Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SIULAI 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 57-59
ʻOku Fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Fakafepaki ki Hono Kakaí
“Ki he Feituʻu Taupotu Taha ʻo e Māmaní”
14 Naʻe fai ʻe Sitīveni ha faifakamoʻoni loto-toʻa ki muʻa ke ne fetaulaki mo e mate ʻi he nima ʻo hono filí. (Ngā. 6:5; 7:54-60) ʻI he “fuʻu fakatanga” ko ia naʻe malanga hake ʻi he taimi ko iá, naʻe movete ʻa e kotoa ʻo e kau ākongá ki he kotoa ʻo Siutea mo Samēliá tuku kehe pē ʻa e kau ʻapositoló. Ka naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe he meʻa ia ko iá ʻa e ngāue ko e faifakamoʻoní. Naʻe ʻalu ʻa Filipe ki Samēlia “ke ne malangaʻaki ʻa e Kalaisí” pea naʻá ne fai ia ʻo mātuʻaki ola lelei ʻaupito. (Ngā. 8:1-8, 14, 15, 25) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tala mai kiate kitautolu: “Ko e faʻahinga ko ia naʻe movete tupu mei he fakatanga naʻe malanga hake ʻi he fekauʻaki mo Sitīvení naʻa nau ʻalu atu ʻo aʻu ki Finisia, mo Saipalo, mo ʻAniteoke, ka naʻe ʻikai te nau leaʻaki ʻa e folofolá ki ha taha tuku kehe pē ʻa e kau Siú. Kae kehe, ko ha kau tangata ʻe niʻihi mei he lotolotonga ʻo kinautolú mei Saipalo mo Sailine ʻa ia naʻa nau omi ki ʻAniteoke pea nau kamata lea ki he kakai lea faka-Kalisí, ʻo talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e ʻEiki ko Sīsuú.” (Ngā. 11:19, 20) ʻI he taimi ko iá, naʻe hanga ai ʻe he fakatangá ia ʻo ʻai ke mafola ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá.
15 ʻI hotau taimí, naʻe hoko ha meʻa meimei tatau ʻi he Sovieti ʻIunioni ki muʻá. Tautefito ʻi he 1950 tupú, naʻe fakaheeʻi ai ʻa e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki Saipīlia. Koeʻuhi naʻa nau movete atu ʻi he ngaahi feituʻu nofoʻi kehekehe, naʻe mafola hokohoko atu ai pē ʻa e ongoongo leleí ʻi he fuʻu feituʻu lahi ko iá. Naʻe halaʻatā ha founga ne mei lava ke maʻu ai ʻe ha fuʻu Kau Fakamoʻoni tokolahi pehē fau ʻa e paʻanga naʻe fiemaʻu ke fononga nai ai ʻi he mamaʻo ko e kilomita ʻe 10,000 ke fanongonongo ʻa e ongoongo leleí! Kae kehe, ko e puleʻangá tonu naʻá ne ʻave kinautolu ki he fonua ko iá. “ʻI he ʻosi angé,” ko e lea ia ʻa ha tokoua ʻe taha, “ko e kau maʻu mafaí tonu naʻa nau ʻai ke malava ai ʻa e laui afe ʻo e kakai loto-totonu ʻi Saipīliá ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní.”
Makakoloa Fakalaumālie
“Mou Tuʻu Maʻu, Taʻengaue”
16 Fakatupulekina ha loto tuʻu maʻu. Naʻe talaki ʻe Tuʻi Tēvita ʻene ʻofa taʻetoeueʻia kia Sihová ʻi heʻene hiva: “ʻOku tuʻu maʻu ʻa hoku lotó, ʻe ʻOtua.” (Saame 57:7) ʻE lava ke tau maʻu foki mo ha loto tuʻu maʻu, ʻo falala kakato kia Sihova. (Lau ʻa e Saame 112:7.) Fakakaukau ki hono tokoniʻi ʻe he meʻá ni ʻa Bob, naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻI hono fakahā kiate ia ʻe teuteu pē ha toto naʻa fiemaʻu ki hono tafá, naʻá ne tali ange he taimi pē ko iá kapau ʻe aʻu ki ha tuʻunga te nau huhu ha toto kiate ia, te ne mavahe leva mei he falemahakí. Ki mui ai, naʻe pehē ʻe Bob, “Naʻe ʻikai haʻaku toumoua pe hohaʻa ʻe taha.”
17 Naʻe tuʻu maʻu ʻa Bob koeʻuhí naʻá ne ʻosi fai ʻene fili ke tuʻu maʻu ki muʻa fuoloa ke ne ʻalu ki he falemahakí. ʻUluakí, naʻá ne holi ke ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. Uá, naʻá ne ako fakalelei ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohi Fakatohitapú fekauʻaki mo e toputapu ʻo e moʻuí mo e totó. Tolú, naʻá ne tuipau ko e muimui ʻi he tataki ʻa Sihová ʻe maʻu mei ai ʻa e ngaahi ʻaonga tuʻuloa. Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau maʻu ha loto tuʻu maʻu neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai nai mo ia.
SIULAI 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 60-62
ʻOku ʻOmai ʻe Sihova ʻa e Maluʻanga pea ʻAi Kitautolu ke Tuʻu Maʻu
it-2-E 1118 ¶7
Taua
Ngāueʻaki fakaefakatātā. Ko e faʻahinga ʻoku nau hanga kia Sihova ʻi he tui mo e talangofuá, ʻoku nau maʻu ha maluʻanga mālohi, ʻo hangē ko e hiva ʻa Tēvitá: “Ko koe [Sihova] ʻa hoku hūfangaʻangá, ko ha taua mālohi ʻokú ne maluʻi au mei he filí.” (Saame 61:3) Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai hono huafá, falala ki ai, pea fakafofongaʻi faitōnunga ʻa e huafa ko iá, ʻoku ʻikai ha meʻa ke nau manavahē ki ai, he: “Ko e huafa ʻo Sihová ko ha taua mālohi. ʻOku lele ki ai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní ʻo ne malu ai.”—Pal. 18:10; fakafehoanaki mo e 1 Sām. 17:45-47.
it-2-E 1084 ¶8
Tēniti
Ko e “tēnití” ʻoku toe ngāueʻaki ia ʻi ha founga fakaefakatātā kehekehe. Ko e tēniti ʻo ha tokotaha ko ha feituʻu ia ke mālōlō mo malu ai mei he tuʻunga ʻo e ʻeá. (Sēn. 18:1) ʻI he vakai ki he anga fakafonua fekauʻaki mo e anga-talitali kakaí, naʻe maʻu ʻe he kau ʻaʻahí ʻa e ʻuhinga ke tui ʻe tokangaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻi hono talitali lelei ki he tēniti ʻo ha tokotaha. Ko ia ai, ʻi he pehē ʻi he Fakahā 7:15 fekauʻaki mo e fuʻu kakai lahí ʻe falō atu ʻe he ʻOtuá hono “tēnití kiate kinautolu,” ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tokanga anga-ʻofa mo e maluʻanga. (Saame 61:3, 4) ʻOku lave ʻa ʻAisea ki he ngaahi teuteu ʻe fakahoko ʻe he uaifi ʻo e ʻOtuá, ʻa Saione, maʻá e ngaahi foha te ne fanauʻí. ʻOku fekauʻi ia ke ne “ʻai ʻa e feituʻu ʻo ho tēnití ke ʻataʻatā ange.” (ʻAi. 54:2) Ko ia, ʻokú ne fakalahi ʻa e feituʻu maluʻangá maʻa ʻene fānaú.
