KUPU AKO 42
HIVA 44 Lotu ʻa e Tokotaha Māʻulaló
Founga ke Fakaleleiʻi Ai Hoʻo Ngaahi Lotú
“ʻOku ou ui ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó. Fai mai ha tali kiate au, ʻe Sihova.”—SAAME 119:145.
TAUMUʻÁ
Ko e fakakaukauloto ki he ngaahi lotu ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi ʻetau ngaahi lotú.
1-2. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he lea tauʻatāina kia Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku fanongo lelei mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú?
ʻOKÚ KE ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau ʻi hoʻo ngaahi lotú? Kuo kamata ke fakatamulu pe fai fakafatongia pē? Kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ko koe pē. Koeʻuhi ko e femoʻuekina ʻa e moʻuí, te tau hehema nai ke fai fakavave ʻetau ngaahi lotú. Pe ʻe faingataʻa nai ke tau lea tauʻatāina kia Sihova koeʻuhí ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau tuha ke fakaofiofi kiate ia.
2 ʻOku fakapapauʻi mai ʻi he Tohi Tapú ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kia Sihová ko e ngaahi lotu ʻoku haʻu mei ha loto anga-fakatōkilalo, kae ʻikai ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea fakatuputupulangí. ʻOkú ne fanongo “ki he tautapa ʻa e anga-vaivaí.” (Saame 10:17) ʻOkú ne fanongo lelei mai ki heʻetau lea kotoa pē koeʻuhí ʻokú ne mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate kitautolu.—Saame 139:1-3.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 Te tau ʻeke nai: Ko e hā ʻe lava ai ke tau lotu ʻi he tuipau kia Sihová? ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mohu ʻuhinga ange ʻetau ngaahi lotú? ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakakaukauloto ki he ngaahi lotu loto-moʻoni ʻi he Tohi Tapú ke fakaleleiʻi ʻetau ngaahi lotú? Pea ko e hā ʻe lava ke tau fai kapau ʻoku tau mātuʻaki puputuʻu ke fakalea ʻetau ngaahi ongoʻí? Tau lāulea angé ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻi ko ení.
LOTU FAKATAHA MO E TUIPAU KIA SIHOVA
4. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hanga kia Sihova ʻi he lotu fakataha mo e tuipau? (Saame 119:145)
4 ʻI heʻetau mahinoʻi ko Sihova ko ha kaumeʻa mateaki ʻokú ne loto ke tau lavameʻá, te tau ʻiloʻi ai ʻe lava ke tau hanga kiate ia ʻi he lotu fakataha mo e tuipau. Naʻe feinga ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Saame 119 ke maʻu ha vahaʻangatae māfana pehē mo Sihova. Naʻe ʻikai ke honge palopalema ʻene moʻuí. Naʻe faihala kiate ia ʻa e kau tangata kākaá. (Saame 119:23, 69, 78) Naʻe pau foki ke ne fekuki mo ʻene ngaahi taʻehaohaoá tonu. (Saame 119:5) Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne ilifia ke fakaava hono lotó kia Sihova.—Lau ʻa e Saame 119:145.
5. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepaú ke ne taʻofi kitautolu mei he lotú? Fakatātaaʻi.
5 ʻOku fakaafeʻi ʻe Sihova naʻa mo e faʻahinga kuo nau fai ha fehālaaki mafatukituki ke lotu kiate ia. (ʻAi. 55:6, 7) Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepaú ke ne taʻofi kitautolu mei he lotú. Ke fakatātaaʻí, ko ha pailate ʻi ha vakapuna ʻokú ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne fetuʻutaki ki he kau ngāue ʻi he taua ʻi malaʻe vakapuná kapau ʻokú ne fiemaʻu tokoni. Te ne toumoua nai ke fetuʻutaki kiate kinautolu koeʻuhí ʻokú ne fakamāʻia ʻi heʻene kamata hē mei he halanga vaká pe fai ha fehālaaki? ʻIkai ʻaupito! ʻOku pehē pē, neongo kapau ʻoku tau ongoʻi kuo kamata ke tau hē pe faiangahala, ʻe lava ke tau hanga kia Sihova ʻi he lotu fakataha mo e tuipau.—Saame 119:25, 176.
FOUNGA KE ʻAI AI KE MOHU ʻUHINGA ANGE HOʻO NGAAHI LOTÚ
6-7. ʻI he fakakaukauloto ki he ʻulungaanga ʻo Sihová, ʻe lava ke ne ʻai ke mohu ʻuhinga ange ʻetau ngaahi lotú? ʻOmai ha fakatātā. (Sio foki ki he fakamatala ʻi laló.)
