palani ke langa ha Kingdom Hall ʻi hotau feituʻú ʻe kamata nai ai ha felāuaki ʻo loto-mamahi ai ʻa e kakai ʻo e feituʻu ko iá fakakātoa. ʻE pulusi nai ha ngaahi fakamatala tafutafu-loto, ʻo hā ngali kovi ai ʻa hotau ongoongó. Ko e faʻahinga ʻoku ʻiloa fakalotofonuá te nau fakataumuʻa nai ke fakamatalahalaʻi kitautolu, ʻo hoko ai ke fakafili mai ʻa hotau ngaahi kaungāʻapí ʻi heʻetau ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi heʻetau ngāue fakamalangá. Pea naʻa mo kinautolu ʻoku tau ʻofa ai ʻi hotau falé tonu te nau hoko nai ʻo loto-mamahi mo fakatangaʻi kitautolu. Ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e fie maʻu kiate kitautolu ke tau vakavakai ai pē, ko ʻetau ʻilo ko e tāufehiʻa ʻa e māmaní ʻoku kei lahi pē ia, pea ʻe malava ke hā mai ia ʻi ha faʻahinga taimi pē.
10 ʻOku Totonu Ke Fēfē Hono Ueʻi Kitautolu ʻE He Meʻá Ni? ʻOku totonu ke ueʻi ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo ʻetau fakakaukau ki he kahaʻú. ʻI he founga fē? ʻOku totonu ke ʻai kitautolu ʻe he meʻa ko ʻení ke tau manavasiʻi, mo manavahē ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe fie maʻu nai ke tau kātakiʻí? ʻOku totonu ke māmālie ange ai ʻa ʻetau ngāue fakamalangá koeʻuhi kuo fakaleluʻi ai ha niʻihi ʻi hotau feituʻú? ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke ongoʻi hohaʻa ʻi hono lauʻikoviʻi taʻe totonu kitautolú? ʻOku taʻe mataʻofi ʻa e mole ʻa ʻetau fiefia ʻi he tauhi kia Sihová ʻi he ngaohikoviʻí? ʻOku ʻi ai ha veiveiua ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó? ʻIkai, ʻaupito! Ko e hā hono ʻuhingá?
11 Kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e pōpoaki ʻoku tau fanongonongó ʻoku ʻikai ko e tupu meiate kitautolu, ka ko e tupu meia Sihova. (Sel. 1:9) Ko hotau fatongiá ke tokaʻi ʻa e ekinaki: “Kailavaki hono huafa, fakaʻilo ʻene ngaahi ngaue ki he ngaahi faʻahinga . . . ke ʻilo ʻe mamani katoa.” (ʻAi. 12:4, 5) Kuó ne kātakiʻi ʻa e ngaohikoviʻi ʻo ʻene kakaí koeʻuhi ko ha taumuʻa tefito, ʻa ia, ‘ke ongoongoa ʻa hono huafá ʻi māmani kotoa.’ (ʻEki. 9:16) ʻOku tau fai ʻa e ngāue naʻe tuʻutuʻuni mai ʻe Sihova, pea ko ia ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e loto-lahi ke lea mo e loto-toʻa. (Ng. 4:29-31) Ko e ngāue mahuʻinga, ʻaonga, mo fakavavevave taha ia ke fai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení.
12 ʻOku tau maʻu mei he ʻilo ko ʻení ha loto-lahi ke tuʻu maʻu ʻo fakafepaki fakahangatonu kia Sētane mo e māmani ko ʻení. (1 Pita 5:8, 9) ʻI he ʻilo ʻoku kau ʻa Sihova mo kitautolú ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau “malohi . . . bea ke loto toʻa,” ʻo toʻo atu ai ha ʻuhinga pē ke ilifia ʻi he ʻao ʻo hotau kau fakafepakí. (Teu. 31:6, PM; Hep. 13:6) Neongo te tau feinga maʻu ai pē ke lea fakapotopoto, faituʻunga, mo ʻiloʻilo ʻi he fakamanamana mai ʻa e kau fakafepakí, ka te tau ʻai ke mahino ʻoku tau loto-ʻalovili ke “fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata” ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻa ʻetau lotú. (Ng. 5:29) Ka ʻi ai ha faingamālie feʻunga ke lea atu ai ko hotau taukapoʻi, te tau fai pehē. (1 Pita 3:15) Kae kehe, ʻe ʻikai te tau maumauʻi ʻa hotau taimí mo e kau fakafepaki loto-fefeka ʻa ia ʻoku nau fie fakaongoongokoviʻi kitautolú. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe ʻita pe feinga ke fai sauni ʻi heʻenau lauʻikovi pe tukuakiʻi loi kitautolú, tau “tukuaipeā” kinautolu.—Mt. 15:14.
