Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SANUALI 6-12
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 127-134
Ngaahi Mātuʻa—Hokohoko Atu ke Tokangaʻi Ho Tofiʻa Mahuʻingá
Koloaʻaki Ho Tuʻunga ʻi he Fāmili ʻo Sihová
9 Kuo foaki ʻe Sihova ki he tangatá ʻa e malava ke maʻu fānau pehē ki he fatongia ke akoʻi kinautolu ke ʻofa mo tauhi kiate ia. Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻokú ke houngaʻia ʻi he meʻaʻofa makehe ko ení? Neongo ʻoku tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló, kuo ʻikai ke foaki kiate kinautolu ʻa e monū ko ení. ʻI he fakakaukau atu ki aí, ko e faʻahinga ʻoku nau ʻohake ha fānaú ʻoku totonu ke nau koloaʻaki ʻa e faingamālie ko iá. Kuo foaki ki he ngaahi mātuʻá ha fatongia toputapu ke ʻohake ʻenau fānaú ʻi he “akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.” (ʻEf. 6:4; Teu. 6:5-7; Saame 127:3) ʻOku tokonaki ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻangāue Fakatohitapu, hangē ko e ʻū tohi, vitiō, fasi mo e ngaahi kupu ʻi he ʻinitanetí, ke tokoni ki he ngaahi mātuʻá. ʻOku hā mahino, ʻoku koloaʻaki ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní mo hono ʻAló ʻetau fānaú. (Luke 18:15-17) ʻI he falala ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihová pea fai honau lelei tahá ke tokangaʻi ʻenau fānau mahuʻingá, ʻoku leleiʻia ai ʻa Sihova. Ko e ngaahi mātuʻa ko iá ʻoku nau ʻoange ki heʻenau fānaú ha ʻamanaki ʻo e hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová ʻo taʻengata!
Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova
20 Hoko ʻo ʻiloʻilo. ʻOku fakahoa ʻe he Saame 127 ʻa e fānaú ki he ngaahi ngahau. (Lau ʻa e Saame 127:4.) Hangē pē ko e lava ke ngaohi ʻa e ngaahi ngahaú mei he ngaahi naunau kehekehe pea lava ke lalahi kehekehe, ʻoku ʻikai ha ongo kiʻi leka te na tatau tofu pē. Ko ia ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke fakapapauʻi ʻa e founga ke akoʻi ai ʻa e tokotaha taki taha ʻo ʻena fānaú. Ko ha ongo meʻa ʻi ʻIsileli he ʻaho ní ʻa ia naʻá na ʻohake lavameʻa ha fānau ʻe toko ua ke tauhi kia Sihova ʻokú na fakamatala ki he meʻa naʻe ʻaonga kiate kinauá, “Naʻá ma fai ha ako Tohi Tapu kehekehe mo e kiʻi tama taki taha.” Ko e moʻoni, ko e ʻuluʻi fāmili taki taha te ne fili pe ʻoku fiemaʻu pe malava ke fai ʻa e akó ʻi he founga ko iá.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 543
ʻUluʻakau ʻi he Tohi Tapú
Naʻe lave ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he niʻihi ʻo e ngaahi kongokonga ʻo e fuʻu ʻōlivé ʻi heʻene talaʻofa ki he faʻahinga ʻoku manavahē kia Sihová: “Ko ho ngaahi fohá te nau hangē ha ngaahi huliʻi ʻōlive ʻoku takatakai ʻi hoʻo tēpilé.” (Saame 128:1-3) Ko ha vaʻa ʻoku tutuʻu mei ha fuʻu ʻōlive ʻoku faʻa ngāueʻaki ia ke tō ʻaki ha fuʻu ʻōlive foʻou. ʻIkai ko ia pē, ʻe lava nai ke tupu ha huliʻi ʻōlive mei he aka ʻo ha fuʻu ʻōlive matuʻotuʻa pea hokohoko atu ai pē. Hangē ko e ngaahi huliʻi ʻōlivé, ʻe takatakaiʻi ʻe he ngaahi fohá ha tamai ʻo tokoni ki he fiefia ʻa e fāmilí.
SANUALI 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 135-137
“Ko Hotau ʻEikí ʻOku Lahi Ange Ia ʻi he Ngaahi ʻOtua Kehé Kotoa”
Kalaisi Ko e Mālohi Ia ʻo e ʻOtuá
15 ʻOku haʻu meia Sihova ʻa e mālohi ʻo Kalaisí, ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ʻe lava ʻe he ʻOtua Māfimafi-Aoniú ke puleʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo natulá. Ko e fakatātaá, ki muʻa ʻi he Lōmakí, naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻOku toe pe ʻa e ʻaho ʻe fitu, pea u fakaʻuha ki he fonua ʻo ʻaho fangofulu mo po fangofulu.” (Sēn. 7:4) Pehē foki, ʻi he ʻEkisoto 14:21, ʻoku tau lau ai: “Naʻe fakatafe atu ʻe Sihova ʻa e tahi ʻaki ʻa e matangi malohi mei hahake.” Pea ʻoku tau lau ʻi he Siona 1:4: “Ka ka tuku atu ʻe Sihova ha matangi lahi ki he tahi, pea naʻe hoko ha fuʻu hou ʻi he tahi, pea naʻe hange ka maumau ʻa e vaka.” ʻOku lelei ʻaupito ke ʻiloʻi ʻi he māmani foʻoú, ʻe puleʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻelemēnití.
Ko e Hā ʻEne ʻUhinga Kiate Koe ʻa e ʻOfa Mateaki ʻa Sihová?