6 ʻI heʻetau lea tauʻatāina kia Sihova, ʻaki ʻa e vahevahe kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻi lolotó, ʻoku hoko ai ʻetau ngaahi lotú ʻo mohu ʻuhinga ange. Ko ia ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakaleleiʻi ʻa e kakano ʻetau ngaahi lotú?
7 Fakakaukauloto ki he ʻulungaanga ʻo Sihová.a Ko e lahi ange ʻetau fakakaukauloto ki hono ʻulungāngá, ko e lahi ange ia ʻa e malava ke tau fakahaaʻi tauʻatāina ʻetau ngaahi fakakaukaú. (Saame 145:8, 9, 18) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kristine, ko ha tuofefine naʻe anga-fakamālohi ʻene tamaí. ʻOkú ne pehē: “Naʻe faingataʻa kiate au ke talanoa kia Sihova ʻo hangē ko ha Tamaí. Naʻá ku ongoʻi ko ʻeku ngaahi taʻehaohaoá te ne ʻai ia ke ne liʻaki au.” Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻo Sihova naʻe tokoni kiate iá? ʻOkú ne pehē: “Ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová ʻokú ne ʻai au ke u ongoʻi malu. ʻOku ou ʻiloʻi heʻikai ke ne tuku ange hoku nimá. Neongo kapau te u tō, te ne fua fakaalaala hake au. ʻOku tokoniʻi heni au ke fakahaaʻi kiate ia ʻeku ngaahi ongoʻi fiefia tahá pehē foki ki heʻeku ngaahi ongoʻi mamahi tahá.”
8-9. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻo e fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke loto ke leaʻakí ki muʻa ke ke lotú? Fakatātaaʻi.
8 Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ke leaʻakí. Ki muʻa ke lotú, te ke ʻeke hifo nai ha ngaahi fehuʻi. Ko e fakatātaá: ‘Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema pau ʻoku ou fekuki mo ia he taimi ní? ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku fiemaʻu ke u fakamolemoleʻi? ʻOku ou fehangahangai mo ha pole foʻou ʻa ia ʻoku ou fiemaʻu ki ai ʻa e tokoni ʻa Sihová?’ (2 Tuʻi 19:15-19) ʻE lava foki ke tau muimui ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsuú ʻaki ʻa e fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke tau kole kia Sihova fekauʻaki mo hono huafá, ko Hono Puleʻangá mo hono finangaló.—Māt. 6:9, 10.
9 ʻI he ʻiloʻi ʻe ha tuofefine ko Aliska naʻe maʻu ʻe he kanisā ʻutó ʻa hono husepānití, naʻe faingataʻa ke ne lotu. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku loto-mafasia lahi ʻo faingataʻa ke u fakakaukau fakalelei ki he lea ke ngāueʻaki ʻi heʻeku lotú.” Ko e hā kuó ne tokoniʻi iá? ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou vaheʻi ha ngaahi mōmeniti siʻi ki muʻa ke u lotú ke fakakaukau ki he meʻa te u leaʻakí, pea kuo tokoniʻi au ʻe he meʻá ni ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai fakahangataha pē ʻeku lotú kiate au. Ko e founga ko ení kuó ne ʻai au ke u ongoʻi nonga ange pea ke u ʻi ha tuʻunga fakaefakakaukau lelei ange ʻi heʻeku lotú.”
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke lotu fakamākukangá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
10 Lotu fakamākukanga. Neongo ko e ngaahi lotu nounoú ʻe lava ke hoko ʻo mohu ʻuhinga, ʻoku ngalingali ange te tau fakahaaʻi ʻetau ngaahi fakakaukau lolotó ʻi he taimi ʻoku tau lotu fakamākukanga aí.b Ko e husepāniti ʻo Aliska, ʻa Elijah, ʻokú ne fakamatala: “ʻOku tuʻo lahi ʻeku lotú ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó, pea kuó u hoko ʻo ofi ange kia Sihova ʻi hono vaheʻi ʻa e taimi ke lotu fakamākukanga ai. ʻOku anga-kātaki ʻa Sihova pea ʻoku ʻikai ke ne loto ke u fakavaveʻi ʻeku lotú, ko ia ʻoku ou fiemālie ke lea kiate ia.” ʻAhiʻahiʻi eni: Kumi ki ha feituʻu mo ha taimi ʻoku fakaʻatā ai koe ke ke lotu, naʻa mo e lotu leʻo-lahi, ʻo ʻikai ha fakahohaʻa, pea tōʻongaʻaki ʻa e lotu fakamākukangá.