Ko e Ngaahi Lao Fakaʻotuá ko e Lelei Pē Maʻa Kitautolu
14 Ko e lao ʻa e ʻOtuá ʻoku fakafiemālie ʻene taʻemaliliú. ʻI he ngaahi taimi taʻemanonga ʻa ia ʻoku tau moʻui aí, ko Sihová ko ha maka ia ʻoku tuʻumaʻu, ʻo ʻi ai ia ʻo taʻengata pea taʻengata. (Sāme 90:2) Naʻá ne folofola fekauʻaki mo ia tonu: “Ko Sihova au, ʻoku ʻikai te u liliu.” (Malakai 3:6) Ko e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú, ʻoku mātuʻaki alafalalaʻanga—ʻo ʻikai hangē ko e ʻoneʻone holo ʻo e ngaahi fakakaukau feliliuaki hokohoko ʻa e tangatá. (Sēmisi 1:17) Ko e fakatātaá, naʻe poupouʻi ʻe he kau toketā fakaʻatamaí ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻa e fakangofua tavale ʻi hono ʻohake ʻa e fānaú, ka ki mui mai naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa e niʻihi pea fakahaaʻi ai ko ʻenau faleʻí naʻe fehālaaki. Ko e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi tataki fakamāmani fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku femalēleaki holo ia ʻo hangē ʻoku puhi holo ʻe he matangí. Kae kehe, ko e Folofola ʻa Sihová ʻoku ʻikai femaliliuaki. Kuo tokonaki mai ʻe he Tohitapú ʻi he laui senituli ʻa e faleʻi ki he founga ke ʻohake ai ʻa e fānaú ʻaki ʻa e ʻofá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻA e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fānaú, kae hanganaki tauhi hake kinautolu ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Efeso 6:4, NW) He meʻa fakafiemālie moʻoni ke ʻiloʻi ʻe lava ke tau falala ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová; ʻe ʻikai ke liliu ia!
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Ua ʻo e Tohi Sāmé
62:11. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ki he ʻOtuá ke ne fakafalala ki ha toe faʻahinga matavai kehe ʻo e iví. Ko ia tonu ʻa e matavai tefito ʻo e mālohí. ‘Ko e malohí ko e meʻa ia ʻaʻana.’
SIULAI 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 63-65
“Lelei Ange Hoʻo ʻOfa Mateakí ʻi he Moʻuí”
Ko Hai Te Ne Fakamavaheʻi Kitautolu mei he ʻOfa ʻa e ʻOtuá?
17 ʻOku mahuʻinga fēfē kiate koe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke ongoʻi ʻo hangē ko ia naʻe ʻia Tēvitá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Oku lelei lahi hake a hoo aloofa i he moui, koia e fakafetai ai a hoku lougutu kiate koe. Koia e behe be eku fakafetai kiate koe lolotoga eku moui: teu hiki hake hoku nima i ho huafa.” (Sāme 63:3, 4, PM) Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha meʻa kuo tuʻuaki mai ʻe he moʻui ʻi he māmani ko ʻení ʻoku lelei ange ia ʻi he maʻu ʻo e ʻofa mo e kaumeʻa mateaki ʻo e ʻOtuá? Ko e fakatātaá, ko e tuli ki ha ngāue fakamāmani fakatupu-paʻangá ʻoku lelei ange ia ʻi hono maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí pea mo e fiefia ʻoku tupu mei ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá? (Luke 12:15) Kuo fetaulaki ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi mo e fili ke liʻaki ʻa Sihova pe ko e fehangahangai mo e maté. Naʻe hoko ia ki he tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi kemi fakamamahi ʻo e kau Nasí ʻi he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. ʻI he tuʻunga mātuʻaki lahi tahá, naʻe fili ʻa hotau fanga tokoua Kalisitiané ke nau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo nau hoko ʻo loto-lelei ke fehangahangai mo e maté ʻo ka fiemaʻu. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau nofo mateaki ʻi heʻene ʻofá ʻoku malava ke nau loto-pau fekauʻaki mo hono maʻu mei he ʻOtuá ha kahaʻu taʻengatá, ko e meʻa ʻe ʻikai malava ʻe he māmaní ke ne ʻomai kiate kitautolu. (Maʻake 8:34-36) Ka ʻoku toe ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻoku kau ki ai ʻo ʻikai ko e moʻui taʻengatá pē.
18 Neongo ʻoku ʻikai malava ke moʻui taʻengata taʻekau ai ʻa Sihova, feinga ke sioloto atu pe ʻe fēfē ha moʻui fuoloa lahi ʻo taʻekau ai hotau Tokotaha-Fakatupú. ʻE hoko ia ko e koto ngeʻesi, ʻikai ha taumuʻa moʻoni. Kuo ʻoange ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻa e ngāue fakafiemālie ke fai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. Ko ia, ʻoku malava ke tau falala ʻi he taimi ko ia ʻoku hanga ai ʻe Sihova, ko e Fakahoko Taumuʻa Lahí, ʻo tokonaki mai ʻa e moʻui taʻengatá, ʻe fonu ia ʻi he ngaahi meʻa fisifisimuʻa mo mahuʻinga kiate kitautolu ke tau ako mo fai ia. (Koheleti 3:11) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e meʻa te tau ako ki ai ʻi he ngaahi mileniume ʻoku hanga mai mei muʻá, ʻe ʻikai ʻaupito te tau makupusi kakato “hono loloto oe koloaia ae boto moe ilo ae Otua!”—Loma 11:33, PM.
“Fai ʻa e Fakafetaʻi ʻi he Meʻa Kotoa Pē”
ʻOku tautefito ʻene totonu ke tau houngaʻia ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha veiveiua, kuó ke fakakaukau ʻi ha taimi ki he ngaahi meʻaʻofa lahi fakalaumālie mo fakamatelie kuó ne tokonakí pea hokohoko atu ʻene tokonaki maí. (Teu. 8:17, 18; Ngā. 14:17) Ka ʻi he ʻikai kiʻi fakakaukau pē ki he ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá, vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki lahi kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá kiate koe pea mo e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí. Ko e fakalaulauloto ki he nima-homo ʻa hoʻo Tokotaha-Fakatupú te ne fakalahi hoʻo houngaʻia kiate iá mo fakaivimālohiʻi hoʻo ongoʻi ki he lahi ʻo ʻene ʻofa mo e houngaʻia ʻiate koé.—1 Sio. 4:9.
Hanganaki Fakalaulauloto ki he Ngaahi Meʻa Fakalaumālié
7 ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga lahi ke fakalaulauloto mo tokangataha ai ki he meʻa ʻoku tau laú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku lelei taha ai ke fakalaulauloto ʻi ha taimi ʻoku ʻikai ai te ke helaʻia pea ʻi ha feituʻu ʻoku lōngonoa, ʻa ia ʻoku ʻikai ha ngaahi meʻa te ne fakahohaʻasi koe. Naʻe fakalaulauloto ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ʻi heʻene ʻā hake ʻi hono mohengá lolotonga ʻa e poʻulí. (Saame 63:6) Ko Sīsuú naʻe haohaoa, naʻá ne fili ha feituʻu lōngonoa ke fakalaulauloto mo lotu ai.—Luke 6:12.
