Ngaahi Meʻa Sivi Fakahohaʻa
ʻI he vaeuaʻanga ʻo e 1980 tupú, ko ha fingota ʻi he lahi ʻo ha foʻi motuʻa tuhú ʻoku ui ko e kuku sepelaá naʻe ʻomai taʻefakataumuʻa ia ki he Ngaahi Anovai Lahi ʻo ʻAmelika Tokelaú ʻi he vai fakamamafa ʻo e ngaahi vaka uta koloa mei ʻIulopé. Ko e Maclean’s, ko ha makasini ongoongo Kānata, ʻoku pehē ai ko e fingotá kuo “hoko ia ko e fakatātā tefito ki he ngaahi meʻamoʻui ʻoku mafola ʻi he vaí.” Ko e hā hono ʻuhingá?
Ko ha foʻi kuku fefine ʻe taha ʻe lava ke ne fakatupu ha foʻi fua ʻe 500,000 ʻi he taʻu. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi kukú ni ʻoku nau pipiki fakatokolahi ki ha fukahi meʻa fefeka pē. ʻOku aʻu ʻo lava ʻa e lahi ko e 700,000 ʻo ʻi ha sikuea mita ʻe taha. Ko hono olá, ʻoku nau ʻai ʻo mapuni ʻa e ngaahi paipa komo vai ʻoku nau ʻohake ʻa e vaí ki he ngaahi feituʻu fakamaʻa vaí pea mo e ngaahi tuʻuʻanga mīsini ʻuhilá. Ko ha toe palopalema lahi foki kinautolu ki he kau maʻu vaká mo e tauʻanga vaká.
Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki lelei ki he meʻamoʻui lauʻikoviʻi lahi ko ení. Kuo vavé ni nai ʻa hono ngāueʻaki ʻa e kuku sepelaá ki hono maluʻi ʻo ʻetau moʻui leleí. Ko e kau saienisi ki he ʻātakaí, ʻa ia kuo nau ako taimi lōloa ʻa e faʻunga mo e ngāue ʻa e meʻamoʻuí, ʻoku nau ʻiloʻi ko e kuku sepelaá ko ha meʻa sivi vai matengataʻa foki. Ko e faisaienisi ʻo e kainikaveá ko Thaddeus K. Graczyk, ʻo e ʻUnivēsiti Johns Hopkins ʻi Baltimore, mo e faisaienisi fekumi ki he ʻĀtakai ʻi Kānatá ko Yves de Lafontaine, ʻo Montreal, kuó na ngāue fakataha ʻi heʻena ako ki he fingota ko ení. ʻOku līpooti ʻe he Maclean’s ko e kuku sepelaá ʻoku malava ke ne mimisi ʻa e “fanga kiʻi pātikolo tautau lahi kehekehe, kau ai ʻa e tributyltin, ko ha meʻa kona ʻi he vali ʻo e ʻū meʻa ki tahí, pea pehē ki he kainikavea fakatupu mate ko e Cryptosporidium pea mo e pekitīlia ko e E. coli.”
Ko e Cryptosporidium ʻoku ʻi he lahi ia ʻo ha sela toto kulokula ʻo e tangatá pea ʻoku faingataʻa ke toʻo ia mei he vai inú. ʻOku hao ia ʻi he faʻunga maheni lahi ʻo e meʻa tāmate siemú, hangē ko e kololainé mo e ʻōsoné. “Kae kehe, ko e kuku sepelaá ʻoku lavangofua ke ne sivi ʻa e fanga kiʻi pātikolo ʻi he lahi ko iá,” ko e lau ia ʻa e Maclean’s. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he kau fakatotoló ʻi he “lolotonga ʻa e ngaahi māhina māfaná, ko e foʻi kuku taki taha kuo lahí ʻe lava ke ne sivi ha lita vai ʻe taha ʻi he ʻaho, ʻo toʻo ʻa e limú, fanga kiʻi pātikolo minuloló, ngaahi ʻulí mo e ngaahi siemu kehe ʻoku lava ke fakatupu mahakí pea mo e pekitīliá.” ʻOku nau fakafuofua ko ha pupunga ʻi ha sikuea mita, ʻe lava ke nau kai ʻa e 13 miliona ʻo e ngaahi kainikavea ko iá ʻi he houa pē nai ʻe ua.
Ko e moʻoni, ko e meʻa ʻoku ako ʻe he saienisí fekauʻaki mo e malava fakaefakamaʻa ʻa e fingota ko ení ko ha fakamoʻoni fakaofo ia ki he palanisi haohaoa ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa e ʻOtuá.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 29]
Louhiʻi nima ʻokú ne puke ha foʻi kuku sepelaá: U.S. Geological Survey; ngaahi kuku kehé kotoa: © Rob and Ann Simpson/Visuals Unlimited; Cryptosporidium: H.D.A. Lindquist, U.S. EPA