13 ʻOku fakahōifua kia Sihova ʻa ʻetau kātaki ʻi he ngaahi ʻahiʻahí. (1 Pita 2:19) Ko e hā kuo pau ke tau fakamoleki kae maʻu ʻa e hōifua ko iá? Kuo pau ke tau loto-lelei ke ngāue ʻo ʻikai ke maʻu ha fiefia koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke tau taʻofi ʻa e fehiʻanekina mo e fakatangaʻi ʻo kitautolú? ʻIkai ʻaupito! ʻOku talaʻofa ʻe Sihova ke fakapaleʻi ʻa ʻetau talangofuá ʻaki ʻa e “fuʻu fiefia mo e melino.” (Loma 15:13) Neongo ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻaupito, naʻe fiefia ai pē ʻa Sīsū ia koeʻuhi “ke ne maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate ia.” (Hep. 12:2) ʻOku moʻoni tatau pē ʻeni mo kitautolu. Koeʻuhi ko e pale ʻo ʻetau kātakí ʻoku fuʻu lahi ʻaupito, kuo ueʻi ai kitautolu ke “fiefia mo hakailangitau” neongo ʻoku tau moʻua ʻi he ngaahi ʻahiʻahi fakatupu mamahi lahi. (Mt. 5:11, 12) Naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻaʻiá, ko e fiefia ko ʻení, ko e ʻuhinga ia ke fakahīkihikiʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻi hono pouaki ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá.
14 ʻOku ʻi ai ha veiveiua ʻo fekauʻaki mo e ikuʻanga fakaʻosi ʻe hokó, ʻo tau maʻu ai ha ʻuhinga ke tau manavasiʻi pe veiveiua? ʻIkai, naʻe ʻosi fakapapauʻi pē talu mei tuai ʻa e ikuʻanga ʻo e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e kautaha ʻa Sihová mo e māmani ʻo Sētané. (1 Sione 2:15-17) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e mālohi pe hono lahi ʻo e fakafepakí, ʻe kei ʻomai pē ʻe Sihova ke tau ikuna. (ʻAi. 54:17; Loma 8:31, 37) Pea neongo ʻoku ʻahiʻahiʻi fakaʻaufuli kitautolu, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ʻe malava ke ne taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻa e palé. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga ia ke tau “lotomoʻua ai” ʻi ha meʻa, koeʻuhi he kuo ʻomai ʻe Sihova ia ʻa e melino kiate kitautolu ko e tali ia ki heʻetau ngaahi kolé.—Fili. 4:6, 7.
15 Ko ia ʻoku tau fakamālō kia Sihova ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fanongo ai ki ha ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo hotau ngaahi tokoua naʻe fakahaofi mei he fakatangá pe ʻoange ʻa e tauʻatāina ke nau malanga ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia naʻe fakataputapui ai ʻi he kuo hilí. ʻOku tau fiefia ʻi he liliu ʻa e ngaahi tuʻungá ʻo ʻatā ai ʻa e ngaahi faingamālie foʻou ki he laui afe ʻo e kakai loto moʻoni ke nau fanongo ki he pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá. ʻOku tau houngaʻia moʻoni ʻi he fili ʻe Sihova ke ne ʻomai ʻa e ikuna kiate kitautolu ʻi he fepaki mo e kau fakafepaki fakafehiʻanekiná. ʻOku tau ʻilo te ne tāpuakiʻi mo fakalakalakaimonū ʻa ʻetau ngāué ʻi ha founga pē ʻe fie maʻu koeʻuhi ke hakeakiʻi ʻa hono fale ʻo e lotu moʻoní pea ʻoange ki he faʻahinga “taau” mei he puleʻanga kotoa pē ha faingamālie ke hū ki ai.—Hāk. 2:7, NW; ʻAi. 2:2-4.
16 ʻI he taimi tatau pē, ʻoku tau ʻiloʻi lelei ko hotau fili ko Sētané, ʻoku fuʻu mālohi ia, pea te ne fakafepakiʻi longomoʻui kitautolu ʻo aʻu pē ki he ngataʻangá. Ko ʻene ngaahi ʻohofí ʻe fakahangatonu mo taʻe olopoto, pe olopoto mo kākā. ʻE hoko fakafokifā nai ʻa e fakatanga ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia naʻa tau ʻilo ai pē ʻa e melino ʻi he kuo hilí. Ko e kau fakafepaki anga-fulikivanú te nau anga-kovi ʻaupito mo fusifusiloto ʻi heʻenau ngaahi feinga ke fakafeʻātungiaʻi taʻe totonu kitautolú. ʻI he taimi kuo kotofá ʻe hoko ʻo mahino ki he faʻahinga kotoa ko iá ʻoku nau “tauʻi ʻa e ʻOtua,” pea te ne fakaʻauhamālie kinautolu. (Ng. 5:38, 39; 2 Tes. 1:6-9) ʻI he lolotonga iá, tatau ai pē pe ko e hā kuo pau ke tau kātakiʻí, ʻoku tau loto-ʻalovili ke tuʻu maʻu ʻi he tauhi mateaki kia Sihová mo malangaʻi ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá. Ko e kakai fiefia taha kitautolu ʻi he funga māmaní, ʻi he ʻilo ko hono ‘maʻu ʻa e hōifuá te tau maʻu ai ʻa e kalauni ʻo e moʻui.’—Sēm. 1:12.