16 ʻI he hoko ʻa Sihova ko hotau Hūfangaʻangá, ʻoku tau ongoʻi malu. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi loto-siʻi pea fāinga ke tuʻu hake. ʻI he taimi peheé, ko e hā ʻe fai ʻe Sihova maʻatautolú? (Lau ʻa e Saame 136:23.) Ko hono nimá ʻe ʻi lalo ʻiate kitautolu, ʻo ne fua fakaalaala hake kitautolu, pea te ne tokoni ke tau toe tuʻu hake. (Saame 28:9; 94:18) Founga ʻoku tau maʻu ʻaonga aí: ʻI hono ʻiloʻi ʻe lava ke tau falala maʻu pē ki he poupou ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke manatuʻi ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻi ha founga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku tau maʻu ha hūfangaʻanga malu neongo pē ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo aí. Uá, ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻoku tokanga lahi mai kiate kitautolu.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 1248
Iā
Ko e foʻi lea Iā ʻoku faʻa fekauʻaki ia mo e fakahīkihiki, hiva, lotu mo e tautapa, pea ʻoku faʻa hā ia ʻi he ngaahi kaveinga ʻoku kau ki ai ʻa e fiefia koeʻuhí ko e ikuná mo e faifakahaofí pe ʻi he taimi ʻoku fakahāhā ai ʻe he ʻOtuá hono toʻukupu mālohí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku ngāueʻaki ai eni. ʻI he Sāmé, ko e kupuʻi lea, “Mou fakahīkihikiʻi ʻa Iā!” (Haleluia) ʻoku hā ia ko ha laulau fakahīkihiki, ʻa ia, ko ha fakahā ʻo e fakahīkihiki ki he ʻOtuá, pea naʻe fuofua hā ia ʻi he Saame 104:35. ʻI he ngaahi saame ʻe niʻihi ʻe hā nai ia ʻi he kamataʻangá pē (Saame 111, 112), taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ia ʻi loto (135:3), pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ia ʻi he ngataʻangá (Saame 104, 105, 115-117), ka ko e taimi lahi ʻoku faʻa hā pē ia ʻi he kamataʻangá mo e ngataʻangá (Saame 106, 113, 135, 146-150). ʻI he tohi ʻa Fakahaá ʻoku fakahīkihikiʻi ai ʻe he faʻahinga ʻi hēvaní ʻa Sihova ʻo toutou ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko ení.—Fkh. 19:1-6.
Ko e toenga leva ʻo e ngaahi veesi ʻoku hā ai ʻa e “Iā” ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻa e hiva fakahīkihiki kia Sihova. Ko e taha ko e hiva ʻo e fakahaofí ʻa ia naʻe hiki ʻe Mōsesé. (ʻEki. 15:2) ʻI he tohi ʻa ʻAiseá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ongo hingoá ʻo fakatahaʻi ko “Iā Sihova.” (ʻAi. 12:2; 26:4) Naʻe tohi ʻe Hesekaia ha maau ʻi he hili hono fakamoʻui fakaemana ia ʻi heʻene puke ʻo mei maté ʻo fakahaaʻi ai ʻene ngaahi ongoʻí ʻaki ʻene toutou leaʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e Iā. (ʻAi. 38:9, 11) Ko e faikehekehé ʻoku ʻikai lava ʻe he kau maté ʻo fakahīkihikiʻi ʻa Iā, ʻo hangē ko e faʻahinga ʻoku nau fakapapauʻi ke fakahīkihikiʻi ia ʻi heʻenau moʻuí. (Saame 115:17, 18; 118:17-19) Pea ko e ngaahi saame leva ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e Iā ʻi he lotu loto-houngaʻia koeʻuhí ko e fakahaofí, maluʻí mo e fakatonutonú.—Saame 94:12; 118:5, 14.
SANUALI 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 138-139
ʻOua ʻe Fakaʻatā ʻa e Manavasiʻí Ke Ne Taʻofi Koe mei he Kau ki he Fakatahá
Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he Fakatahaʻangá
10 ʻOkú ke ongoʻi ʻoku lēlea ho lotó ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ke hiki ho nimá ke fai ha tali? Kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko hono moʻoní ko e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻoku tau kiʻi manavasiʻi ʻi he taimi ʻoku tau tali aí. Ki muʻa ke lava ʻo ke fekuki mo e ongoʻi fakatupu maumau ko ení, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻa hoʻo manavasiʻí. ʻOkú ke ilifia naʻa ngalo ʻiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke leaʻakí pe te ke leaʻaki ha meʻa ʻoku hala? ʻOkú ke hohaʻa naʻa ʻikai ke ʻi ha tuʻunga lelei hoʻo talí ʻo tatau mo e tali ʻa e niʻihi kehé? Ko hono moʻoní, ko e ngaahi manavasiʻi ko iá ʻoku lava ke hoko ko ha fakaʻilonga lelei. ʻOku fakahaaʻi ai ʻokú ke anga-fakatōkilalo pea vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate koe. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi he ʻulungaanga ko iá. (Saame 138:6; Fil. 2:3) Ka ʻoku toe loto foki ʻa Sihova ke ke fakahīkihikiʻi ia pea fakalototoʻaʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he ngaahi fakatahá. (1 Tes. 5:11) ʻOkú ne ʻofa ʻiate koe pea te ne ʻoatu ʻa e loto-toʻa ʻokú ke fiemaʻú.