FAʻIFAʻITAKI KIA SĪSŪ—FAIAKO ʻI HE ʻOFA
6 ʻOku tau fiefia he talanoa ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ʻofa aí. ʻI heʻetau talanoa ki ha meʻa ʻoku ʻofeina ʻe hotau lotó, ʻoku tau hoko ʻo longomoʻui pea ʻoku tapua atu mei heʻetau tōʻongá kotoa ʻa e faivelenga mo e loto-māfana. ʻOku moʻoni eni tautefito ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai fekauʻaki mo ha tokotaha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku tau faʻa vēkeveke ke fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e tokotaha ko iá. ʻOku tau fakahīkihikiʻi, fakalāngilangiʻi mo taukapoʻi ia. ʻOku tau fai iá koeʻuhi ʻoku tau loto ke ongoʻi saiʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi he tokotaha ko iá mo hono ʻulungaangá ʻo hangē pē ko kitautolú.
Makakoloa Fakalaumālie
ʻOkú Ke Fakaivifoʻou ki he Niʻihi Kehé?
ʻOku faingofua ʻaupito ange ke holoki ha fale ʻi hono langa ha fale foʻou. Ko e foʻi moʻoni tatau ko ia ʻo e holokí mo e langá ʻoku ngāueʻaki ia ki heʻetau leá. ʻI he tuʻunga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ko kitautolu kotoa ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi fehālaaki mo e ngaahi tōnounou. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Solomone: “Ko e meʻa ki he tangata, ʻoku ʻikai ha maʻoniʻoni ʻi mamani, ʻa ia ʻoku ne fai lelei, ʻo ʻikai angahala.” (Koheleti 7:20) ʻOku ʻikai faingataʻa ke te tala ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa ha tokotaha kehe pea holoki hifo ia ʻaki ʻa e ngaahi lea fakalotomamahí. (Sāme 64:2-4) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko hono ʻai maʻu pē ke fakatupu langa hake ʻetau leá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e pōtoʻi.
SIULAI 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 66-68
Fua Fakaʻaho ʻe Sihova ʻEtau Kavengá
Founga ʻOku Tali Ai ʻe Sihova ʻEtau Lotú
15 Ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai ke faʻa tali ia ʻi ha founga anga-kehe. Ka ko e ngaahi tali ʻoku tau maʻú ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ke nofoʻaki mateaki ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ia hanganaki fakasio ki hono tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú. Ko ha tuofefine ko Yoko naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke tali ʻe Sihova ʻene ngaahi lotú, ka naʻe kamata leva ke ne hiki ha lēkooti ʻo e meʻa naʻá ne kole kia Sihová. ʻI he hili atu ha taimi, naʻá ne sio ki heʻene noutí pea fakatokangaʻi naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lahi taha ʻo ʻene ngaahi lotú, ʻo aʻu ki he niʻihi naʻe ʻosi ngalo ia ʻiate ia. Mei he taimi ki he taimi, ʻoku fiemaʻu ke tau kiʻi tuʻu pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.—Saame 66:19, 20.
Fakahāhā ʻa e Tokanga ki he Ngaahi Mātuʻa Taʻehoá
Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa hono hiki ʻo e ngaahi hiva toputapu, pe ngaahi saame, ʻa ia naʻe faʻa hivaʻi ʻe he kau ʻIsilelí lolotonga ʻa e ngaahi ouau fakalotú. Fakaʻuta atu ki he loto-toʻa naʻe maʻu ʻe he kau uitou mo e kau tamai mate ʻIsilelí ʻi hono hivaʻi ʻa e ngaahi lea fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa ia naʻe fakamanatu ai kia kinautolu ko Sihová ko ha “tamai” mo ha “fakamāu” ia kia kinautolu pea te ne tokonaki mai kia kinautolu ʻa e fakafiemālie. (Sāme 68:5; 146:9) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fai ha ngaahi lea fakalototoʻa ʻa ia ʻe lava ke manatuʻi ʻe ha mātuʻa taʻehoa ʻi he ngaahi taʻu ʻamuí. Neongo kuo mahili atu ʻa e taʻu ʻe 20, ko Ruth, ko ha mātuʻa taʻehoa, ʻokú ne kei manatu ʻofa pē ki he taimi naʻe tala ange ai kiate ia ʻe ha tamai taukei: “Ko e ngāue lelei moʻoni ia ʻokú ke faí ʻi hono tauhi hake ho ongo fohá. Hokohoko atu ia.” ʻOku pehē ʻe Ruth: “Ko e fanongo ki he ngaahi lea ko ia meiate iá naʻe maongo moʻoni kiate au.” Ko e moʻoni, “ko e ngaahi lea ʻofá ko e faitoʻo lelei” pea ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ai ha mātuʻa taʻehoa ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa kuo tau ʻilo nai ki aí. (Palōveepi 15:4, Contemporary English Version) ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha fakaongoongolelei fakahangatonu mo moʻoni ʻa ia ʻe lava ke ke fai ki ha mātuʻa taʻehoa?
w09-E 4/1 31 ¶1
Ko e Tamai ʻa e Tamai-maté
“KO HA Tamai ia ʻa e tamai-maté . . . ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻafioʻanga māʻoniʻoní.” (Saame 68:5) Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ko iá ʻoku fakahaaʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá—ʻokú ne ongongofua ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga tuʻutāmakí. Ko ʻene tokanga ki he fānau ʻoku mate ha taha ʻi he ongo mātuʻá naʻe hā mahino ia ʻi he Lao naʻá ne ʻoange ki ʻIsilelí. Tau sivisiviʻi angé ʻa e ʻuluaki fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he “tamai-maté,” ʻoku hā ʻi he ʻEkisoto 22:22-24.
ʻOku Tokoniʻi Koe ʻe Sihova Ke Ke Lavameʻa
17 Lau ʻa e Saame 40:5. Ko ha tokotaha kaka moʻunga ko ʻene taumuʻá ke aʻu ki he tumutumú. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu kehekehe ʻi heʻene fonongá ʻoku lava ke ne kiʻi tuʻu ai pea vakai ki he ʻātakai fakaʻofoʻofá. ʻI ha founga meimei tatau, vaheʻi maʻu pē ʻa e taimi ke kiʻi tuʻu pea fakakaukau fekauʻaki mo e founga kuo ʻai ai koe ʻe Sihova ke ke lavameʻa naʻa mo e taimi ʻokú ke lolotonga kātekina ai ha faingataʻa. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻaho taki taha, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻI he founga fē naʻá ku vakai ai ki he tāpuaki ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni? Neongo ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi au ʻe Sihova ke kātakí?’ Sio pe ʻe lava ke ke ʻiloʻi ha tāpuaki nai ʻe taha meia Sihova ʻa ia kuó ne ʻai koe ke ke lavameʻa.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Ua ʻo e Tohi Sāmé
68:18—Ko hai ʻa e kau “tangata” naʻe hoko ko e “meaʻofa”? Ko e kau tangata ʻeni naʻa nau kau ʻi he faʻahinga naʻe maʻu pōpula ʻi he lolotonga ʻa hono ikunaʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e kau tangata ko iá naʻe vaheʻi kinautolu ki mui ai ke nau tokoni ki he ngāue ʻa e kau Līvaí.—Esela 8:20.
