Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SIULAI 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 11-14
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 12:26-28) Naʻe toe hoko mai ʻa e folofola ʻa Sihová kiate au, ʻo pehē: 27 “Foha ʻo e tangata, ko e meʻa eni ʻoku leaʻaki ʻe he kakai ʻo ʻIsilelí, ‘Ko e vīsone ʻokú ne sio ki aí ko ha meʻa ia ʻoku mamaʻo mei he taimí ni, pea ʻokú ne kikite ʻo fekauʻaki mo ha meʻa ʻi he kahaʻu mamaʻó.’ 28 Ko ia ai, ke ke lea kiate kinautolu, ‘Ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová: “‘ʻE ʻikai toloi ha taha ʻo ʻeku ngaahi leá; ʻilonga ha meʻa ʻoku ou leaʻaki ʻe fakahoko ia,’ ko e fakahaaʻi ia ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová.”’”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
12:26-28. Naʻa mo e faʻahinga ʻoku manuki ki heʻene pōpoakí, naʻe fiemaʻu ke lea ʻa ʻIsikeli: ‘ʻE ʻikai toe toloi e ngaahi lea ʻa Sihová.’ Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke tuku ʻenau falalá ʻia Sihova ki muʻa ke ne ʻomai ʻa e ngataʻanga ki he fokotuʻutuʻu ko ení.
(ʻIsikeli 14:13, 14) “Foha ʻo e tangata, ka faiangahala mai ha fonua kiate au ʻaki haʻane tōʻonga taʻefaitōnunga, te u mafao atu hoku nimá ki ai ʻo fakaʻauha ʻa ʻene maʻuʻanga meʻatokoní, pea te u tuku atu ʻa e honge ki ai pea tuʻusi mei ai ʻa e tangata mo e manu.” 14 “‘Neongo kapau ko e kau tangata ʻe toko tolu ko ení—ʻa Noa, Taniela, mo Siope—naʻa nau ʻi ai, te nau malava ke fakahaofi ʻa kinautolu pē koeʻuhi ko ʻenau māʻoniʻoní,’ ko e fakahaaʻi ia ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová.”
Maʻu ʻAonga Kakato mei he Ngaahi Tokonaki ʻa Sihová
13 Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻi he ʻIsikeli 14:13, 14: “Ka hia kiate au ha fonua he fai kākā, pea ʻoku ou hikitā hoku nima ki ai ʻo maumauʻi hono falalaʻanga meʻakai, mo fekau ki ai ha honge, ʻo tuʻusi mei ai ʻa e tangata mo e manu. Pea neongo ʻoku ʻi ai ʻa e tuʻunga meʻa ʻe toko tolu na, ʻa Noa, Taniela, mo Siope, te nau fakahaofiʻaki ʻenau faitotonu ʻa e moʻui ʻanautolu pe—ko Atonai Sihova ia mei he Taʻehamai.” Kapau te tau fai ha fekumi, te tau ʻilo ai naʻe tohi ʻe ʻIsikeli ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he taʻu nai ʻe 612 ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻe mate ʻa Noa mo Siope ʻi he taʻu ʻe lauingeau, ka ʻoku kei manatuʻi pē ʻe Sihova ʻena faitōnungá. Kae kehe, naʻe kei moʻui ʻa Taniela. ʻOku ngalingali, naʻá ne taʻu 20 nai ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe Sihova naʻá ne māʻoniʻoni ʻo hangē ko Noa mo Siopé. Ko e hā ʻoku tau ako mei aí? ʻOku ʻafioʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo ʻene kau sevāniti faitōnungá, kau ai ʻa e toʻutupú.—Saame 148:12-14.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
14:12-23. Ko hono maʻu ʻa e fakamoʻuí ko hotau fatongia fakafoʻituitui ia. ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fai ia maʻatautolu.—Loma 14:12.