Fefakalototoʻaʻaki ʻi he Fakataha ʻa e Fakatahaʻangá
7 ʻE ʻaonga nai ke ke fakamanatu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fokotuʻu naʻe pulusi ʻi he ngaahi ʻīsiu ki muʻa ʻo e Taua Leʻo. Ko e fakatātaá, teuteu lelei. (Pal. 21:5) Ko e lahi ange hoʻo alāanga mo e fakamatalá, ko e lahi ange ia hoʻo ongoʻi fiemālié pea loto-lelei ke fai ha talí. Pehē foki, ʻai hoʻo talí ke nounou. (Pal. 15:23; 17:27) ʻOku tokoni ʻa e tali nounoú ke fakasiʻisiʻi hoʻo hohaʻá. Ko ha tali nounou, mahalo ko ha sētesi pē ʻe taha pe ua, ʻe faingofua ange ia ke mahinoʻi ʻe ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi ha tali lōloa mo ha ngaahi fakakaukau lahi. ʻI hono fai ha tali nounou ʻi he lea pē ʻaʻau, te ke fakahāhā ai naʻá ke teuteu lelei pea ʻokú ke mahinoʻi lelei ʻa e fakamatalá.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 862 ¶4
Fakamolemole
ʻIkai ko ia pē, ko ha fiemaʻu pau ia ki he kau Kalisitiané ke nau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau toutou fakalotomamahiʻi kinautolú. (Luke 17:3, 4; ʻEf. 4:32; Kol. 3:13) Ko e fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai fakaaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku fakafisi ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Māt. 6:14, 15) Neongo ia, naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku taki atu ai ki hono kapusi ʻa e “tangata fulikivanú” mei he fakatahaʻanga Kalisitiané koeʻuhí ko ha faihala mafatukituki, ʻe faai atu pē ʻo fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha ko iá kapau ʻokú ne fakahāhā ʻa e fakatomala loto-moʻoní. ʻI he taimi ko iá ʻe lava ke fakapapauʻi ʻe he faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻenau ʻofa kiate iá. (1 Kol. 5:13; 2 Kol. 2:6-11) Neongo ia, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ki he kau Kalisitiané ke nau fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto-lelei ke fai ʻa e ngaahi ngāue fulikivanu ʻo ʻikai fakatomala. Ko e faʻahinga peheé ʻoku nau hoko ko e fili ʻo e ʻOtuá.—Hep. 10:26-31; Saame 139:21, 22.
SANUALI 27–FEPUELI 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 140-143
Ngāue ʻo Fehoanaki mo Hoʻo Tautapa ki ha Tokoní
“Fanongo ki he Ngaahi Lea ʻa e Potó”
13 Vakai ki he akonakí ko ha fakahāhā ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e lelei tahá maʻatautolu. (Pal. 4:20-22) ʻI he taimi ʻokú ne akonakiʻi ai kitautolu fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko ha tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú pe ko ha kaungātui matuʻotuʻa, ʻokú ne fakahāhā mai ai ʻene ʻofa kiate kitautolú. “ʻOku fai pehē ʻa e ʻOtuá ki ha lelei maʻatautolu,” ko e lau ia ʻa e Hepelū 12:9, 10.
14 Tokangataha ki he akonakí, kae ʻikai ko e founga ʻoku ʻoatu aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi nai ko e akonaki ʻoku tau maʻú naʻe ʻikai ʻomi ia ʻi he founga lelei tahá. Ko e moʻoni, ko ha taha ʻokú ne fai ha akonaki ʻoku totonu ke ne feinga ke ʻoatu ia ʻi he founga faingofua taha ʻe ala tali aí. (Kal. 6:1) Ka ʻo kapau ko kitautolu ʻoku akonakiʻí, ʻoku lelei ke tau tokangataha ki he pōpoakí—neongo kapau ʻoku tau ongoʻi naʻe mei lava ke ʻomi ia ʻi ha founga lelei ange. Te tau ʻeke hifo nai: ‘Neongo kapau ʻoku ʻikai ke u saiʻia ʻi he founga naʻe ʻomi ai ʻa e akonakí, ʻoku ʻi ai nai ha moʻoni ʻi he akonakí? ʻE lava nai ke u sio fakalaka ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e tokotaha talafekaú pea maʻu ʻaonga mei he pōpoakí?’ ʻE fakapotopoto ke tau kumi ha founga ke maʻu ʻaonga ai mei ha akonaki pē ʻoku tau maʻu.—Pal. 15:31.
Tauhi Maʻu ʻa e “Loto Maʻa” ʻi he Taimi Faingataʻa Ko ení
Ko e tenge mei he kau fakafepakí, faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká, mo e puke lahí kuó ne lōmekina ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻI ha tuʻunga, kuo uesia foki mo honau lotó. Naʻa mo Tuʻi Tēvita naʻá ne hokosia ha meʻa pehē: “ʻOku pongia ʻa e laumalie ʻia kita; pea ko hoku laumalie ʻi loto ʻoku tuenoa.” (Sāme 143:4) Ko e hā naʻá ne ʻai ke malava ʻo ne ikunaʻi ʻa e ngaahi mōmeniti peheé? Naʻe fakamanatu ʻe Tēvita ʻa e feangainga ʻa e ʻOtuá mo ʻEne kau sevānití pea mo ʻene aʻusia tonu ʻa ʻene fakahaofí. Naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova koeʻuhi ko Hono huafa lahí. Naʻá ne hanganaki tokanga ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá. (Sāme 143:5) ʻI ha founga meimei tatau, ko e fakalaulauloto ki hotau Tokotaha-Fakatupú mo e meʻa kotoa kuó ne fai mo hokohoko fai kia kitautolú ʻe tokoniʻi ai kitautolu naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí.