SIULAI 29–ʻAOKOSI 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 69
Tomuʻa Tala ʻi he Saame 69 ʻa e Meʻa Naʻe Hoko ʻi he Moʻui ʻa Sīsuú
Naʻa Nau Tatali ki he Mīsaiá
17 Ko e Mīsaiá ʻe fai e fehiʻa kiate ia tuʻungaʻa pē. (Saame 69:4) ʻOku lave e ʻapositolo ko Sioné naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka ne ʻikai te u fai ʻi [he kakaí] ʻa e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku teʻeki ke fai ʻe ha taha, pehē ne ʻikai haʻanau angahala: ka ko eni kuo nau mamata pea kuo nau fehiʻa kiate au mo ʻeku Tamai fakatouʻosi. Ka koeʻuhiā pe ke fakamoʻoni ki he lea kuo tohi ʻi heʻenau lao, Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pe.” (Sione 15:24, 25) ʻOku faʻa ʻuhinga e “lao” ki he sino kotoa ʻo e Tohi Tapú. (Sione 10:34; 12:34) Ko e ngaahi fakamatala Kōsipelí ʻoku nau fakamoʻoniʻi naʻe fehiʻanekinaʻi ʻa Sīsū, tautefito ʻe he kau taki lotu Siú. ʻIkai ko ia pē, naʻe pehē ʻe Kalaisi: “Talaʻehai ʻe lava ʻe māmani ke fehiʻa kiate kimoutolu: ko au pē ʻoku ne fehiʻa ki ai, koeʻuhi ko au pe ʻoku ou fakahāʻia ʻoku kovi ʻene ngaahi ngāue.”—Sione 7:7.
Mamahiʻi ʻa e Lotu Moʻoní
7 Ko e meʻa ʻe taha naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Sīsuú naʻe fakahāhā mālohi ai ʻa ʻene mamahiʻi meʻá. Naʻe hoko ia ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻi he faʻahitaʻu Pāsova ʻo e 30 T.S. Naʻe haʻu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki Selusalema ʻo nau sio naʻe ʻi he temipalé ʻa e “kau faifakatau pulu mo e sipi mo e lupe, mo e kau fetongi paʻanga ʻoku nau nofo ai.” Ko e hā ʻa e tali ʻa Sīsuú, pea ko e hā ʻa e fakamanatu naʻe fai ʻe he meʻá ni ki heʻene kau ākongá?—Lau ʻa e Sione 2:13-17.
8 Ko e meʻa naʻe fai mo leaʻaki ʻe Sīsū he taimi ko iá naʻe fakamanatu feʻungamālie ai ki he kau ākongá ʻa e lea fakaekikite ʻo e saame ʻe taha ʻa Tēvita: “Ko e mamahiʻi ʻo ho fale kuo kai ʻo ʻosi au.” (Sāme 69:9) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú naʻe kau ki ai ha tuʻunga fakamanamana mo fakatuʻutāmaki lahi. He ko ē, ko e kau maʻu mafai ʻo e temipalé—ʻa e kau taulaʻeikí, ko e kau sikalaipé, mo e niʻihi kehé—naʻa nau poupouʻi ʻa e pisinisi fakatupu paʻanga fakamā naʻe fakahoko aí. Ke fakaeʻa mo veuki ʻenau faʻufaʻú, naʻe ʻai ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu ko ha fili ʻo e kau maʻu mafai fakalotu ʻo e taimi ko iá. Hangē ko hono fakapapauʻi totonu ʻe he kau ākongá ʻa e tuʻungá, ‘ko e mamahiʻi ʻo e fale ʻo e ʻOtuá,’ pe mamahiʻi ʻo e lotu moʻoní, naʻe hā mahino ia. Kae kehe, ko e hā ʻa e mamahiʻi? ʻOku kehe ia mei he fakavavevavé?
g95-E 10/22 31 ¶4
Te Ke Mate ʻi ha Loto-Lavea?
ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e loto-laveá ko ha tafaʻaki ia ʻe taha naʻe kaunga ki he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe kikiteʻi: “Kuo fakalaveaʻi hoku lotó ʻe he lumá, pea ko e kafó ʻoku ʻikai ala faitoʻo.” (Saame 69:20) ʻOku fiemaʻu ke mahinoʻi fakahangatonu ʻa e ngaahi lea ko ení? Mahalo pē, koeʻuhí naʻe hokosia ʻe Sīsū ʻa e mamahi ʻi he laui houa ki muʻa ke ne pekiá—ʻo ʻikai fakaesino pē kae fakaeongo foki. (Mātiu 27:46; Luke 22:44; Hepelū 5:7) ʻIkai ko ia pē, ko ha loto-lavea te ne fakamatalaʻi nai ʻa e ʻuhinga naʻe tafe mai ai ʻa e “toto mo e vai” mei he lavea ʻi he vakavaka ʻa Sīsuú ʻi he hili ʻene pekiá. ʻI he taimi ʻoku lavea ai ʻa e foʻi mafú pe ko ha kālava toto tefito, ʻe lava ke ne tuku ange atu ʻa e toto ki he fatafatá pe ki he meʻa ʻokú ne kofuʻi ʻa e mafú—ko ha feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e vai. ʻI he ongo feituʻu ko ení ʻe lava ke fakatupunga ʻe ha lavea ʻa e tafe ʻo ha meʻa hangē ko e “toto mo e vai.”—Sione 19:34.
it-2-E 650
ʻAkau Kona
ʻI he fekauʻaki mo e Mīsaiá, naʻe tomuʻa tala ʻe ʻoange kiate ia ha meʻakai “ko ha ʻakau kona.” (Saame 69:21) Naʻe hoko eni ʻi he taimi naʻe ʻoange ai kia Sīsū Kalaisi ha uaine kuo huʻi ʻaki ʻa e ʻahu, ki muʻa hono tutukí, ngalingali ke fakasiʻisiʻi ai ʻene mamahí, ka naʻá ne fakafisi ke tali ʻa e inu ko iá. ʻI hono fakahoko ʻo e kikite ko ení, naʻe ngāueʻaki ʻe Mātiu (ʻi he vahe 27:34) ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e kho·leʹ (ʻahu), ko e foʻi lea tatau ʻoku hā ʻi he Sepituakini Faka-Kalisi ʻi he Saame 69:21. Kae kehe, ʻoku lave ʻa e fakamatala Kōsipeli ia ʻa Maʻaké ki he mula (Mk. 15:23), pea naʻe ʻoatu heni ʻa e fakakaukau ko e “ʻakau kona” pe “ʻahu” ʻi he tuʻunga ko ení ko ha “mula.” Ko ha toe ʻuhinga ʻe taha ko e inu fakaongonoa ko ení naʻe ʻi ai ʻa e ʻahu mo e mula ʻi ai.
Makakoloa Fakalaumālie
Hiki Hake ʻa e Ngaahi Nima Mateaki ʻi he Lotú
11 ʻOku lotu pē ʻa e kakai tokolahi ke kole ha meʻa, ka ko ʻetau ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke ʻoatu kiate ia ʻa e fakamālō mo e fakahīkihiki ʻi he lotu fakatāutahá mo fakahāhaá fakatouʻosi. “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:6, 7) ʻIo, ʻi he tānaki atu ki he ngaahi huú mo e ngaahi kolé, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e fakamālō kia Sihova ki he ngaahi tāpuaki fakalaumālié mo fakamatelié. (Palōveepi 10:22) Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Feilaulau kia Elohimi ʻaki ʻa e fakafetaʻi; pea fakaai kia Elioni hoʻo ngaahi tukumoʻui.” (Sāme 50:14) Pea ʻi ha hiva loto-moʻoni ʻa Tēvita naʻe kau ai ʻa e ngaahi lea fakaueʻiloto ko ení: “Te u fakamaloʻia ʻa e huafa ʻo Elohimi ʻaki ha hiva, pea ko e fakafetaʻi te u hakeakiʻiaiia.” (Sāme 69:30) ʻIkai ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau ʻi he lotu fakahāhaá mo e lotu fakatāutahá?