Kumi ki ha feituʻu mo ha taimi ʻoku fakaʻatā ai koe ke ke lotu fakamākukanga (Sio ki he palakalafi 10)
FAKAKAUKAULOTO KI HE NGAAHI LOTU LOTO-MOʻONI ʻI HE TOHI TAPÚ
11. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he fakakaukauloto ki he ngaahi lotu loto-moʻoni ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú? (Sio foki ki he puha “ʻE Lava Ke Ke Mahinoʻi Honau Tuʻungá?”)
11 Te ke maʻu ʻaonga nai mei he fakakaukauloto ki he ngaahi lotu loto-moʻoni mo e ngaahi hiva toputapu pe ngaahi saame ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. ʻI hoʻo fakakaukau ki he anga hono fakahaaʻi ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻenau ngaahi fakakaukau loloto tahá, ʻe ueʻi ai koe ke fakaava ho lotó kia Sihova. Te ke toe ʻiloʻi nai ai ha ngaahi kupuʻi lea foʻou ʻo e fakahīkihiki ʻe lava ke ke fakakau ʻi hoʻo lotú. Pea ʻoku ngalingali te ke maʻu ai ʻa e ngaahi lotu ʻoku feʻungamālie mo ho tuʻungá.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke tau ʻeke hifo ʻi heʻetau fakakaukauloto ki he kakano ʻo ha lotu?
12 ʻI hoʻo fakakaukauloto ki he kakano ʻo ha lotu ʻoku hiki ʻi he Folofolá, ʻeke hifo: ‘Ko hai naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá pea ko e hā ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻi aí? ʻE lava ke u mahinoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku fakahaaʻi ʻi he lotu ko ení? Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke u ako mei aí?’ ʻE fiemaʻu nai ke ke fai ha fekumi lahi ange ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení, ka ʻoku tuha ia mo e feingá. Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe niʻihi.
13. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe taha fekauʻaki mo e lotú ʻe lava ke tau ako meia ʻAná? (1 Sāmiuela 1:10, 11) (Sio foki ki he fakatātā.)
13 Lau ʻa e 1 Sāmiuela 1:10, 11. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe ʻAna ʻa e lotu ko ení, naʻá ne fehangahangai mo ha palopalema lalahi ʻe ua. Naʻá ne paʻa, pea ko e uaifi ʻe taha hono husepānití naʻá ne ʻai ʻene moʻuí ke faingataʻaʻia lahi. (1 Sām. 1:4-7) Kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha palopalema taʻeʻunua, ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he lotu ʻa ʻAná? Naʻá ne maʻu ʻa e fakafiemālie mei he lotu fakamākukanga pea huʻi atu ʻa e kavenga ʻi hono lotó ki he ʻOtuá. (1 Sām. 1:12, 18) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi heʻetau “lī [ʻetau] kavengá kia Sihova” ʻaki hono fakamatalaʻi kiate ia ʻa e anga ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo ha ngaahi faingataʻa pau.—Saame 55:22.
ʻI he fehangahangai ʻa ʻAna mo e paʻá mo e manuki taʻetuku mei he uaifi ʻe taha hono husepānití, naʻá ne huʻi atu ʻa e kavenga ʻi hono lotó kia Sihova (Sio ki he palakalafi 13)
14. (a) Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná? (e) ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mohu ʻuhinga ange ʻetau lotú ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he Folofolá? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)
14 Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei hono fanauʻi ʻe ʻAna ʻene tama ko Sāmiuelá, naʻá ne ʻave ia ki he Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí. (1 Sām. 1:24-28) ʻI ha lotu loto-moʻoni, naʻá ne fakahaaʻi ʻene tuipau ko Sihova ʻokú ne maluʻi mo tokangaʻi ʻene kau sevāniti mateakí.c (1 Sām. 2:1, 8, 9) Naʻe ʻikai nai ke mole atu ʻa e palopalema ʻi he ʻapi ʻo ʻAná, ka naʻá ne tokangataha ki he founga naʻe tāpuakiʻi ai ia ʻe Sihová. Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻE malava ke tau fekuki lelei ange mo e ngaahi pole hokohokó ʻo kapau ʻoku tau tokangataha ki he founga kuo poupouʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻo aʻu mai ki he taimi ní.
