Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
ʻAOKOSI 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 28-31
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 28:12-19) “Foha ʻo e tangata, hivaʻaki ha taʻanga tangi ʻo fekauʻaki mo e tuʻi ʻo Tāiá, pea tala kiate ia, ‘Ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová: “Ko ha fakatātā koe ʻo e haohaoá, ʻO fonu ʻi he poto pea haohaoa ʻi he fakaʻofoʻofa. 13 Naʻá ke ʻi ʻĪteni, ko e ngoue ʻa e ʻOtuá. Naʻe teuteuʻaki koe ʻa e maka mahuʻinga kotoa pē—ʻA e lupi, tōpasi, mo e siasipa; kalisolaite, ʻōnike, mo e seiti; sāfaia, toakase, mo e ʻemalata; Pea ko honau tuʻuʻangá mo e meʻa naʻe kofuʻakí naʻe ngaohi mei he koula. Naʻe teuteuʻi kinautolu ʻi he ʻaho naʻe fakatupu ai koé. 14 Naʻá ku vaheʻi koe ko e selupimi maluʻi kuo pani. Naʻá ke ʻi he moʻunga toputapu ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ke ʻaʻeva holo ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi maka uloulo. 15 Naʻe taʻemele ʻa ho ngaahi ʻalungá mei he ʻaho naʻe fakatupu ai koé ʻO aʻu ki he taimi naʻá ke kamata fai ai ʻa e tōʻonga taʻemāʻoniʻoní. 16 Koeʻuhi ko e lahi hoʻo fefakatauʻakí, Naʻá ke hoko ʻo fonu ʻi he fakamālohí, pea naʻe kamata ke ke faiangahala. Ko ia ʻe ʻikai te u kei lau koe ʻokú ke māʻoniʻoni pea te u lī koe mei he moʻunga ʻo e ʻOtuá pea fakaʻauha koe, ʻA koe selupimi maluʻi, ʻo ke mamaʻo mei he ngaahi maka ulouló. 17 Naʻe hoko ʻo hīkisia ho lotó koeʻuhi ko ho fakaʻofoʻofá. Naʻá ke maumauʻi ho potó koeʻuhi ko ho fakaʻofoʻofa lāngilangiʻiá. Te u lī hifo koe ki he kelekelé. Te u ʻai koe ko ha meʻa ke mātā ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí. 18 Koeʻuhi ko e lahi hoʻo hiá mo hoʻo fefakatauʻaki taʻefaitotonú, kuó ke taʻefakaʻapaʻapaʻi ai ho ngaahi feituʻu toputapú. Te u ʻai ha afi ke puna hake ʻi ho lotolotongá, pea te ne keina koe. Te u ʻai koe ko e efu ʻi he kelekelé ʻi he ʻao ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻoku sio atu kiate koé. 19 Ko kinautolu kotoa naʻa nau ʻiloʻi koe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kakaí te nau sio fakamamaʻu kiate koe ʻi he ofoofo. ʻE hoko fakafokifā mai mo fakamamahi ʻa ho ngataʻangá, Pea heʻikai te ke toe ʻi ai ʻo taʻengata.”’”
it-2 604 ¶4-5
Haohaoa
Ko e fuofua tokotaha faiangahalá mo e tuʻi ʻo Tāiá.
Ko e angahala mo e taʻehaohaoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e moʻoni, naʻe kamata ia mei he faiangahala mo e taʻehaohaoa ʻi he nofoʻanga laumālie, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Sione 8:44 mo e fakamatala ʻi he Sēnesi vahe 3. Neongo ko e taʻanga tangi ʻi he ʻIsikeli 28:12-19, naʻe ʻuhinga ki he “tuʻi ʻo Tāiá,” ka ʻoku hā mahino ʻoku faitatau ia mo e ʻalunga ʻo e foha laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻe fuofua faiangahalá. Ko e hīkisia “ʻa e tuʻi ʻo Tāiá,” ko ʻene ʻai ia ko ha ‘ʻotuá,’ ko hono ui ia ko ha “selupimí” pea mo e lave ki “ʻĪteni, ko e ngoue ʻa e ʻOtuá,” ʻoku fehoanakimālie ia mo e fakamatala Fakatohitapu ʻo fekauʻaki mo Sētane ko e Tēvoló, ʻa ia naʻe hoko ʻo fakafuofuolahi ʻi heʻene hīkisiá, ʻoku fekauʻaki ia mo e ngata ʻi ʻĪtení, pea ʻoku ui ko e “ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení.”—1Tīm. 3:6; Sēn. 3:1-5, 14, 15; Fkh. 12:9; 2 Kol. 4:4.