Mali “ʻi he ʻEikí Pē”—ʻOku Kei ʻAonga?
ʻI ha taimi te ke ongoʻi nai ʻo hangē ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Tali vave au, Sihova e; ʻoku toe siʻi pe hoku laumalie: ʻOua te ke hanga kehe meiate au.” (Saame 143:5-7, 10) ʻOua ʻe foʻi. ʻOange kia Sihova ʻa e taimi ke ne fakahaaʻi atu kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ne loto ke ke faí. Fanongo kia Sihova ʻaki hono lau ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto lahi ki he meʻa kuó ke laú. ʻE tokoniʻi heni koe ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate koé pea mo e founga kuó ne tokoniʻi ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí. ʻI he fanongo kiate iá, te ke maʻu ʻa e falala-pau ke nofoʻaki talangofua kiate ia.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 1151
Kona
Ngāueʻaki Fakaefakatātā. Ko e ngaahi fakamatala loi mo lauʻikovi ʻa e kau fulikivanú ʻa ia ʻokú ne maumauʻi ʻa e ongoongo ʻo e tokotaha maʻukoviá, ʻoku fakahoa ia ki he kona fakatupu mate ʻo e ngatá. (Saame 58:3, 4) ʻI he fekauʻaki mo e kau lauʻikoví, ʻoku pehē ai, “Ko ʻenau leá ʻoku fakatupu maumau ʻo hangē ko e kona mei ha ngatá,” koeʻuhí ko e kona ʻo e ngatá ʻoku haʻu ia mei hono nifo haú ʻi ʻolunga ʻi hono kaungaó. (Saame 140:3; Loma 3:13) Ko e ʻelelo ʻo e tangatá, ʻi hono ngāuehalaʻaki ʻi he lauʻikoví mo e ngaahi akonaki loí pe lea fakatupu maumaú, ʻoku “fonu ʻi he kona fakatupu mate.”—Sēm. 3:8.
FEPUELI 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 144-146
“Fiefia Ē ko e Kakai ʻa Ia ko Honau ʻOtuá ʻa Sihová!”
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
1. Fakakaukau ki he toenga ʻo e sāmé. Ko e ngāueʻaki ʻo e “pea” ʻi he veesi 12 ʻoku ʻuhinga iá ko e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko atu ʻi he veesi 12 ki he 14 ʻoku mahinoʻi ko e ʻuhinga ia ki he kau māʻoniʻoní— ʻa e faʻahinga ʻoku nau kole ke ‘fakahaofi pea fakamoʻui’ kinautolu mei he kau fulikivanú (veesi 11). ʻOku toe tapua atu ʻa e fakakaukau ko ení ʻi he veesi 15, ʻa ia ʻi heʻene ʻasi tuʻo ua ai ʻa e foʻi lea “fiefia ē” ʻoku ʻuhinga iá ki he kakai tatau—ko e faʻahinga “ʻa ia ko honau ʻOtuá ʻa Sihová!”
2. Ko e mahino ko ení ʻoku fehoanakimālie ia mo e ngaahi kupu kehe ʻi he Tohi Tapú ʻoku talaʻofa mai ai ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻotua ki he kakai faitōnunga ʻa e ʻOtuá. Ko e saame ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻamanaki makatuʻunga lelei ʻa Tēvita ʻi he hili hono fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli mei hono ngaahi filí, te Ne tāpuakiʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻa e fiefia mo e lakalakaimonū. (Liv. 26: 9, 10; Teu. 7: 13; Saame 128: 1-6) Ko e fakatātaá, ʻoku fakahaaʻi ʻi he Teutalōnome 28:4: “ʻE tāpuekina ʻa hoʻo fānaú mo e fua ʻo ho kelekelé mo e ʻuhiki ʻo hoʻo fanga manú, ʻa hoʻo ʻuhikiʻi pulú mo e sipí.” Ko e moʻoni, lolotonga ʻa e pule ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné, naʻe maʻu ai ʻe he puleʻangá ʻa e melino mo e lakalakaimonū taʻehanotatau. Ko e toe meʻa ʻe taha, ko e ngaahi tafaʻaki ʻo e pule ʻa Solomoné ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e pule ʻa e Mīsaiá.—1 Tuʻi 4:20, 231; Saame 72:1-20.
Tauhi ke Mālohi Hoʻo ʻAmanaki Faka-Kalisitiané
16 Ko ʻetau ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia mei he ʻOtuá. ʻOku tau fakatuʻotuʻa atu ki ha kahaʻu fakaofo—ʻa ia ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻe hoko moʻoni. ʻOku hoko ia ko ha taula, kiate kitautolu, ʻo ʻai ke tau tuʻu maʻu koeʻuhí ke lava ʻo tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, matuʻuaki ʻa e fakatangá, pea naʻa mo e fehangahangai mo e maté. ʻOku hoko ia ko hotau tātā, ʻo maluʻi ʻetau fakakaukaú koeʻuhí ke lava ʻo tau talitekeʻi ʻa e meʻa ʻoku halá pea pīkitai ki he meʻa ʻoku totonú. Ko ʻetau ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻokú ne ʻai ke tau ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá pea fakahaaʻi ʻa e loloto ʻene ʻofa mai kiate kitautolú. ʻOku tau mātuʻaki maʻu ʻaonga ʻi heʻetau tauhi ʻetau ʻamanakí ke moʻui mo mālohi.