ʻAOKOSI 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 70-72
“Talanoa ki he Toʻutangata Hoko Maí” Fekauʻaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá
Kau Talavou—Akoʻi Homou Ngaahi Mafai Fakaefakakaukaú!
17 ʻE fiemaʻu ki he fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tauhele ʻa Sētané ʻa e tokanga maʻu pē ʻi hoʻo tafaʻakí—pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e loto-toʻa lahi. He ʻi he taimi ʻe niʻihi, te ke ʻilo nai ai ʻoku ʻikai te ke loto-tatau, ʻo ʻikai mo ho toʻumeʻá pē, ka mo e māmaní fakalūkufua. Naʻe lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá: “Ko koe, Atonai Sihova, ʻoku tuʻu ai ʻeku ʻamanaki: ko hoku falalaʻanga talu ʻeku kei siʻi. ʻE ʻOtua, kuo ke akoʻi au talu ʻeku siʻi; pea kuo u fakaha hoʻo ngaahi ngaue fakaofo ʻo aʻu ki he taimi ni.” (Sāme 71:5, 17) ʻOku ʻiloa ʻa Tēvita ʻi heʻene loto-toʻá. Ka naʻá ne fakatupulekina ia ʻanefē? ʻI he hoko ko ha talavoú! Naʻa mo e ki muʻa ʻi heʻene fetaulaki ʻiloa mo Kōlaiaté, naʻe ʻosi fakahāhā ʻe Tēvita ia ha loto-toʻa anga-kehe ʻi hono maluʻi ʻa e ngaahi tākanga ʻa ʻene tamaí—ʻi hono tāmateʻi fakatouʻosi ha laione mo ha pea. (1 Sāmiuela 17:34-37) Kae kehe, naʻe tuku ʻe Tēvita ʻa e lāngilangí kakato kia Sihova ki ha loto-toʻa pē naʻá ne fakahāhaaʻi, ʻo ui ia “ko hoku falalaʻanga talu ʻeku kei siʻi.” Ko e malava ʻa Tēvita ke falala kia Sihová naʻá ne ʻai ai ia ke ne fehangahangai mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē naʻá ne fetaulaki mo ia. Te ke kau mo koe foki ʻi hono ʻiloʻi kapau te ke falala kia Sihova, te ne ʻoatu kiate koe ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ke ke ‘ikuna ʻa mamani.’—1 Sione 5:4.
g04-E 10/8 23 ¶3
ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEtau Fakafeangai ki he Kau Taʻumotuʻá?
Naʻe lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOua naʻá ke liʻaki au ʻi heʻeku taʻumotuʻá; ʻoua naʻá ke liʻekina au ʻi he holo ʻa hoku mālohí.” (Saame 71:9) ʻOku ʻikai ke “liʻaki” ʻe he ʻOtuá ʻene kau sevāniti faitōnungá naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi nai ai kuo nau moʻui ʻo fuoloa ange ia ʻi honau ʻaongá. Naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé naʻe liʻekina ia ʻe Sihova; ʻi hono kehé, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne falala lahi ange ki hono Tokotaha-Ngaohí ʻi heʻene taʻumotuʻa angé. ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e tokotaha mateaki peheé ʻaki hono tokonaki ʻa e poupou ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. (Saame 18:25) Ko e ngaahi tokoni ko iá ʻoku faʻa haʻu ia mei he kaungā-Kalisitiané.
Ngāue kia Sihova ki Muʻa ke Hoko Mai ʻa e Ngaahi ʻAho ʻo e Koví
4 Kapau kuó ke maʻu ʻa e ngaahi hokosia he ngaahi taʻu lahi, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā te u faiʻaki ʻeku moʻuí he taimí ni, lolotonga ʻoku ou kei maʻu ʻa e ivi mo e mālohí?’ ʻI he tuʻunga ko ha Kalisitiane taukeí, ʻokú ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke akoʻi ki he toʻutupú ʻa e ngaahi meʻa kuó ke ako meia Sihová. ʻE lava ke ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi hokosia fakaofo kuó ke maʻu ʻi he ngāue ki he ʻOtuá. Naʻe lotu ʻa Tuʻi Tēvita ki ha ngaahi faingamālie ke fai ai eni. Naʻá ne tohi: “ʻE ʻOtua, kuo ke akoʻi au talu ʻeku siʻi; . . . ʻoua foki, Elohimi, te ke liʻaki kita, ʻi he to mai ʻa e motuʻa mo e ʻuluhina; ʻoua ke u fakaha ki he toʻutangata ʻe taha hoʻo mafimafi, mo ho ivi ki he fuʻu fononga ʻoku laka mai.”—Saame 71:17, 18.
5 ʻE lava fēfē ke ke vahevahe ʻa e poto kuó ke maʻu ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú? ʻE lava ke ke fakaafeʻi ʻa e toʻutupú ki ho ʻapí ke maʻu ha feohi fakalototoʻa? ʻE lava ke ke fokotuʻutuʻu ke malanga mo kinautolu pea tuku ke nau sio ki he fiefia ʻokú ke maʻu ʻi he ngāue ʻa Sihová? Naʻe pehē ʻe ʻIlaiū: “Naʻe mei lea ʻa taimi lahi, pea ke fakaʻilo poto ʻe he lahi taʻu.” (Siope 32:7) Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau fefine Kalisitiane taukeí ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻenau leá mo ʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá ne tohi: “Tuku ki he kau fefine taʻumotuʻa angé ke nau hoko . . . ko e kau faiako ʻo e meʻa ʻoku leleí.”—Tai. 2:3.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 768
ʻIufaletesi
Ngataʻanga ʻo e Vahefonua Naʻe Vaheʻi ki ʻIsilelí. ʻI he folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahamé naʻá ne fai ai ha fuakava te ne ʻoange ki hono hakó ʻa e fonuá “mei he vaitafe ʻo ʻIsipité ki he vaitafe lahí, ʻa e vaitafe ʻIufaletesí.” (Sēn. 15:18) Naʻe toe fakahaaʻi ʻa e talaʻofa ko ení ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí. (ʻEki. 23:31; Teu. 1:7, 8; 11:24; Sios. 1:4) ʻOku pehē ʻi he ʻUluaki Kalonikali 5:9 ko e hako ʻe niʻihi ʻo Lūpeni ʻi he vahaʻa taimi ki muʻa ʻi he pule ʻa Tēvitá naʻa nau nofo ʻo “aʻu ki he kamataʻanga ʻo e toafa ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí.” Kae kehe, koeʻuhi ʻoku kilomita nai ʻe 800 (maile ʻe 500) ʻa e lōloa ʻo ʻIufaletesí, ʻi he fononga “fakahahake ʻo Kiliatí” (1 Kal. 5:10), ʻe ʻuhinga nai eni ko e kau Lūpení naʻa nau fakalahi atu honau vahefonua ʻi he fakahahake ʻo Kiliatí ki he ngataʻanga ʻo e Toafa Sīliá, ʻa ia ko hono toafá ʻoku lele pē ʻo aʻu ki ʻIufaletesi. (ʻOku pehē ʻi he RS, “ʻo aʻu ki he hūʻanga ki he toafá ki he tafaʻaki ko ení ʻo ʻIufaletesí”; JB, “ki he kamataʻanga ʻo e toafá ʻa ia ʻoku ngata ʻi he vaitafe ʻIufaletesí.”) Ko ia ʻoku hā ngali ko e talaʻofa ʻa Sihová naʻe tomuʻa fakahoko kakato ia ʻi he lolotonga ʻa e pule ʻa Tēvita mo Solomone ʻi he taimi naʻe fakalahi atu ai ʻa e ngataʻanga ʻo e feituʻu ʻo ʻIsilelí ke kau ai ʻa e puleʻanga Alamea ʻo Sopá pea aʻu atu ki he kauvai ʻo ʻIufaletesí, ʻo kolosi atu ʻi he feituʻu fakatokelau ʻo Sīliá. (2 Sām. 8:3; 1 Tuʻi 4:21; 1 Kal. 18:3-8; 2 Kal. 9:26) Koeʻuhí ko hono māʻolungá, naʻe faʻa ui ia ko e “Vaitafé.”—Sios. 24:2, 15; Saame 72:8.