Ko e tuʻi ʻo Tāiá ʻa ia ʻoku ʻikai hā hono hingoá, naʻe nofo ʻi he kolo naʻe taku naʻe ‘haohaoa ʻi hono fakaʻofoʻofá,’ ko ia tonu naʻe “fonu ʻi he poto pea haohaoa [hoanauna ʻoku fekauʻaki mo e foʻi lea faka-Hepelū ko e ka·lalʹ] ʻi he fakaʻofoʻofa,” pea “taʻemele” [faka-Hepelū, ta·mimʹ]” ʻi hono ngaahi ʻalungá talu mei hono fakatupú ʻo aʻu mai ki heʻene taʻemāʻoniʻoní. (ʻIsi. 27:3; 28:12, 15) Ko e ʻuluaki ngāueʻaki fakahangatonu ʻo e taʻanga tangi ʻi he ʻIsikelí naʻe ʻuhinga nai ia ki he fakahokohoko ʻo e kau taki ʻo Tāiá kae ʻikai ki ha tuʻi pē ʻe taha. (Fakafehoanaki mo e kikite naʻe fai ki he “tuʻi Pāpiloné” naʻe ʻikai fakahaaʻi hono hingoá ʻi he ʻAi. 14:4-20.) ʻI he tuʻunga ko ení, naʻe lava ke ʻuhinga ia ki he muʻaki kaungāmeʻa mo e ngāue fakataha naʻe fakahoko ʻe he kau taki ʻo Tāiá lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Tēvita mo Solomoné, ʻi he taimi naʻe tokoni ai ʻa Tāia ki hono langa ʻo e temipale ʻo Sihová ʻi he Moʻunga Molaiá. Ko ia ai, ʻi he ʻuluaki taimí naʻe ʻikai ha fakakaukau hala ʻi he kau taki ʻo Tāiá ki he kakai ʻIsileli ʻa Sihová. (1 Tuʻi 5:1-18; 9:10, 11, 14; 2 Kal. 2:3-16) Kae kehe, naʻe mavahe ʻa e ngaahi tuʻi ki muí mei he ʻalunga “taʻemele” ko ení, naʻe hoko ai ʻa Tāia ʻo fakahalaiaʻi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻe Sioeli mo ʻĒmosi pea pehē kia ʻIsikeli. (Sioeli 3:4-8; ʻĒm. 1:9, 10) Tuku kehe ʻa e faitatau māʻalaʻala ʻa e ʻalunga ʻo e “tuʻi ʻo Tāiá” mo e ʻalunga ʻo e Fili tefito ʻo e ʻOtuá, ʻoku toe fakahaaʻi ʻe he kikité ʻa e founga ʻoku lava ke ngāueʻaki ai ʻa e “haohaoa” mo e “taʻemele” ʻi he ʻuhinga fakangatangata.
(ʻIsikeli 30:13, 14) “Ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová: ‘Te u fakaʻauha foki ʻa e ngaahi ʻaitoli fakalieliá pea ʻomi ha ngataʻanga ki he ngaahi ʻotua taʻeʻaonga ʻo Nofí. Heʻikai ke toe ʻi ai ha houʻeiki mei he fonua ko ʻIsipité, pea te u ʻai ke manavahē ʻa e fonua ko ʻIsipité. 14 Te u ʻai ke maomaonganoa ʻa Patalosi pea tuku atu ha afi ki Soani mo fakahoko ha fakamaau ki Nō.
Ko e Hā Naʻe Hoko kia Kinauá?