15. ʻI heʻetau hokosia ʻa e fakamaau taʻetotonú, ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakatangi naʻe fai ʻe he palōfita ko Selemaiá? (Selemaia 12:1)
15 Lau ʻa e Selemaia 12:1. ʻI he taimi ʻe taha ʻi he moʻui ʻa e palōfita ko Selemaiá, naʻá ne hohaʻa ʻi he sio ki he lavameʻa ʻa e fulikivanú. Naʻe toe uesia ia ʻe he anga ʻo e fakafeangai ʻa hono kaungā-ʻIsilelí. (Sel. 20:7, 8) ʻE lava ke tau mahinoʻi ʻene ongoʻí ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ʻoku lakalakaimonū ʻa e kakai taʻefaitotonú pe ʻi hono manukiʻi kitautolú. Neongo naʻe fakahaaʻi ʻe Selemaia ʻene ongoʻi feifeitamakí, naʻe ʻikai ke ne fehuʻia ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene vakai ki hono akonakiʻi ʻe Sihova ʻEne kakai angatuʻú, kuo pau pē naʻe fakalahi ai ʻene falala pau ki he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá. (Sel. 32:19) ʻE lava foki ke tau fakahaaʻi tauʻatāina ʻetau ongoʻi feifeitamakí ʻi he lotu, ʻo falala ʻe fakatonutonu ʻe Sihova ha fakamaau taʻetotonu pē ʻoku tau hokosia he taimí ni ʻi hono taimi kotofa.
16. Kapau ʻoku fakangatangata kitautolu ʻe hotau tuʻungá, ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he Līvai naʻe ʻave fakamālohí? (Saame 42:1-4) (Sio foki ki he fakatātaá.)
16 Lau ʻa e Saame 42:1-4. Ko e hiva ko ení naʻe hiki ia ʻe ha Līvai naʻe kau ʻi hono ʻave fakamālohí ʻo ʻikai lava ke ne feohi mo hono kaungātuí. ʻOku fakahaaʻi mai ʻi heʻene sāmé ʻa e anga ʻene ongoʻí. ʻOku malava nai ke tau mahinoʻi hono tuʻungá kapau ʻoku ʻikai lava ke tau mavahe mei hotau ʻapí pe tuku pilīsone kitautolu ko ʻetau tuí. ʻE femaleleaki nai ʻetau ngaahi ongoʻí, ka ʻoku lelei ke tau fakahaaʻi ia ʻi he lotu. ʻE tokoniʻi heni kitautolu ke sivisiviʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú pea maʻu ha vakai pau ki hotau tuʻungá. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe he Līvaí naʻá ne maʻu ha faingamālie foʻou ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova. (Saame 42:5) Naʻá ne toe fakakaukauloto ki he founga naʻe tokangaʻi ai ia ʻe Sihová. (Saame 42:8) Ko e lotu tōtōivi ki he ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke sivisiviʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, toe maʻu ha vakai mafamafatatau, pea maʻu ʻa e mālohi ke kātaki.
Ko e Līvai naʻá ne hiki ʻa e Saame 42 naʻá ne huaʻi atu hono lotó ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau ngaahi ongoʻí ʻi he lotú, ʻe malava ke tau maʻu ai ha vakai pau ki hotau tuʻungá (Sio ki he palakalafi 16)
17. (a) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he lotu ʻa e palōfita ko Sioná? (Siona 2:1, 2) (e) ʻE anga-fēfē nai hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi kupuʻi lea mei he Sāmé ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)
17 Lau ʻa e Siona 2:1, 2. Naʻe fai ʻe he palōfita ko Sioná ʻa e lotu ko ení mei he loto kete ʻo ha fuʻu ika. Neongo naʻe talangataʻa ʻa Siona kia Sihova, naʻá ne falala pau ʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki hono leʻó. Naʻe ngāueʻaki ʻe Siona ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he Ngaahi Sāmé ʻi heʻene kōlengá.d ʻOku ngalingali naʻá ne alāanga mo e ngaahi veesi ko ení. ʻI heʻene fakakaukauloto ki aí, naʻá ne fakapapauʻi ai ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku tau feinga ke ako maʻuloto ha ngaahi veesi Tohi Tapu, te tau manatuʻi nai ia pea maʻu mei ai ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihova ʻi he taimi faingataʻá.
HANGANAKI ʻUNUʻUNU OFI KIA SIHOVA ʻI HE LOTU
18-19. Kapau ʻoku tau fāinga ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakalea ʻetau ngaahi ongoʻí ʻi he lotú, ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku tau maʻu ʻi he Loma 8:26, 27? ʻOmai ha fakatātā.