ʻAOKOSI 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 73-74
Fēfē Kapau ʻOku Tau Meheka ki he Faʻahinga ʻOku ʻIkai Ke Nau Tauhi ki he ʻOtuá?
Ko “Sihova . . . ʻOkú Ne Fakahaofi ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Siʻí”
14 Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 73 ko ha Līvai. ʻI heʻene peheé, naʻá ne maʻu ha monū makehe ʻo e ngāue ʻi he feituʻu faiʻanga lotu ʻo Sihová. Neongo ia, ʻi ha taimi naʻá ne loto-siʻi. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe kamata ke ne meheka ki he fulikivanú mo e pōlepolé, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ʻenau tōʻonga koví, ka koeʻuhí ko ʻenau lakalakaimonuú. (Saame 73:2-9, 11-14) Naʻe hā ngali ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa kotoa—ʻa e koloá, moʻui fiemālie pea ʻikai ha loto-moʻua. Ko ʻenau hā ngali lavameʻá naʻe mātuʻaki fakalotosiʻi ia ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻo ne pehē: “Ko e moʻoni ko e koto kulanoa ʻa ʻeku tauhi ke maʻa ʻa hoku lotó mo e fanofano ʻa hoku nimá ʻi he taʻehalaiá.” ʻOku hā mahino, naʻá ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie lahi.
Ko “Sihova . . . ʻOkú Ne Fakahaofi ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Siʻí”
15 Lau ʻa e Saame 73:16-19, 22-25. Naʻe hū ʻa e Līvaí “ki he feituʻu toputapu maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ngalingali ʻi heʻene ʻi ai ʻi he haʻohaʻonga ʻo hono kaungālotú, naʻá ne malava ʻo sivisiviʻi hono tuʻungá ʻi he nonga, fakakaukau lelei pea lotu fekauʻaki mo ia. Ko hono olá, naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene fakakaukaú naʻe fakavalevale, pea kuo kamata ke ne fou atu ʻi ha ʻalunga fakatuʻutāmaki ʻe fakamavaheʻi ai ia meia Sihova. Naʻá ne toe lāuʻilo ko e fulikivanú ʻoku nau “ʻi ha kelekele hekeheke” pea ʻe taki atu “ki ha ikuʻanga fakalilifú.” Ke toʻo atu ʻa e meheká mo e loto-siʻí, naʻe fiemaʻu ki he tokotaha-tohi-saame Līvaí ke ne sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová. ʻI he fai peheé, naʻá ne toe nonga, pea naʻá ne fiefia. Naʻá ne pehē: “Tuku kehe [ʻa Sihova] ʻoku ʻikai te u holi ki ha meʻa ʻe taha ʻi he māmaní.”
16 Lēsoni kiate kitautolú. ʻOua ʻaupito naʻa tau meheka ki he kakai fulikivanu ʻoku nau hā ngali lakalakaimonuú. Ko ʻenau fiefiá ʻoku fakataimi pē; ʻoku ʻikai hanau kahaʻu tuʻuloa. (Tml. 8:12, 13) Ko e meheka kiate kinautolú ʻoku iku ia ki he loto-siʻi pehē ki he maumau fakalaumālie. Ko ia kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke meheka ki he hā ngali lavameʻa ʻa e fulikivanú, fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Līvaí. Talangofua ki he faleʻi anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá pea feohi mo e niʻihi ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻI hoʻo ʻai ʻa Sihova ko ho fiefiaʻangá, te ke maʻu ai ʻa e fiefia moʻoní. Pea te ke nofo ai pē ʻi he hala “ki he moʻui moʻoní.”—1 Tīm. 6:19.
Faʻifaʻitaki ki he Tui ʻa Mōsesé
5 ʻE lava fēfē ke ke talitekeʻi ʻa e “fiefia fakataimi ʻi he angahalá”? ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ko e fiefia ʻoku maʻu ʻi he angahalá ʻoku taimi nounou pē. ʻE tokoniʻi koe ʻe he tuí ke ke sio “ʻoku fakaʻaʻau ke mole atu ʻa e māmaní pea pehē ki he holi ʻaʻaná.” (1 Sio. 2:15-17) Fakalaulauloto ki he kahaʻu ʻo e kau faiangahala taʻefakatomalá. ʻOku nau ʻi he “ngaahi potu ʻoku hekengofua . . . kuo kai ʻo ʻosi kinautolu ʻe he ʻu ilifia.” (Saame 73:18, 19) ʻI he taimi ʻoku fakataueleʻi ai koe ke faiangahalá, ʻeke hifo, ‘Ko e hā ʻa e kahaʻu ʻoku ou loto ke maʻú?’
ʻOua Naʻa Tuku ha Meʻa Ke Ne Taʻofi Koe mei Hono Maʻu ʻa e Lāngilangí
3 Naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e falala-pau ʻe puke ʻe Sihova hono nima toʻomataʻú pea tataki ia ki he nāunau pe lāngilangi moʻoní. (Lau ʻa e Saame 73:23, 24, “PM.”) ʻOku anga-fēfē hono fai eni ʻe Sihová? ʻOku tataki ʻe Sihova ʻene kau sevāniti anga-fakatōkilaló ki he lāngilangí ʻaki hono fakangeingeiaʻi kinautolu ʻi he ngaahi founga lahi. ʻOkú ne tāpuakiʻi kinautolu ke nau mahinoʻi hono finangaló. (1 Kol. 2:7) ʻOkú ne foaki ki he faʻahinga ʻoku fanongo ki heʻene folofolá pea talangofua kiate iá ʻa e lāngilangi ʻo ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia.—Sēm. 4:8.
4 ʻOku toe tuku ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ʻa e koloa lāngilangiʻia ko e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. (2 Kol. 4:1, 7) Pea ko e ngāue fakafaifekau ko ení ʻoku tataki atu ia ki he lāngilangi. Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki honau monū ʻo e ngāué ke fakahīkihikiʻi iá pea ke maʻu ʻaonga ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku talaʻofa ʻa Sihova ki ai: “Ko kinautolu ʻoku fakahikihikiʻi au te u fakahikihikiʻi.” (1 Sām. 2:30) Ko e faʻahinga peheé ʻoku fakangeingeiaʻi kinautolu ʻaki ha hingoa lelei ʻi he vakai mai ʻa Sihová, pea ʻoku ngalingali ʻe talanoaʻi lelei kinautolu ʻe he kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá.—Pal. 11:16; 22:1.