17 “Fiefia ʻi he ʻamanakí,” ko e fakalototoʻa ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he kau Lomá. (Loma 12:12) Naʻe lava ke fiefia ʻa Paula koeʻuhí naʻá ne fakapapauʻi kapau te ne nofoʻaki faitōnunga, te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi hēvani. Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fiefia ʻi heʻetau ʻamanakí koeʻuhí ʻoku tau fakapapauʻi ʻe fai ʻa Sihova ki heʻene talaʻofá. Hangē ko ia naʻe hiki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé, “fiefia ē ko e tokotaha . . . ʻa ia ko ʻene ʻamanakí ʻoku ʻia Sihova ko hono ʻOtuá, . . . ʻa e Tokotaha ʻoku faitōnunga maʻu ai peé.”—Saame 146:5, 6.
Ko e Hā ʻa e Faʻahinga ʻOfa ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Fiefia Moʻoní?
19 Ko e māmani ʻo Sētané kuó ne ʻai ʻa e tangatá ke faingataʻaʻia ʻi he taʻu nai ʻe 6,000. ʻI he taimí ni, ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku fonu ai ʻa e māmaní ʻi he kakai ʻoku nau tokangataha pē kiate kinautolu, ki he paʻangá, pea mo e mālié. ʻOku nau fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke nau maʻú pea ʻai ʻenau ngaahi holí tonu ko e meʻa tefito ia ʻi he moʻuí. Ka ko e kakai hangē ko iá heʻikai lava ke nau fiefia moʻoni! ʻI hono kehé, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Fiefia ē ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ʻOtua ʻo Sēkopé ko hono tokoní, ʻa ia ko ʻene ʻamanakí ʻoku ʻia Sihova ko hono ʻOtuá.”—Saame 146:5.
20 Ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau ʻofa moʻoni kiate ia, pea ʻi he taʻu kotoa pē ʻoku hoko ai ʻa e tokolahi kehe ʻo ʻiloʻi ia mo ʻofa foki kiate ia. ʻOku fakamoʻoniʻi heni ʻoku lolotonga pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea kuo vavé ni ke ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai lava ke aʻu ʻo tau sioloto atu ki ai! ʻI heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí, ʻoku tau ʻai ai ia ke ne fiefia, pea ʻoku ʻomi ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e fiefia moʻoni. Ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová te nau fiefia ʻo taʻengata! ʻI he kupu hono hokó, te tau sivisiviʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga kovi ʻoku tupu mei he ʻofa siokitá. Te tau sio leva ai ki he anga ʻo e fehangahangai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 111 ¶9
Fanga Manu
ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau fakafeangai lelei ki he fanga manú. Ko e moʻoni, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sihova ko ia ʻa e Tokotaha-Tokonaki Anga-ʻOfa maʻá e fanga manú. (Pal. 12:10; Saame 145:15, 16) Naʻe fiemaʻu ʻi he Lao ʻa Mōsesé ke tokangaʻi lelei ʻa e fanga manu lalatá. ʻI hono maʻu ha manu lalata ʻoku hē, naʻe pau ke fakafoki ia ki he tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e manu lalatá; pea ʻi he taimi ʻoku taʻomia ai ia ʻe heʻene utá kuo pau ke ke fakavetevete ia. (ʻEki. 23:4, 5) Naʻe fiemaʻu ke nau ngāue fakafeʻunga pē. (Teu. 22:10; 25:4) Hangē ko e tangatá, naʻe fiemaʻu foki ke nau mālōlō ʻi he ʻaho Sāpaté. (ʻEki. 20:10; 23:12; Teu. 5:14) Ko e fanga manu fakatuʻutāmakí naʻe pau ke leʻohi ia pe tāmateʻi. (Sēn. 9:5; ʻEki. 21:28, 29) Naʻe tapui ʻa hono fakatouʻia ha faʻahinga kehekehe ʻe ua ʻo e fanga manú.—Liv. 19:19.
FEPUELI 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 147-150
ʻOku Tau Maʻu ʻa e Ngaahi ʻUhinga Lahi ke Fakahīkihikiʻi Ai ʻa Iā
“Mou Fakahīkihikiʻi ʻa Iā!”—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
5 Naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻo ʻikai ngata pē ʻi he puleʻanga ʻo ʻIsilelí kae toe pehē foki ki he tokotaha ʻIsileli taki taha. ʻOku fai ʻe Sihova ʻa e meʻa tatau maʻatautolu he ʻahó ni. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻo pehē ko e ʻOtuá “ʻokú ne fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻoku loto-laveá; ʻokú ne haʻihaʻi ʻa honau laveá.” (Saame 147:3) ʻI he taimi ʻoku tau puke ai pe loto-mafasiá, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu. ʻOku vēkeveke ʻa Sihova ke ne fakafiemālieʻi kitautolu pea faitoʻo ʻa hotau ngaahi lavea fakaeongó. (Saame 34:18; ʻAi. 57:15) ʻOkú ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e poto mo e mālohi koeʻuhi ke tau lava ai ʻo fekuki mo ha ngaahi palopalema pē nai ʻoku tau maʻu.—Sēm. 1:5.