KO Nofi mo Noó ko e ongo hingoa faka-Tohitapu ia ki he ongo kolomuʻa ʻiloa ki muʻa ʻo ʻIsipite ko Mefisi mo Fīpesi. Ko Nofi (Mefisi) naʻe kilomita nai ia ʻe 23 ʻi he fakatonga ʻo Kailo, ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e Vaitafe Nailá. Kae kehe, naʻe faifai atu pē ʻo mole mei Mefisi ʻa hono tuʻunga ko e kolomuʻa ʻo ʻIsipité. ʻI he kamataʻanga ʻo e senituli hono 15 K.M., naʻe maʻu ai ʻe ʻIsipite ha kolomuʻa foʻou, ko Nō (Fīpesi), naʻe tuʻu ʻi he kilomita nai ʻe 500 ʻi he fakatonga ʻo Mefisi. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi toetoenga temipale lahi ʻo Fīpesí ko e temipale ko ia ʻi Karnak, ʻa ia ʻoku vakai ki ai ko e fale lahi taha ia kuo faifai pea langa fakataha mo hono ngaahi ʻotu poú. Ko Fīpesi mo hono temipale Karnak naʻe fakatapui ia ki he lotu kia ʻĀmoni, ko e ʻotua lahi ʻo e kau ʻIsipité.
Ki Mefisi, ko e meʻa siʻi pē ʻoku toé tuku kehe ʻa hono ngaahi faʻitoká. ʻOku pehē ʻe he mataotao Tohitapu ko Louis Golding: “ʻI he laui senituli naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ikuna ʻAlepea ʻo ʻIsipité ʻa e ngaahi toetoenga lalahi ʻo Mefisi ko ha keliʻanga maka ia ki hono langa ʻo honau kolomuʻa ko [Kailó] ʻi he tafaʻaki fehangahangai ʻo e vaitafé. Naʻe mātuʻaki lelei hono fai ʻe he kau langa Naila mo e ʻAlepeá ʻenau ngāué he ʻi he ngaahi kilomita lahi ʻi loto ʻi he feituʻu ʻo e kolo motuʻá naʻe ʻikai ʻasi hake ai ha foʻi maka ki ʻolunga ʻi he kelekele ʻuliʻulí.” Ko e moʻoni, hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻi he Tohitapú, naʻe hoko ʻa Mefisi “ko e lala, . . . ʻo ʻoua ʻe kei nofo ai ha taha.”—Selemaia 46:19.
ʻAOKOSI 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 32-34
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 33:32, 33) Vakai! ʻOkú ke hangē kiate kinautolu ha foʻi hiva ʻeva, ʻoku hivaʻi ʻaki ha leʻo lelei pea mālie hono taá ʻi ha meʻalea filo. Te nau fanongo ki hoʻo ngaahi leá, ka heʻikai ha taha te ne fai ki ai. 33 Pea ʻi he taimi ʻe hoko ai iá—pea ʻe hoko ia—kuo pau ke nau ʻilo naʻe ʻi ai ha palōfita ʻi honau lotolotongá.”
w91 3/15 17 ¶16-17
Hanganaki Laka Fakataha mo e Saliote Fakalangi ʻa Sihová
ʻIkai Fakalotosiʻiʻi ʻe he Taʻemahuʻingaʻiá
16 Naʻe toe fokotuʻu ʻe ʻIsikeli ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaki ʻene talangofua pea ʻikai ke ne fakaʻatā ia ke fakalotosiʻiʻi ʻe he taʻemahuʻingaʻiá pe manukí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻalu fakataha mo e tupu ʻa e lea maʻá, ʻoku tau feʻunuʻaki ai ki he fakahinohino ʻoku fai ʻe he Tokotaha-Heka Saliote fakatuʻí. Ko ia ʻoku teuʻi kitautolu ke tau fai ha tali ki heʻene fekaú, fakaivimālohiʻi ke ʻoua ʻe fakalotosiʻiʻi ʻe he taʻemahuʻingaʻiá pe manuki ʻa e faʻahinga ʻoku tau talaki ki ai ʻa e pōpoaki fakaefakamaau ʻa Sihová. ʻI he hangē ko ʻIsikelí, kuo ʻosi fakatokanga tokamuʻa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau fakafepaki mālohi mai, hoko ʻo anga-fefeka mo loto-fefeka. Ko e niʻihi heʻikai te nau fanongo koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau fie fanongo kia Sihova. (ʻIsikeli 3:7-9) ʻE kei hoko pē ʻa e niʻihi kehe ko e kau mālualoi, ʻo hangē ko e fakamatala ʻi he ʻIsikeli 33:31, 32: “Te nau matua mai ʻo tangutu ʻi ho ʻaó ʻi he tuʻunga ko hoku kakai; pea te nau fanongo ki hoʻo ngaahi leá, ka heʻikai te nau fai ki ai. He ʻoku nau fakahekehekeʻi koe ʻaki honau ngutú, ka ko honau lotó ʻoku mānumanu ki he meʻa ʻoku maʻu ʻi he taʻefaitotonú. Vakai! ʻOkú ke hangē kiate kinautolu ha foʻi hiva ʻeva, ʻoku hivaʻi ʻaki ha leʻo lelei pea mālie hono taá ʻi ha meʻalea filo. Te nau fanongo ki hoʻo ngaahi leá, ka heʻikai ha taha te ne fai ki ai.”