5 Fēfē ʻa e kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻoku nau “tatali kia Sihova pea tauhi hono ʻalunga”? ʻOku talaʻofa kia kinautolu: “Te ne [Sihova] hakeakiʻi koe ke maʻu ʻa e fonua: Ka hoko ʻa e motuhi ʻo haʻa faikovi te ke mātā ia.” (Saame 37:34) ʻOku nau hanga atu ke maʻu ʻa e ngeia taʻealafakatataua ʻo hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Saame 37:29.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 240
Levaiatani
ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Saame 74 ʻa e lēkooti ʻo e faifakamoʻui ʻa e ʻOtuá maʻa hono kakaí, pea ʻi he veesi 13 mo e 14 ʻoku lave fakaefakatātā ai ki hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité. ʻI hení ko e kupuʻi lea “fanga fuʻu manu ʻo e tahí [ko e faka-Hepeluú ko e than·ni·nimʹ, ʻa ia ko e tuʻunga pulula ia ʻo e tan·ninʹ]” ʻoku ngāueʻaki ia ki he “Levaiataní,” pea ko hono laiki ʻa e ʻulu ʻo Levaiataní ʻe ʻuhinga nai ia ki hono laiki ʻa Felo mo ʻene kau taú lolotonga ʻa e ʻEkisotó. Ko e Tākumu faka-Alameá ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e “kau tangata mālohi ʻa Feló” kae ʻikai ko e “ʻulu ʻo Levaiataní.” (Fakafehoanaki mo e ʻIsi. 29:3-5, ʻa ia ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa Felo ki ha “fuʻu manu ʻo e vaí” ʻi he mangaʻivai Nailá; pehē foki ki he ʻIsi. 32:2.) ʻOku ngāueʻaki nai ʻi he ʻAisea 27:1 ʻa e Levaiataní (LXX, “talākoni”) ko ha fakaʻilonga ʻo ha ʻemipaea, ko ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga pea ʻoku puleʻi ia ʻe he tokotaha ʻoku ui ko e “ngata” mo e “talākoní.” (Fkh. 12:9) Ko e kikité ʻoku fekauʻaki ia mo e kikite ʻo hono toe fakafoki mai ʻo ʻIsilelí, pea ko hono fakahanga ʻe Sihova “ʻene tokangá” kia Levaiataní kuo pau ke kau ki ai ʻa Pāpilone. Kae kehe, ʻi he veesi 12 mo e 13 ʻoku lave foki ai ki ʻAsīlia mo ʻIsipite. Ko ia, ko e Levaiataní ʻoku hā mahino ʻoku ʻuhinga iá ki ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga pe ʻemipaea ʻoku fakafepaki kia Sihova mo ʻene kau lotú.
ʻAOKOSI 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 75-77
ʻOua ʻe Hīkisia—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
Sio ki he Faikehekehe ʻi he Kakaí
4 Hili ʻa e pehē ʻe Paula ʻe hoko ʻa e tokolahi ko e kau ʻofa kiate kinautolu pē mo e kau ʻofa ki he paʻangá, naʻá ne toe pehē ko e kakaí te nau loto-mahikihiki, hīkisia, mo fakafuofuolahi ʻi he hīkisiá. Ko e kakai ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení ʻoku nau faʻa fakakaukau ʻoku nau lelei ange ʻi he niʻihi kehé koeʻuhi ko honau fōtunga hā maí, meʻa ʻoku lava ke nau faí, meʻa ʻoku nau maʻú, pe ko honau tuʻunga ʻi he moʻuí. Ko e kakai peheé ʻoku nau fiemaʻu ʻo laka ia ʻi he toe meʻa ke fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Naʻe tohi ha mataotao ʻo fekauʻaki mo ha tokotaha hangē ko iá: “ʻI hono lotó ʻoku ʻi ai ha kiʻi ʻōlita ʻa ia ʻokú ne punou hifo ai kiate ia tonu.” Kuo pehē ʻe he niʻihi ko e hīkisiá ʻoku mātuʻaki palakū he naʻa mo e kakai pōlepolé ʻoku ʻikai te nau saiʻia ʻi heʻenau sio ki he hīkisia ʻa e niʻihi kehé.
5 ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he hīkisiá, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e “mata fakamāhiki.” (Pal. 6:16, 17) Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he hīkisiá ʻo ʻai ha tokotaha ke ne mamaʻo mei he ʻOtuá. (Saame 10:4) Ko e hīkisiá ko ha ʻulungaanga ia ʻo e Tēvoló. (1 Tīm. 3:6) Ko e foʻi moʻoni fakamamahí he kuo hoko ʻo pihia naʻa mo e niʻihi ʻo e kau sevāniti mateaki ʻa Sihová ʻi he hīkisiá. Ko e fakatātaá, ko Tuʻi ʻŪsaia ʻo Siutá naʻá ne faitōnunga ʻi he ngaahi taʻu lahi. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI heʻene mālohí pē, naʻá ne hoko ai ʻo loto-hīkisia, ʻo ne ʻomi ai ha kovi kiate ia, pea naʻá ne taʻefaitōnunga kia Sihova ko hono ʻOtuá.” Naʻe ʻalu ʻa ʻŪsaia ki he temipalé ʻo tutu ʻa e ʻinisēnisí, ʻa ia naʻe ʻikai totonu ke ne fai. Ki mui ai, naʻe toe hoko foki ʻa e tuʻi faitōnunga ko Hesekaiá ʻo hīkisia, neongo naʻe ʻi ha taimi nounou.—2 Kal. 26:16; 32:25, 26.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Tolu mo Hono Fā ʻo e Tohi Sāmé
75:4, 5, 10—Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he foʻi lea “nifo” pe meʻatui? Ko e ngaahi meʻatui ʻo ha manu ko ha meʻatau mālohi ia. Ko ia ai, ko e foʻi lea “nifo” pe meʻatuí ʻokú ne fakafofongaʻi fakaefakatātā ʻa e mafai pe mālohi. ʻOku hiki hake ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻatui ʻo ʻene kakaí, ʻo fakatupunga ai ke nau mahiki hake, ka ne ‘paki ʻe ia ʻa e ngaahi meʻatui ʻo e kau angahalá.’ ʻOku fakatokanga mai kia kitautolu ʻo kau ki hono ‘hiki hotau meʻatuí ki ʻolungá,’ ʻa ia ʻoku ʻikai totonu ke tau maʻu ha fakakaukau hīkisia pe ʻafungi. Koeʻuhi ko Sihova ʻokú ne fai ʻa e hiki haké, ko e ngaahi fatongia leva ʻi he fakatahaʻangá ʻoku totonu ke vakai ki ai ko e haʻú meiate ia.—Sāme 75:7.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Tolu mo Hono Fā ʻo e Tohi Sāmé
76:10—ʻOku lava fēfē ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻe he “ʻita ʻa e tangatá”? ʻI hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá ke nau ʻita mai, koeʻuhi ko ʻene kau sevāniti kitautolú, ʻe lava ke iku ai ki ha ola lelei. Ko ha faʻahinga faingataʻa pē te tau hokosia nai, ʻe lava ke ne akoʻi kitautolu ʻi ha founga. ʻOku fakaʻatā pē ʻe Sihova ʻa e faingataʻá ʻi he tuʻunga ke fakahoko mai ai ʻa e ako ko iá. (1 Pita 5:10) ‘Ko hono toe oe ita ae tagatá, ʻe lolomi ia ʻe he ʻOtuá.’ Kae fēfē kapau te tau faingataʻaʻia ʻo aʻu ki he maté? ʻE lava ke hoko mo eni ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova koeʻuhi ko e faʻahinga ko ē ʻoku nau vakai mai ʻoku tau kātaki faitōnungá te nau toe kamata nai mo kinautolu ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.