SIULAI 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 15-17
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 16:60) Ka ko au tonu te u manatuʻi ʻa e fuakava naʻá ku fai mo koe ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei talavoú, pea te u fokotuʻu ha fuakava tuʻuloa mo koe.
w88 9/15 17 ¶7
ʻOku Unuhi Hake ʻe Sihova ʻEne Heletaá!
7 Koeʻuhi ko e taʻefaitōnunga hono kakaí, naʻe hangē ai ʻa Siuta ko ha kālepi vao ʻoku ʻikai fua lelei pea ʻoku feʻunga ke laku ki he afí. (ʻIsikeli 15:1-8) Naʻe toe hangē ia ko ha paea naʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá mei ʻIsipite pea tauhi hake ia ʻo aʻu ki heʻene fuʻu fefine. Naʻe ʻave ia ʻe Sihova ko hono uaifi, ka naʻá ne tafoki ki he ngaahi ʻotua loí pea faingataʻaʻia ʻi he fakaʻauhá koeʻuhi ko ʻene tono fakalaumālié. Neongo ia, ko e ʻOtuá te ne ‘fokotuʻu ha fuakava tuʻuloa’ mo e faʻahinga faitōnungá—ko ha fuakava foʻou mo e ʻIsileli fakalaumālié.—ʻIsikeli 16:1-63; Selemaia 31:31-34; Kalētia 6:16.
(ʻIsikeli 17:22, 23) “‘Ko e folofola eni ʻa e ʻEiki Hau ko Sihová: “Te u toʻo ha huli mei he tumutumu ʻo e sita māʻolungá ʻo tō ia, ʻio, mei he tumutumu ʻo hono ngaahi vaʻá te u fesiʻi mei ai ha huli kei muimuia, pea te u tō ia ʻe au tonu ʻi ha moʻunga māʻolunga mo fakatuputupulangi. 23 Te u tō ia ʻi ha moʻunga māʻolunga ʻo ʻIsileli; pea ʻe tupu ʻa hono ngaahi vaʻá, pea ʻe laku fua mai ia pea hoko ko ha fuʻu sita fungani. Pea ʻe nofo ʻa e faʻahinga manupuna kotoa pē ʻi lalo ai ʻo nau nofo ʻi he malumalu ʻo hono ngaahi vaʻá.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
17:1-24—Ko hai ʻa e ongo fuʻu ʻīkalé, ʻoku anga-fēfē hono fesiʻi ʻa e vaʻa toki tupu ʻo ha fuʻu sita, pea ko hai ʻa e “taha kei litolito” naʻe hunuki ʻe Sihová? Ko e ongo ʻīkalé ʻokú na fakatātaaʻi ʻa e ongo pule ʻo Pāpilone mo ʻIsipité. Ko e ʻuluaki ʻīkalé ʻoku haʻu ia ki he tumuʻaki ʻo e fuʻu sitá, ʻa ia ko e pule ʻo e puleʻanga ʻi he laine fakatuʻi ʻo Tēvitá. ʻOku fesiʻi ʻe he ʻīkalé ni ʻa e taupotu ʻo e vaʻa toki tupú ʻaki hono fetongi ʻa Tuʻi Sihoiakini ʻo Siutá ʻaki ʻa Setekaia. Neongo ʻa hono fai ʻo ha fuakava ki he mateakí, ʻoku kumi ʻa Setekaia ia ki he tokoni ʻa e ʻīkale ʻe tahá, ʻa e pule ʻo ʻIsipité, ka naʻe ʻikai lavameʻa. Kuo pau ke taki pōpula ia pea te ne mate ʻi Pāpilone. ʻOku toe fesiʻi ʻe Sihova ha “taha kei litolito,” ko e Tuʻi Faka-Mīsaiá. Ko e Tokotaha ko ení ʻoku hunuki ia “ʻi ha funga moʻunga maʻolunga mo hopo hake,” ʻi he Moʻunga Saione fakahēvaní, ʻa ia te ne hoko ai “ko e fuʻu sita langilangiʻia,” ko ha matavai ʻo e ngaahi tāpuaki moʻoni ki he māmaní.—Fakahā 14:1.