17 Ko e hā ʻa e ola ʻe hokó? ʻOku hoko atu ʻa e veesi 33: “Pea ʻi he taimi ʻe hoko ai iá—pea ʻe hoko ia—kuo pau ke nau ʻilo naʻe ʻi ai ha palōfita ʻi honau lotolotongá.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea ko ení naʻe ʻikai foʻi ʻa ʻIsikeli koeʻuhi ko e ʻikai ha talí. Ko e taʻemahuʻingaʻia ʻa e niʻihi kehé naʻe ʻikai ʻai ai ia ke ne taʻemahuʻingaʻia ai. Pe ʻe fanongo ʻa e kakaí pe ʻikai, naʻá ne talangofua ki he ʻOtuá pea fakahoko ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ange ki aí.
(ʻIsikeli 34:23) Te u fokotuʻu ha tauhi-sipi ʻe taha kiate kinautolu, ko ʻeku sevāniti ko Tēvitá, pea te ne fafanga kinautolu. Ko ia tonu te ne fafanga kinautolu pea hoko ko honau tauhi.
Fakamoʻulaloa Fakatōkilalo ki he Kau Tauhi-Sipi ʻOfá
3 Ko e kikite ʻi he ʻAisea 40:10, 11 (PM) ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fakaalaala ʻa ia ʻoku tauhi ʻaki ʻe Sihova ʻa hono kakaí. (Sāme 23:1-6) Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe fakahaaʻi foki ai ʻe Sīsū ʻa e tokanga fakaalaala ki heʻene kau ākongá pea ki he kakaí fakalūkufua. (Mātiu 11:28-30; Maʻake 6:34) Ko Sihova mo Sīsū fakatouʻosi naʻá na fakameʻapangoʻia ʻi he taʻefaimeesi ʻa e kau tauhi-sipi, pe kau taki ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau liʻaki pea ngāueʻaki ʻi he tuʻunga taʻemā ʻa ʻenau ngaahi tākangá. (Isikeli 34:2-10; Mātiu 23:3, 4, 15) Naʻe talaʻofa ʻe Sihova: “Te u tokoni ki heʻeku fanga sipi, pea ʻe ʻikai te nau toe hoko ko e meʻa ke vetea; pea te u fakatonutonu ʻa e vahaʻa ʻo e sipi mo e sipi. Pea te u fokotuʻu ke pule kiate kinautolu ha tahaʻi tauhi, ʻa ia te ne fafanga kinautolu; ʻio, ʻa ʻeku sevaniti ko Tevita; ko e toko taha ko ia te ne fafanga kinautolu, ʻio, ʻe nofo ia ko honau tauhi.” (Isikeli 34:22, 23) ʻI he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá, ko Sīsū Kalaisi, ʻa Tēvita Lahi Ange, ʻa e “tahaʻi tauhi” ʻa ia kuo fakanofo ʻe Sihova ke pule ki he kotoa ʻo ʻEne kau sevāniti ʻi he māmaní, fakatouʻosi ʻa e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié mo e “fanga sipi kehe.”—Sione 10:16.