6 Ko hono hokó naʻe hanga hake ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he langí peá ne pehē ko Sihová ʻokú ne “lau ʻa e lahi ʻo e ngaahi fetuʻú” peá ne “ui kinautolu kotoa ʻaki honau hingoa.” (Saame 147:4) Naʻe lava ke sio ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ngaahi fetuʻú, ka naʻe ʻikai haʻane ʻilo pe ʻoku fiha tofu pē ʻa e ngaahi fetuʻú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau saienisí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fetuʻu ʻe laui piliona ʻi hotau kanivá. Pea ʻoku ʻi ai nai ʻa e ngaahi kaniva ʻe laui tiliona ʻi he ʻunivēsí! ʻOku ʻikai lava ke lau ʻe he tangatá ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fetuʻú, ka ʻoku malava ia ʻe he Tokotaha-Fakatupú. Ko hono moʻoní, ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻa e foʻi fetuʻu taki taha ʻo ne fakahingoa taki taha kinautolu. (1 Kol. 15:41) Ko e ʻOtua ko ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi fetuʻu taki taha ʻokú ne ʻiloʻi foki mo koe. ʻOkú ne ʻiloʻi maʻu pē ʻa e feituʻu tofu pē ʻokú ke ʻi aí, anga hoʻo ongoʻí, pea mo e meʻa ʻokú ke fiemaʻú!
“Mou Fakahīkihikiʻi ʻa Iā!”—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
7 ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fou aí, pea ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngaahi palopalemá. (Lau ʻa e Saame 147:5.) ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku fuʻu faingataʻa ho tuʻungá pea heʻikai lava ke ke fekuki mo ia. ʻOku mahinoʻi ʻe he ʻOtuá hotau ngataʻangá, ʻokú ne “manatu ko e efu pē kitautolu.” (Saame 103:14) ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia ʻoku tau toutou fai ʻa e ngaahi fehālaaki tatau, pea ʻoku tau ongoʻi loto-siʻi nai ai. He fakaʻiseʻisa ē ko kitautolu ʻi ha ngaahi meʻa pau kuo tau leaʻaki, ngaahi holi fehālaaki kuo tau ongoʻi, pe ngaahi ongoʻi meheka naʻa tau maʻu! Ko Sihová ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano vaivaiʻanga ʻe taha, ka ʻokú ne mahinoʻi kakato ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻí.—ʻAi. 40:28.
“Mou Fakahīkihikiʻi ʻa Iā!”—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
18 Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé naʻe fili ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ke hoko ko hono kakai mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ʻi he māmaní. Ko e puleʻanga pē ia ʻe taha naʻa nau maʻu ʻa e ‘folofola’ ʻa e ʻOtuá mo “ʻene ngaahi tuʻutuʻuní.” (Lau ʻa e Saame 147:19, 20.) ʻI he ʻahó ni, kuo tau maʻu ʻa e monū lahi ʻi hono ui ʻaki kitautolu ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau houngaʻia he ʻoku tau ʻiloʻi ia, ʻoku tau maʻu ʻene Folofolá ke tataki kitautolu pea ʻoku lava ai ke tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia. ʻI he hangē ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 147, ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻokú ke maʻu ke “Fakahīkihikiʻi ʻa Iā!” Pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau?
Makakoloa Fakalaumālie
Ako Lahi Ange Fekauʻaki mo Sihova mei Heʻene Fakatupú
6 ʻOku ʻi ai ʻa e taimi-tēpile ʻa Sihova. ʻI he taʻu kotoa ʻi he ngataʻanga ʻo Fepuelí ki he vaeuaʻanga ʻo Meé, ko e kau ʻIsilelí te nau sio ki he puna ʻa e fanga sitoaké ʻi he fonuá ʻo nau fononga fakatokelau. “[Ko e] sitoake ʻi he ʻataá ʻokú ne ʻilo ʻa hono faʻahitaʻú,” ko e meʻa ia naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí. (Sel. 8:7) Hangē pē ko hono fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e taimi-tēpile ki he fanga manupuna ko ení, kuó ne fokotuʻu ha taimi ke fakahoko ai ʻene fakamāú. ʻI he ʻahó ni ʻi heʻetau siofi ʻa e fononga holo ʻa e fanga manupuná, ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻe lava ke tau falala kuo ʻi ai ʻa e “taimi kuo kotofa” ʻe Sihova ke fakangata ai ʻa e māmani fulikivanu ko ení.—Hap. 2:3.
FEPUELI 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PAŌVEEPI 1
Toʻutupu—Ko Hai Te Ke Fanongo ki Aí?
Tuku ke ʻOua Naʻa ʻi Ai ha Meʻa Te Ne Toʻo Meiate Koe ʻa e Palé
16 Mahalo pē ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupu koe pea ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke mahinoʻi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá pe ʻokú na fuʻu fefeka. Te ke mātuʻaki loto-mamahi nai heni ʻo ke fifili ai pe ʻokú ke kei loto koā ke tauhi kia Sihova. Ka ʻo kapau te ke liʻaki ʻa Sihova, te ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ha taha ʻi he māmaní ʻe ʻofa lahi ʻiate koe ʻo hangē ko hoʻo ongo mātuʻa Kalisitiané mo ho ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá.
17 Fakakaukau ki he meʻá ni: Kapau naʻe ʻikai ʻaupito ke fakatonutonu koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá, te ke ʻiloʻi fēfē pe ʻokú na tokanga moʻoni kiate koe? (Hep. 12:8) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te na haohaoa, ko ia ko e founga ʻo ʻena akonakiʻi koé te ke loto-mamahi nai ai. Kae ʻoua ʻe tokangataha ki he meʻa ko iá. ʻI hono kehé, feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo e meʻa ʻokú na faí mo leaʻakí. Hanganaki anga-mokomoko, pea feinga ke ʻoua ʻe hohaʻa tōtuʻa. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e ʻiló ʻokú ne mapuleʻi ʻa ʻene leá, pea ko ha tangata ʻiloʻilo te ne anga-mokomoko ai pē.” (Pal. 17:27) ʻAi ko hoʻo taumuʻá ia ke hoko ko ha tokotaha matuʻotuʻa ʻokú ne tali ʻa e akonakí pea ako mei ai ʻo tatau ai pē pe ʻoku fēfē ʻa hono fai maí. (Pal. 1:8) ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ko hono maʻu ʻa e ongo mātuʻa ʻokú na ʻofa kia Sihová ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia. ʻOkú na loto ke tokoniʻi koe ke ke moʻui taʻengata.