SIULAI 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 18-20
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 18:29) “‘Ka ʻe pehē ʻe he fale ʻo ʻIsilelí: “Ko e founga ʻa Sihová ʻoku taʻetotonu.” ʻOku moʻoni koā ʻoku taʻetotonu ʻa ʻeku ngaahi foungá, ʻe fale ʻo ʻIsileli? ʻIkai ko hoʻomou ngaahi foungá pē ʻoku taʻetotonú?’
ʻOua ʻAupito ʻe Hoko ʻo ‘Hanu kia Sihova’
9 ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. Koeʻuhi naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻi he taimi ʻo ʻIsikelí ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa fekauʻaki mo e tuʻunga taki taha, naʻa nau fakakaukau naʻe hala ʻa e founga hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá. (ʻIsi. 18:29) Naʻa nau tōʻonga ʻo hangē naʻa nau maʻu ʻa e totonu ke fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá pea pehē pe naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga lelei tahá, neongo naʻe ʻikai te nau mahinoʻi kotoa ʻene ngaahi ʻuhingá. ʻE fēfē nai haʻatau fai ʻa e fehālaaki tatau? ʻOku ʻi he Tohi Tapú ha ngaahi talanoa ʻe faingataʻa nai kia kitautolu ke mahinoʻi. Pe mahalo ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí tonu. ʻE lava ke tau kamata ke ongoʻi ʻi hotau lotó ko e founga ʻa Sihová ʻoku hala pea “ʻoku ʻikai totonu.”—Siope 35:2.
(ʻIsikeli 20:49) Pea naʻá ku pehē: “ʻOiauē, ʻe ʻEiki Hau Sihova! ʻOku nau pehē ʻo fekauʻaki mo au, ‘ʻIkai ko ʻene leaʻaki pē ha ngaahi tupuʻa?’”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
20:1, 49. Ko e tali ʻa e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí ʻoku fakahaaʻi ai naʻa nau veiveiua fekauʻaki mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻIsikelí. ʻOfa ke ʻoua te tau fakatupulekina ha fakakaukau veiveiua ki he ngaahi fakatokanga fakaʻotuá.
SIULAI 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 21-23
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 21:3) Lea ki he fonua ko ʻIsilelí, ‘Ko e folofola eni ʻa Sihová: “Ko eni kuó u hoko ko ho fili, pea te u toʻo ʻeku heletaá mei hono ʻaiʻangá ʻo tuʻusi meiate koe fakatouʻosi ʻa e tokotaha māʻoniʻoni mo e tokotaha fulikivanu.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
21:3—Ko e hā ʻa e “heleta” ʻoku unuhi ʻe Sihova mei hono ʻaiʻangá? Ko e “heleta” ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke fakahoko ʻene fakamaau ki Selusalema mo Siutá ʻoku fakamoʻoniʻi ko Tuʻi Nepukanesa ia ʻo Pāpiloné mo ʻene kau taú. ʻE toe lava ke fakakau ki ai ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohí.
(ʻIsikeli 23:49) Te nau ʻomi kiate kimoua ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo hoʻomo tōʻonga fakalieliá mo hoʻomo ngaahi faiangahala mo hoʻomo ngaahi ʻaitoli fakalieliá; pea kuo pau ke mo ʻilo ai ko au ʻa e ʻEiki Hau ko Sihová.’”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
23:5-49. Ko hono faʻu ha fepikitaki fakapolitikalé naʻe taki atu ai ʻa ʻIsileli mo Siuta ki hono ohi ʻo e lotu loi ʻa ʻenau ngaahi faʻahí. Tau leʻohi kitautolu mei hono faʻu ʻa e ngaahi fepikitaki fakamāmani ʻa ia ʻe lava ke ne fakaʻauha ʻetau tuí.—Semisi 4:4.