ʻAOKOSI 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 35-38
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 36:20, 21) Ka ʻi heʻenau ʻalu atu ki he ngaahi puleʻanga ko iá, naʻe taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻe he kakaí ʻa hoku hingoa māʻoniʻoní ʻi heʻenau pehē ʻo fekauʻaki mo kinautolu, ‘Ko e kakai eni ʻa Sihová, ka naʻe pau ke nau mavahe mei hono fonuá.’ 21 Ko ia te u fai ha tokanga ki hoku hingoa māʻoniʻoní, ʻa ia kuo taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻe he fale ʻo ʻIsilelí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kuo nau ʻalu atu ki aí.”
Ako pea Faiakoʻaki ʻa e ʻUlungaanga Faka-Kalisitiané
12 Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositoló ha ʻuhinga tefito ki hono ako pea ngāueʻaki leva ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻokú ke maʻu ʻi he Tohitapú. Ko e ʻulungaanga hala ʻo e kau Siú naʻe tapua hala atu ai ʻa Sihova: “ʻA, ʻa koe ʻoku ke polepole ʻi ha lao, ʻoku ke fakaongokovi ʻa e ʻOtua ʻaki hoʻo maumauʻi ʻa e Lao: he ʻoku lauʻikovi ʻa e huafa ʻo e ʻOtua ʻi he Senitaile ko e meʻa ʻiate kimoutolu.” (Loma 2:23, 24) ʻOku moʻoni tatau pē ia ʻi he ʻahó ni he kapau te tau tukunoaʻi ʻa e ʻulungaanga faka-Kalisitiané, ʻoku tau taʻefakaʻapaʻapa ai ki hono Tupuʻangá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau piki maʻu ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ʻoku tapua lelei atu ai ia, ʻo fakaongoongoleleiʻi ia. (Aisea 52:5; ʻIsikeli 36:20) Ko hoʻo lāuʻilo ki he meʻá ni ʻe lava ke ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻo fakapapaú kapau ʻokú ke fehangahangai mo e ngaahi fakatauele pe ngaahi tuʻunga ʻa ia ko hono tukunoaʻi ʻo e ʻulungaanga faka-Kalisitiané ʻe hā ngali ko e founga faingofua taha ia pe feʻungamālie taha ke faí. ʻIkai ngata aí, ʻoku akoʻi mai kia kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Paulá ʻa e toe meʻa kehe. Tuku kehe ʻa e lāuʻilo fakafoʻituitui ʻoku tapua atu ʻa e ʻOtuá ʻi ho ʻulungāngá, ʻi hoʻo akoʻi ʻa e niʻihi kehé, tokoniʻi kinautolu ke nau sio ko e founga ʻo ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻoku nau akó ʻe tapua atu ai ʻa Sihova. ʻOku ʻikai ke pouaki pē ʻi he ʻulungaanga faka-Kalisitiané ʻa e fiemālie pea mo maluʻi ʻa ʻete moʻui leleí. ʻOku toe tapua atu ai ʻa e Tokotaha ʻa ia naʻá ne tokonaki mai pea fakalotolahiʻi ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga ko iá.—Sāme 74:10; Sēmisi 3:17.
(ʻIsikeli 36:33-36) “Ko e folofola eni ʻa e ʻEiki Hau ko Sihová: ‘ʻI he ʻaho te u fakamaʻa ai kimoutolu mei he kotoa ʻo hoʻomou hiá, te u ʻai ʻa e ngaahi koló ke nofoʻi mo e ngaahi fokotuʻunga maumaú ke toe langa. 34 Ko e fonua maomaonganoa naʻe tuku liʻaki ʻo sio ki ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku fou atu aí ʻe ngoueʻi ia. 35 Pea ʻe pehē ʻe he kakaí: “Ko e fonua maomaonganoá kuo hoko ʻo hangē ko e ngoue ʻo ʻĪtení, pea ko e ngaahi kolo naʻe maumau mo liʻaki pea holokí kuo fakakolotauʻi mo nofoʻi ia he taimí ni.” 36 Pea ko e toenga ʻo e ngaahi puleʻanga takatakai kiate kimoutolú kuo pau ke nau ʻilo ko au, Sihova tonu, kuó u langa ʻa e meʻa naʻe holokí, pea kuó u tō ʻa e meʻa naʻe liʻakí. Ko au Sihova tonu, kuó u leá, pea kuó u fai ia.’
