Vakai ki he Māmaní
◼ ʻI ha savea ʻi ʻAmelika, “ko e peseti ʻe 29 ʻo e kakai tangata kuo līpooti naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi hoa fehokotaki fakasino fefine ʻe 15 pe lahi hake ai ʻi heʻenau moʻuí ʻi hono fakahoa mo e kakai fefine peseti ʻe 9 ʻa ia kuo līpooti naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi hoa fehokotaki fakasino tangata ʻe toko 15 pe lahi ange ai ʻi heʻenau moʻuí.”—NGAAHI SENITĀ KI HONO TOKANGAʻI MO TAʻOFI ʻA E MAHAKÍ, ʻAMELIKA.
◼ ʻI Kalisi, ko e “peseti ʻe 62 ʻo e fānau siʻi hifo he taʻu 16 ʻoku nau fakahaaʻi kuo nau hiki ʻa e fakatātā fakalielia ʻi heʻenau telefoni toʻotoʻó.”—ELEFTHEROTYPIA, KALISI.
◼ ʻI Pilitānia, ko e peseti ʻe 82 ʻo e kakai naʻe savea aí ʻoku nau pehē ko e “lotú ko ha tupuʻanga ia ʻo e māvahevahe mo e fetēleni.”—THE GUARDIAN, PILITĀNIA.
Langa ʻUlu ʻi he Taʻu ʻe 64
Naʻe faifai pē ʻo ʻiloʻi ʻe ha fefine Siaina ʻa e tupuʻanga ʻo e “langa ʻulu hokohoko” naʻá ne faingataʻaʻia ai ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 60, ʻi hono toʻo mei hono ʻulú ʻe he kau toketaá ha foʻi mahafu naʻe senitimita ʻe tolu hono lōloá. Lolotonga hono ʻohofi ʻe he kau Siapaní ha kiʻi kolo ʻi he Vahefonua Xinyi ʻi Sepitema 1943, ko e fefiné, ʻa ia naʻá ne taʻu 13 ʻi he taimi ko iá, naʻe hoko ai ha lavea ki hono ʻulú. Naʻe ʻikai teitei fakakaukau ha taha ko e foʻi mahafu ʻa e tupuʻanga ʻo ʻene palopalemá. ʻI he fakalalahi ʻa e langa ʻulú, naʻe fai ai ʻa e fakaʻata ʻo ʻasi ai ʻa e foʻi mahafú, ko e lau ia ʻa e Kautaha Ongoongo Xinhua. Ko e fefiné ʻokú ne taʻu 77 he taimí ni, ʻoku pehē ʻokú ne “ʻi he tuʻunga lelei.”
Tofuaʻa Moʻui Fuoloa
ʻI hono tāmateʻi ʻe he kau toutai tuʻufonua ʻo ʻAlasikaá ha tofuaʻa ʻi he 2007, naʻa nau ʻilo ʻoku pipiki ai ha mataʻi tao hoka tofuaʻa motuʻa mo hono ngaahi kongokonga. Naʻe fakahaaʻi eni ko e “fanga kiʻi konga ʻo ha tao naʻe fanaʻi ʻa ia naʻe ngaohi ʻi New Bedford [Massachusetts, ʻAmelika] ʻi he konga ki mui ʻo e 1800 tupú,” ko e lau ia ʻa e Boston Globe. Ko e kalasi ko eni ʻo e taó naʻe vave hono ʻikai ke toe ngāueʻakí, ʻa ia ʻoku fakamulituku ʻaki ai ʻe he kau faihisitōlia ʻi he Mesiume ki he Tofuaʻá ʻi New Bedford ko e tofuaʻá naʻe hoka ia ʻi ha “taimi he vahaʻa ʻo e 1885 mo e 1895.” Ko ia, ʻoku pau pē naʻe ʻikai siʻi hifo ia ʻi hono taʻu 115 ʻi he taimi naʻe mate aí. ʻI he lau ʻa e Globe, ko e maʻu ko eni ʻo e taó ʻoku ʻomai ai ʻa e “toe fakamoʻoni lahi ange ki [he] tui fuoloa ko ia ko e tofuaʻá ʻa e taha ʻo e mēmolo moʻui fuoloa taha ʻi māmaní, ʻi heʻene moʻui ʻo aʻu ki he taʻu ʻe 150.”
Toetoenga Vaotā
Kuo ʻiloʻi ʻe he kau siolokí ha fuʻu toetoenga vaotā lahi fakaʻulia ʻi lalofonua ʻoku faʻuʻaki ʻa e tuifio fakaholomamata ʻo e ngaahi ʻakau kuo mole atu, ʻa ia ko e niʻihi ai naʻe tupu ʻo laka hake honau māʻolungá ʻi he mita ʻe 40. Ko e vaotā makehé ʻoku tuʻu ia ʻi he ngaahi hūʻanga ʻo ha keliʻanga malala ʻi ʻIlinoi, ʻAmelika. ʻOku tui ʻa e kau saienisí ko e vaotaá naʻe ʻohifo mālohi ia ki lalofonua mei he fukahi māmaní ʻe ha fuʻu mofuike fakatuʻutāmaki. “ʻOku mātuʻaki fakatupu tāfuʻua ia,” ko e lau ia ʻa Bill DiMichele, ko e taki fakatotolo ʻo e timi naʻá ne līpooti ʻa e meʻa naʻe ʻiló. “ʻE lava ke mau sioloto atu ki he vaotaá ʻo hangē pē ʻoku mau luelue ai ʻi he taimi naʻe kei tuʻu aí.”
Keli ke Maʻu ʻa e Uaine Lelei
ʻOku fononga ha kau ʻaʻahi ʻoku fakautuutu honau tokolahí ki Masitōnia, ko ha lepupilika ki muʻa ʻo ʻIukosilāvia, “ke keli hake ʻa e uaine lelei naʻe toe mai . . . mei he ngaahi kongakau fakatahataha lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní,” ko e fakamatala ia ʻa e nusipepa Kathimerini—English Edition. Ko e kau ʻaʻahí, ko e tokolahi tahá mei Falanisē, ʻi heʻenau mateuteu mo e ngaahi mapé, ʻoku nau keli ʻa e ngaahi feituʻu liʻaki naʻe tuku ai ʻa e ngaahi naunau fakakautaú. ʻI he aʻu mai ki he taimi ní, ko ha uaine pē ʻoku kei tanumia ai ʻoku ʻikai toe siʻi hifo hono motuʻá ʻi he taʻu ʻe 90, pea fakatatau ki he lau ʻa e nusipepá, “ko ha foʻi hina ʻoku kei malu lelei ʻe lava ke fakatau atu ia . . . ʻo aʻu ki he euro ʻe 2,000 (tola ʻe 2,675).” Ko e kakai ʻi he feituʻú ʻa ia kuo nau maʻu hake ʻa e uainé mo e kava palanité ʻoku nau pehē “kuo teʻeki ai ʻaupito te nau ʻahiʻahiʻi ha kava ʻe toe ifo ange ai.”