ʻAOKOSI 26–SEPITEMA 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 78
Taʻefaitōnunga ʻa ʻIsilelí—Ko Ha Faʻifaʻitakiʻanga Fakaefakatokanga
w96-E 12/1 29-30
“Manatuʻi ʻa e Ngaahi ʻAho Ki Muʻá”—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
Ko e meʻa fakamamahí, naʻe faʻa ʻulutukua ʻa e kau ʻIsilelí ki he loto-ngalongaló. Ko e hā ʻa e olá? “Naʻa nau toutou ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau fakalotomamahiʻi ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí. Naʻe ʻikai te nau manatu ki hono iví, ʻa e ʻaho naʻá ne fakahaofi ai kinautolu mei he filí.” (Saame 78:41, 42) Faai atu pē, naʻe iku ʻenau fakangaloʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa Sihová ki hono siʻaki kinautolu.—Mātiu 21:42, 43.
Naʻe fokotuʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi heʻene tohi: “Te u manatu ki he ngaahi ngāue ʻa Iaá; te u manatu ki hoʻo ngaahi ngāue fakaofo ʻi he kuonga muʻá. Pea te u fakalaulauloto ki hoʻo ngāué kotoa pea fakakaukauloto ki hoʻo ngaahi fakafeangaí.” (Saame 77:11, 12) Ko e fakalaulauloto pehē ki he ngaahi ngāue mateaki mo anga-ʻofa ʻa Sihova ʻi he kuohilí te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakaueʻiloto, fakalototoʻa, mo e houngaʻia ʻoku tau fiemaʻú. Pehē foki, ko e “manatu ki he muʻaki ngaahi ʻahó” ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e helaʻiá pea fakalototoʻaʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá pea ke kītaki faitōnunga.
‘Fakamamaʻo mei he Lāungá’
16 ʻOku fakahanga ʻe he lāungá hotau ʻatamaí kiate kitautolu tonu mo ʻetau ngaahi faingataʻá pea tukunoaʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻu ʻi hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ke ikuʻi ha hehema ke lāunga, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuakí ni. Hangē ko ʻení, ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻokú ne maʻu ʻa e monū fakaofo ʻo hono fataki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo Sihová. (Aisea 43:10) ʻOku malava ke tau fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo ia, pea ʻoku malava ke tau lea ki he Tokotaha ‘tali lotú’ ʻi ha faʻahinga taimi pē. (Sāme 65:2; Sēmisi 4:8) ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo ʻetau moʻuí koeʻuhi ʻoku tau mahinoʻi ʻa e ʻīsiu fekauʻaki mo e tuʻunga-hau fakalevelevá mo manatuʻi ko hotau monū ia ke tauhi maʻu ʻa e anga-tonu ki he ʻOtuá. (Palōveepi 27:11) ʻOku malava ke tau kau maʻu pē ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 24:14) ʻOku fakamafeia kitautolu ʻe he tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí ke tau maʻu ha konisēnisi maʻa. (Sione 3:16) Ko e ngaahi tāpuaki ʻeni ʻoku tau maʻu ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa kuo pau ke tau kātekina.
w11-E 7/1 10 ¶3-4
ʻOku ʻi Ai ha Ngaahi Ongoʻi ʻa Sihova?
ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Nae liuga fiha e nau fakahouhau kiate ia i he toafa, bea fakamamahiʻi ia i he botu lala!” (Veesi 40, PM) ʻOku tānaki atu ʻa e veesi hokó: “Naa nau foki kimui bea ahiahiʻi ae Otua” (Veesi 41, PM) Fakatokangaʻi hono fakamatalaʻi ʻe he tokotaha hiki-tohí ʻa e tōʻonga ʻo e angatuʻú. Ko e laumālie palakū ko ení naʻe hā ia—ʻi he toafá taimi nounou mei hono fakahaofi kinautolu mei ʻIsipité. Naʻe kamata ke lāunga ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻo fehuʻia pe ʻokú ne loto-lelei ke tokangaʻi kinautolu. (Nōmipa 14:1-4) Ko e tohi maʻuʻanga fakamatala ki he kau liliu Tohi Tapú ʻoku pehē ai ko e lea “nau fakahouhau kiate ia” ʻe “fakalea fakaefakatātā ia ko e ‘naʻe fakafefeka honau lotó ki he ʻOtuá’ pe ‘nau pehē “ʻIkai” ki he “ʻOtuá.” Neongo ia, ʻi heʻene mēsí ʻoku fakamolemoleʻi ʻe Sihova hono kakaí ʻi heʻenau fakahāhā ʻa e fakatomala. Ka, kapau te nau toe foki ki heʻenau ngaahi founga motuʻá ʻo toe angatuʻu, ʻe hokohoko atu ʻa e sīpingá.—Saame 78:10-19, 38.
ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova ʻi he taimi taki taha ʻoku angatuʻu ai ʻene kakaí? ʻOku pehē ʻi he veesi 40 “bea fakamamahiʻi ia i he botu lala!” ʻOku pehē ʻe ha liliu ʻe taha “fakatupunga ha mamahi kiate ia.” ʻOku fakamatala ʻe ha maʻu ʻanga fakamatala ki he Tohi Tapú: “Ko e ʻuhinga hení ko e tōʻonga ʻa e kau Hepeluú naʻe fakatupunga ʻa e mamahi,—hangē pe ko ha tōʻonga ʻo e talangataʻa mo e angatuʻu ʻa ha kiʻi tama.” Hangē ko e kiʻi tamá ʻoku lava ke ne fakatupunga ha mamahi ki he loto ʻene mātuʻá, ko e kau ʻIsileli angatuʻú ʻo nau ‘fakalotomamahiʻi ae Toko Taha Maonioni o Isileli.’—Veesi 41, PM.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Tolu mo Hono Fā ʻo e Tohi Sāmé
78:24, 25; fakamatala ʻi laló—Ko e hā ʻoku ui ai ʻa e maná ko e “koane ʻo langi” mo e “ma ʻa [e] kau angelo”? ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e ongo kupuʻi leá ia ko e maná ko e meʻakai ʻa e kau ʻāngeló. Naʻe ui ko e “koane ʻo langi” he naʻe ʻomi ia mei langi. (Sāme 105:40) Koeʻuhi ʻoku nofo ʻi langi ʻa e kau ʻāngeló pe “haʻa maʻolunga”, ko e kupuʻi lea “ma ʻa [e] kau angelo” ʻoku ʻuhinga nai pē iá naʻe tokonaki mai ia ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻafio ʻi langi. (Sāme 11:4) Naʻe toe ngāueʻaki nai ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ke nau tokonaki mai ʻa e mana ki he kau ʻIsilelí.