w88 9/15 24 ¶11
“Kuo Pau Ke Nau ʻIlo ko Sihova Au”
11 Hili ʻa e foki ʻa ha toenga ki Siutá, ne liliu ʻa e fonua maomaonganoa ko iá ko ha ‘ngoue ʻo ʻĪteni’ ne fua lahi. (Lau ʻa e ʻIsikeli 36:33-36.) ʻI he tuʻunga meimei tatau, talu mei he 1919 kuo liliu ʻe Sihova ʻa e tofiʻa ne maomaonganoa ʻo e toenga ʻo e kau paní ʻo hoko ko e palataisi fakalaumālie fua lahi, ʻoku nau kau fakataha mo e “fuʻu kakai lahi.” Koeʻuhi kuo nofoʻi ʻa e palataisi fakalaumālie ko ení ʻe he kakai māʻoniʻoni, ko e Kalisitiane fakatapui taki taha te ne ngāue ke hanganaki tauhi ia ke maʻa.—ʻIsikeli 36:37, 38.
ʻAOKOSI 28–SEPITEMA 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 39-41
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 39:7) Te u ʻai ke ʻiloa ʻa hoku hingoa māʻoniʻoní ʻi he lotolotonga ʻo hoku kakai ko ʻIsilelí, pea heʻikai te u kei tuku ke taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa hoku hingoa māʻoniʻoní; pea kuo pau ke ʻiloʻi ʻe he ngaahi puleʻangá ko Sihova au, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻi ʻIsilelí.’
“ʻE ʻIlo ʻa e Ngaahi Puleʻanga ko Sihova Au”
ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻe ʻikai te u toe tuku hoku hingoa tapuha ke talakaʻi” pe taʻefakaʻapaʻapaʻi. ʻI he taimi ʻoku tukuakiʻi ai ia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ki he fakamaau taʻetotonú, ʻoku nau taʻefakaʻapaʻapaʻi hono huafá. Anga-fēfē? ʻI he Tohi Tapú, ko e “hingoa” ʻoku faʻa ʻuhingá ko e ongoongo. ʻOku pehē ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhingá ki he “meʻa ʻoku ʻiloʻiʻaki iá—ko hono fakahaaʻi ʻo ia tonu; ʻokú ne toe fakafofongaʻi ʻa hono ongoongó pea hoko atu ai ʻa hono lāngilangí.” Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku kau ki ai hono ongoongó. Ko e hā ʻoku ʻiloʻiʻaki ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ki he fakamaau taʻetotonú? ʻOkú ne fehiʻa ai! ʻOkú ne toe manavaʻofa ki hono kau maʻukoviá. (ʻEkisoto 22:22-24) ʻI he taimi ʻoku taukaveʻi ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa tonu ko ē ʻokú ne fehiʻa aí, ʻoku nau fakameleʻi ai ʻa hono ongoongó. Ko ia ʻoku nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ai pe ‘talakaaʻi hono huafá.’—Saame 74:10.
(ʻIsikeli 39:9) Ko e kakai ʻo e ngaahi kolo ʻo ʻIsilelí te nau ʻalu atu ʻo tafu ha afi ʻaki ʻa e ngaahi meʻataú—ʻa e fanga kiʻi paá mo e ngaahi pā lalahí, ʻa e ngaahi kaufaná mo e ngaahi ngahaú, ko e pōvaí mo e ngaahi taó. Pea te nau tafu ʻaki ia ha afi ʻi he taʻu ʻe fitu.
w90 4/1 14 ¶20
ʻOku Toe Fakaʻatā ʻa e Hala ki Palataisí
20 Kae fēfē ʻa e ngaahi meʻatau kotoa ʻe toe mei he puleʻangá? Koeʻuhi ko e vahaʻa taimi fakaefakatātā ʻe fiemaʻu ke fakaʻauha ai ʻa e ngaahi konga lahi velangofua ʻo e ngaahi meʻataú, ko hono toengá ʻe mātuʻaki lahi fakaʻulia. (ʻIsikeli 39:8-10) Ngalingali ko e kau hao mei ʻĀmaketoné ʻe malava ke nau hanga ʻo liliu ʻa e ngaahi meʻa ngaohi ʻo e meʻatau ʻa e ngaahi puleʻangá ke ngāueʻaki ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻaongá.—ʻAisea 2:2-4.