Maluʻi Hotau Tuʻunga ko e Kalisitiané
11 Feinga ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻikai ko e tangatá. ʻOku fakaenatula pē ke tala hotau tuʻungá ʻi ha faʻahinga tuʻunga ʻaki ʻetau kau ki ha kulupu. ʻOku fiemaʻu ki he tokotaha kotoa ha ngaahi kaumeʻa, pea ʻi he fakakau atu ki aí ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau ongoʻi lelei. ʻI he lolotonga ʻo e kei talavoú—pea pehē ki he konga ki mui ʻo e moʻuí—ʻoku malava ke hoko ʻo mālohi ʻa e tenge ʻa e toʻumeʻá, ʻo fakatupunga ai ha holi vavale ke faʻifaʻitaki pe fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai maʻu pē ke ʻi he loto ʻo hotau ngaahi kaumeʻá mo e ngaahi toʻumeʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko ʻenau fiemaʻu pē ʻe kinautolu ha kaungā kau ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku halá. (Palōveepi 1:11-19) ʻI he tō ʻa ha Kalisitiane ki he tenge kovi mei he toʻumeʻá, ʻokú ne faʻa feinga ke fufū hono tuʻungá. (Sāme 26:4) “ʻOua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko eni,” ko e fakatokanga ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Loma 12:2) ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e mālohi ʻi loto ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ke tau tauʻi ʻaki ha tenge pē mei tuʻa ke fakaangatatau ange ki ai.—Hepelu 13:6.
12 ʻI he taimi ʻoku fakamanamana mai ai ha tenge mei tuʻa ke ne maumauʻi ʻetau ongoʻi hotau tuʻunga ko e Kalisitiané, ʻoku lelei ke manatuʻi ko ʻetau mateaki ki he ʻOtuá ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí pe ngaahi ngaʻunu ʻa e tokolahí. ʻOku hoko ʻa e ngaahi lea ʻo e ʻEkisoto 23:2 ko ha tefitoʻi moʻoni malu: “Neongo ko ha tokolahi, ʻoua naʻa ke ō mo kinautolu ke fai ha kovi.” ʻI he taimi naʻe veiveiua ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kaungā ʻIsilelí ki he malava ʻa Sihova ke fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá, naʻe fakafisi mālohi ʻa Kēlepi ke ngaʻunu fakataha mo e tokolahí. Naʻá ne fakapapauʻi naʻe ala falalaʻanga ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, pea naʻe fakapaleʻi lahi ia ʻi heʻene tuʻu maʻú. (Nōmipa 13:30; Siosiua 14:6-11) ʻOkú ke loto-lelei meimei tatau ke talitekeʻi ʻa e tenge ʻa e fakakaukau manakoá koeʻuhi ke maluʻi ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá?
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 846
Vale
Ko e foʻi lea vale ʻi heʻene hā ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ki ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e malava fakaefakakaukaú, ka ʻoku faʻa ʻuhinga iá ki ha tokotaha ʻokú ne talitekeʻi ʻa e mafai fakaefakaʻuhingá pea muimui ʻi ha founga moʻui taʻetaau ʻoku ʻikai ke fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea faka-Hepelū ko e lets (“tokotaha manukí”; Pal. 13:1), ʻa e faʻahinga tokotaha ko ení. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e aʹphron ʻokú ne fakamatalaʻi foki ʻa e tokotaha peheé ʻo ʻuhingá ko ha tokotaha “ʻatamai-mūnoa” (Luke 12:20), pea ko e foʻi lea a·noʹe·tos ʻo ʻuhingá ki he tokotaha “vale” (Kal. 3:1).
FEPUELI 24–MAʻASI 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 2
Ko e Hā ke Fai Fakamātoato Ai Hoʻo Ako Fakafoʻituituí?
“Hokohoko Atu ʻa e ʻAʻeva . . . ʻi he Moʻoní”
16 ʻOku ʻikai ke tau manako kotoa ke lautohi mo ako. Ka ʻoku fakaafeʻi mai ʻe Sihova ke tau “hanganaki kumi” pea “hanganaki haʻao” ke mahinoʻi loloto ange ʻa e moʻoní. (Lau ʻa e Palōveepi 2:4-6.) ʻI heʻetau feinga mālohi peheé, ʻoku tau maʻu ʻaonga maʻu pē mei ai. ʻI he fekauʻaki mo e lau Tohi Tapu fakafoʻituituí, ʻoku pehē ʻe Corey ʻokú ne sivisiviʻi taha taha ʻa e ngaahi vēsí. ʻOkú ne fakamatala: “Te u lau ʻa e kotoa ʻo e fakamatala ʻi laló, vakaiʻi ʻa e fakamatala kotoa ʻi he tafaʻakí, pea fai mo ha fekumi lahi ange. . . . ʻI hono ngāueʻaki ʻa e founga ko ení ʻoku ou ako ai ʻa e meʻa lahi!” Pe ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e founga ko iá pe ko ha founga kehe, ʻoku tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau vaheʻi ai ʻa e taimi mo e ivi ke ako ia.—Saame 1:1-3.