SIULAI 31–ʻAOKOSI 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻISIKELI 24-27
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻIsikeli 24:6) “Ko ia ai, ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová: ‘ʻOiauē ʻa e kolo lingitotó, ʻa e kulo feimeʻakai ʻumeʻumeá, ʻa ia kuo ʻikai ke matanga ʻa hono ʻumeʻumeá! Toʻo mei ai ʻa e konga kanomate taki taha; ʻoua ʻe fai ha lulu ki ai.
(ʻIsikeli 24:12) ʻOku fakahela mo fakatupu ongosia, Koeʻuhi ʻe ʻikai ke matanga ʻa e ʻumeʻumea matolú ia. Lī ia ki he afí fakataha mo hono ʻumeʻumeá!’
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻIsikeli—I
24:6-14—Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ʻumeʻumea ʻa e kuló? Ko Selusalema ʻi hono ʻākoloʻí ʻoku fakatatau ia ki ha kulo fakamanga. Ko ʻene ʻumeʻumeá ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e ʻuli fakaeʻulungāanga ʻa e koló—ko e taʻemaʻa, ʻulungāanga tākatuʻu mo e lingitoto ʻokú ne fakatupungá. ʻOku fuʻu lahi ʻene taʻemaʻá he naʻa mo hono fokotuʻu ngeʻesi ʻa e kuló ʻi he malalá mo ʻai ke vela ʻaupitó ʻoku ʻikai lava ke toʻo ai ʻa e ʻumeʻumeá.
(ʻIsikeli 24:16, 17) “Foha ʻo e tangata, ko au eni ʻoku ʻamanaki ke u fai ha foʻi tā ʻe taha ke toʻo ai meiate koe ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí. Heʻikai te ke fai ha fakamamahi; pea heʻikai te ke tangi pe tō hao loʻimata. 17 Toʻe fakalongolongo pē, pea ʻoua te ke tauhi ʻa e ngaahi ouau fakamamahi ki he kau maté. Haʻi ho faʻufaʻú, pea tui ho senitoló. Heʻikai te ke ʻufiʻufi ho kavá, pea ʻoua te ke kai ʻa e mā kuo ʻomi kiate koe ʻe he niʻihi kehé.”
w88 9/15 21 ¶24
Unuhi Hake ʻe Sihova ʻEne Heletaá!
24 Hokó, naʻe pau ke fai ʻe ʻIsikeli ha meʻa naʻe ʻikai ke anga-maheni. (Lau ʻa e ʻIsikeli 24:15-18.) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ki he palōfitá ke ʻoua ʻe tangi ʻi he taimi naʻe mate ai hono uaifí? Koeʻuhí ke fakahaaʻi ʻa e moʻutāfuʻua ʻa e kau Siú ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa Selusalemá, ko hono kakaí mo e temipalé. Kuo feʻunga ʻa e ngaahi meʻa kuo ʻosi leaʻaki ʻe ʻIsikeli ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni pea heʻikai te ne toe leaʻaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá kae ʻoua leva kuó ne fanongo ʻi hano līpooti ange kiate ia ʻa e tō ʻa Selusalemá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo ʻene kau lotu mālualoí te nau moʻutāfuʻua ʻi he taimi honau fakaʻauhá. Pea ʻi he taimi siʻi mei he kamata ʻa e “fuʻu mamahi lahi”, ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kalasi ʻo e kau tangata leʻo paní ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo ʻene kau lotu mālualoí ki honau fakaʻauhá kuo feʻunga. (Mātiu 24:21) Ka ʻi he taimi ʻe ʻalu hifo ai ʻa e “heletā” ʻa e ʻOtuá ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ko ʻene kau lotu moʻutāfuʻuá mo e niʻihi kehé ‘te nau ʻilo ko Sihova ia.’—ʻIsikeli 24:19-27.