Ko e Malangá—Ko ha Monū Lāngilangiʻia
1 Ko e ngāue fakamalanga ʻo e ongoongo leleí ko e monū lāngilangiʻia kuo fakaaʻu mai ʻe Sihova kiate kitautolu. (Loma 15:16; 1 Tīm. 1:12) Ko e anga ia ʻa hoʻo vakai ki aí? ʻOku ʻikai totonu ke tuku ke mōlia atu ʻa hono mahuʻingá ʻi heʻetau fakakaukau koeʻuhí ko e fuoloa ʻo e taimí pe ko e manumanuki ʻa e niʻihi kehé. Ko e fuesia ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ko ha lāngilangi ia kuo ʻoange ki he tokosiʻi pē. ʻOku anga-fēfē ʻa e lava ke tau ʻai ʻa ʻetau houngaʻia ki he monū ko ʻení ke tupú?
2 ʻOku ʻikai ke saiʻia ʻa e māmaní ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ko e tokolahi ʻoku nau vakai ki heʻetau ngāué mo e loto-momoko pe ʻikai ke mahuʻingaʻia. Ko e niʻihi kehe ʻoku nau manuki mo fakafepaki ki ai. Ko e fakafepakituʻu peheé ʻoku lava ke hoko ia mei he kaungāngāué, kaungāʻapí, pea naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. ʻI heʻenau fakakaukaú ʻoku hā nai ko e vale mo takihalaʻi kitautolu. (Sione 15:19; 1 Kol. 1:18, 21; 2 Tīm. 3:12) Ko ʻenau ngaahi fakamatala fakalotosiʻí kuo fakataumuʻa ia ke ne fakalotomomokoʻi ʻa ʻetau faivelengá mo ʻai kitautolu ke tau fakamāmālie pe liʻaki ʻa hotau monū lāngilangiʻiá. Ko e ngaahi fakakaukau taʻepaú ʻoku poupouʻi ia ʻe Sētane, ʻa ia kuó ne “fakakui . . . ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetui, koeʻuhi ke ʻoua naʻa huluʻia ʻe he ulo mei he Kosipeli ʻo e langilangi.” (2 Kol. 4:4) Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke faí?
3 ʻOku mahuʻinga ke tau manatuʻi ko ʻetau malanga ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá ko e ngāue mahuʻinga lahi taha ia ʻoku lava ke fai ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku tau maʻu ʻa e pōpoaki fakahaofi moʻui ʻoku ʻikai ala maʻu ia ʻi ha toe founga kehe. (Loma 10:13-15) Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e maʻu ʻo e hōifua ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko e tangatá. Ko e fakakaukau taʻepau ʻa e māmaní ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakamalangá ʻoku ʻikai te ne taʻofi ai kitautolu mei hono fanongonongo loto-toʻa ʻa e ongoongo leleí.—Ng. 4:29.
4 Naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻe Sīsū ʻa hono monū ko e fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. (Sione 4:34) Naʻá ne līʻoa maʻataʻatā ia ki he ngāue fakamalangá, pea naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi fakaleluʻí pe kau fakafepakí ke nau fakamāmālieʻi ia. Ko e malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá naʻe muʻomuʻa maʻu ai pē ia ki heʻene moʻuí. (Luke 4:43) Kuo fekau kiate kitautolu ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga. (1 Pita 2:21) ʻI he fai peheé, ʻoku tau hoko ai ko e ‘kaungāngāue mo e ʻOtua.’ (1 Kol. 3:9) ʻOku tau ngāueʻaongaʻaki kakato ʻa e monū ko ʻení? ʻOku tau kumi ki ha taimi ke fakahā ai ʻa e ongoongo lelei ki he niʻihi kehé fakatouʻosi ʻi he founga mahení mo ʻikai anga-mahení? Koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kitautolu, ʻoku totonu ke tau mateuteu maʻu ai pē ke “takua ʻa hono huafa.”—Hep. 13:15.
5 Ko ʻetau kau ki he ngāue fakamalangá ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukaú. ʻOku tau houngaʻia loloto ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova kiate kitautolú? Kuo tau fakatupu ʻi hotau lotó ha ʻofa kia Sihova ʻe ueʻi ai kitautolu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau malava ʻi heʻene ngāué? Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ní pea pehē ki he talaʻofa ʻa Sihova ki he kahaʻú ʻoku tokoni ia kiate kitautolu ke lahi ʻaupito ai ʻetau ʻofa ki hotau Tokotaha Fakatupú. Ko e ʻofa peheé ʻokú ne ueʻi ai kitautolu ke ngāue—kīvoi mo tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ki he lahi ʻoku fakaʻatā ʻe hotau ngaahi tuʻungá. Ko ʻetau faivelengá ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihova mo hotau kaungāʻapí.—Mk. 12:30, 31.
6 ʻOku tau fakahā ʻa e lahi ʻaupito ʻa ʻetau fakamahuʻingaʻi ha meʻa ʻi he meʻa ʻoku tau fai ki aí pea mo e lea ʻo fekauʻaki mo iá. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻa hotau monū ke malanga ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá? ʻOku tau fakahīkihikiʻi ʻa ʻetau ngāue fakamalangá? Kuo tau fakapapau ke fakaʻutumauku ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻení neongo ʻa e fakafepakí? Kapau ʻoku tau fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa hotau monū fakaofo ko ʻení, ʻoku pau te tau faivelenga mo ʻaufuatō.—2 Kol. 4:1, 7.