ʻOku Kalanga Leʻo-Lahi ʻa e Poto Moʻoní
3 Ko e potó ʻoku lava ke ʻuhinga ia ki he malava ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻí ke fai ʻa e ngaahi fili lelei. Kae kehe, ko e poto moʻoní ʻoku kaunga ki ai ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e manavahē kia Sihová ko e kamataʻanga ia ʻo e potó, pea ko e ʻilo ki he Tokotaha Fungani Māʻoniʻoní ko e mahinó ia.” (Pal. 9:10) Ko ia ʻi he fiemaʻu ke tau fai ha fili mahuʻinga, ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e fakakaukau ʻa Sihová—ʻa e “ʻilo ki he Tokotaha Fungani Māʻoniʻoní”—ko e makatuʻunga ia ki heʻetau filí. ʻE lava ke tau fai ia ʻaki ʻa e vakai ki he Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohi Fakatohitapú. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e poto moʻoní.—Pal. 2:5-7.
4 Ko Sihova toko taha pē ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e poto moʻoní. (Loma 16:27) Ko e hā ʻokú ne hoko ai ko e Matavai ʻo e potó? ʻUluakí, ʻi he tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne maʻu ʻa e ʻilo mo e mahino taʻefakangatangata fekauʻaki mo ʻene fakatupú. (Saame 104:24) Uá, ko e ngaahi ngāue kotoa ʻa Sihová ʻoku tapua mai ai ʻa e potó. (Loma 11:33) Tolú, ko e faleʻi fakapotopoto ʻa Sihová ʻoku ʻaonga maʻu pē ki he faʻahinga ʻoku nau ngāueʻakí. (Pal. 2:10-12) Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e poto moʻoní, kuo pau ke tau tali ʻa e ngaahi moʻoni tefito ko ení pea fakaʻatā ia ke ne tataki kitautolu ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí pea mo ʻetau tōʻongá.
Toʻutupu, Fakaivimālohiʻi Hoʻo Tuí
2 ʻOku tokolahi ʻa e kakai he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau tui naʻe fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtuá. Kapau ko ha sevāniti kei siʻi koe ʻa Sihova pe ʻokú ke ako fekauʻaki mo ia, te ke fifili nai he taimi ʻe niʻihi ki he founga ʻe lava ai ke ke fakamoʻoniʻi ko ia hotau Tokotaha-Fakatupú. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa ʻoku tau fanongo mo lau aí pe fakaʻuhinga fekauʻaki mo iá. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “E fakamoui koe e he faa fakakaukau.” Anga-fēfē? ʻE tokoniʻi ai koe ke ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemoʻoní pea ʻoku fakaivimālohiʻi ai hoʻo tui kia Sihová.—Lau ʻa e Palōveepi 2:10-12, PM.
3 Ke maʻu ʻa e tui mālohi kia Sihová, kuo pau ke tau ʻiloʻi lelei ia. (1 Tīm. 2:4) Ko ia ʻi hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki aí. Feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ke laú. (Māt. 13:23) Kapau ʻokú ke ako ʻi he founga ko ení, te ke maʻu ai ʻa e fakamoʻoni lahi ko Sihova hotau Tokotaha-Fakatupú pea ko e Tohi Tapú ʻoku haʻu meiate ia. (Hep. 11:1) Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau fai ai ení.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 1211 ¶4
Anga-Tonu
Ko ha ʻalunga anga-tonu ʻoku malava ia, ʻo ʻikai ʻi he malava pē ʻa e tokotahá ka ʻi he tui mālohi mo e falala kia Sihova mo Hono mālohi faifakahaofí. (Saame 25:21) ʻOku talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne hoko ko ha “fakaū” mo ha “maluʻanga,” ʻo leʻohi ʻa e hala ʻa e faʻahinga ʻoku ʻaʻeva ʻi he anga-tonú. (Pal. 2:6-8; 10:29; Saame 41:12) Ko ʻenau hohaʻa fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻokú ne ʻai ai ʻenau moʻuí ke tuʻu maʻu pea fakaʻatā ai kinautolu ke nau muimui ʻi he ʻalunga totonu ʻa ia ʻe aʻusia ai ʻenau taumuʻá. (Saame 26:1-3; Pal. 11:5; 28:18) Neongo, hangē ko ia naʻe vakai ki ai ʻa Siopé, ʻe faingataʻaʻia nai ʻa e faʻahinga taʻemelé koeʻuhí ko e ngaahi ngāue ʻa e kau fulikivanú pea aʻu nai ʻo nau mate fakataha mo kinautolu, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻokú ne lāuʻilo ki he moʻui ʻa e tokotaha taʻemelé pea te ne hokohoko atu ke maʻu hono tofiʻá, maʻu ha kahaʻu melino, pea maʻu foki ʻa e meʻa lelei. (Siope 9:20-22; Saame 37:18, 19, 37; 84:11; Pal. 28:10) Hangē pe ko e tuʻunga ʻo Siopé, ko e anga-tonu ʻa e tangatá ʻokú ne ʻai ai ia ke tuha moʻoni mo e fakaʻapaʻapá kae ʻikai ko ʻene koloaʻiá. (Pal. 19:1; 28:6) Ko e fānau ʻoku nau maʻu ha mātuʻa peheé ʻoku lau kinautolu ʻoku nau fiefia (Pal. 20:7) he ko ha koloa tukufakaholo ia ke maʻu ha tamai mo ha faʻifaʻitakiʻanga lelei pehē, ʻo fiefia ʻi he hoko ko ha konga ʻo hono hingoa leleí mo e fakaʻapaʻapa naʻá ne tuha mo iá.