18 Lau ʻa e Loma 8:26, 27. ʻI he taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi ʻoku lōmekina kitautolu ʻe he loto-moʻuá ʻo ʻikai lava ke tau fakalea ʻetau ngaahi ongoʻí. Ka ʻoku ʻikai ke taʻeʻiai hatau tokoni. ʻI he taimi peheé, ʻoku “tautapa” ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá maʻatautolu. Anga-fēfē? Fakafou ʻi he laumālie ʻo Sihová, naʻá ne fakapapauʻi ke fakatolonga mai ʻa e ngaahi lotu lahi ʻi heʻene Folofolá. ʻI he ʻikai malava ke tau fakahaaʻi māʻalaʻala ʻetau ngaahi fakakaukaú, ʻe lava ke vakai ʻa Sihova ki he ngaahi kupuʻi lea ʻe niʻihi ʻi he ngaahi lotu ko iá ʻo hangē pē ia ko haʻatau ngaahi kōlenga tonu, pea te ne tali ia.
19 Ko e fakakaukau ko ení naʻe tokoni ki ha tuofefine ʻi Lūsia ko Yelena. Naʻe puke ia koeʻuhi ko ʻene lotu mo lau ʻa e Tohi Tapú. Naʻe lōmekina ʻe he loto-mafasia lahí ʻa Yelena ʻo faingataʻa ai ke ne lotu. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku manatuʻi leva ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi lōmekina ai pea ʻikai ʻiloʻi ʻa e meʻa ke lotu fekauʻaki mo iá, ʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu fakamānavaʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mei he kuohilí . . . ʻo hangē pē ia ko haʻaku ngaahi kole tonu. . . . Naʻe hoko moʻoni eni ko ha fakafiemālie lahi kiate au lolotonga ʻa e taimi mātuʻaki faingataʻá.”
20. ʻE lava fēfē ke tau teuʻi hotau ʻatamaí ki he lotú ʻi heʻetau tofanga ʻi he loto-mafasiá?
20 ʻI heʻetau tofanga ʻi he loto-mafasiá, ʻe faingataʻa ke tokangataha he lolotonga ʻetau lotú. Ke teuʻi hotau ʻatamaí, ʻe lava ke tau fanongo ʻi he hiki-leʻo ʻo e Ngaahi Sāmé. ʻE lava foki ke tau huaʻi atu ʻetau ngaahi ongoʻí ʻaki hono hikiʻi hifo ia, hangē ko Tuʻi Tēvitá. (Saame 18, 34, 142; fakamatala talateu.) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi lao pau ki he founga ʻoku totonu ke tau teuʻi ai kitautolu ki he lotú. (Saame 141:2) Fai ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kia koé.
21. Ko e hā ʻe lava ai ke tau lotu ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó?
21 ʻOku fakalotomāfana ʻetau ʻiloʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi ongoʻí naʻa mo e ki muʻa ke tau leaʻaki ha meʻa. (Saame 139:4) Neongo ia, ʻokú ne fiefia ke fanongo ki heʻetau lea kiate ia fakataha mo e tuipaú. Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke lotu ki hoʻo Tamai fakahēvaní. Ako mei he ngaahi lotu ʻoku hiki ʻi heʻene Folofolá. Lotu ʻaki ʻa e kotoa ho lotó. Vahevahe kiate ia ʻa hoʻo ngaahi fiefiá pea mo ho ngaahi mamahí. Koeʻuhi ko Sihová ko ho Kaumeʻa moʻoni, te ne ʻi ai maʻu pē ke tokoni!
HIVA 45 Ko e Fakalaulauloto ʻa Hoku Lotó
a Vakai ki he “ʻUlungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻe niʻihi ʻo Sihova” ʻoku lave ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu ki he Moʻui Faka-Kalisitiané ʻi he kaveinga “Sihova.”
b Ko e ngaahi lotu fakahāhā ʻi he ʻao ʻo e fakatahaʻangá ʻoku faʻa nounou pē.
c ʻI he lotu ʻa ʻAná, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea meimei tatau ʻi he ngaahi tohi naʻe hiki ʻe Mōsesé. ʻOku hā mahino naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ki he Folofolá. (Teu. 4:35; 8:18; 32:4, 39; 1 Sām. 2:2, 6, 7) ʻI ha laui senituli ki mui ai, naʻe ngāueʻaki ʻe Mele, faʻē ʻa Sīsuú, ʻa e ngaahi lea fakahīkihiki ʻo meimei tatau tofu pē mo ia naʻe lave ki ai ʻa ʻAná.—Luke 1:46-55.
d Ko e fakatātaá, fakahoa ʻa e Siona 2:3-9 mo e Saame 69:1; 16:10; 30:3; 142:2, 3; 143:4, 5; 18:6; mo e 3:8, ʻoku hā eni ʻi he fakahokohoko naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sioná.