Meʻa ʻe Fā ʻOku Totonu Ke Ke ʻIloʻi Fekauʻaki mo e Veté
Hili hono fakafuofuaʻi ʻa e maumaú, ko e ongo meʻa ʻoku ʻanauá ʻoku ʻi ai ʻena fili—ko hono hae ʻa e falé pe ko hono fakahaofi.
ʻOKU ʻi he tuʻunga meimei tatau ʻa hoʻo nofo malí? Mahalo pē kuo lavakiʻi ʻe ho hoá ʻa hoʻo falalá pe ko e toutou fekīhiakí kuó ne toʻo ʻa e fiefiá mei homo vaá. Kapau ko ia, te ke pehē nai kiate koe, ‘Kuo ʻikai te ma toe feʻofaʻaki’ pe ‘ʻOku ʻikai pē te ma fika’ pe ‘Naʻe ʻikai ʻuhinga mālie kia kimaua ʻa ʻema malí.’ ʻOku lava ke aʻu ʻo ke fakakaukau, ‘Mahalo pē ʻoku totonu ke ma vete.’
Ki muʻa ke fai ha fili fakavave ke fakangata ʻa hoʻo nofo malí, fakakaukau. ʻOku ʻikai ke fakangata maʻu pē ʻe he veté ʻa e ngaahi loto-moʻua ʻi he moʻuí. ʻI hono kehé, ʻoku faʻa fetongi ai ha ʻotu palopalema ʻaki ha toe ʻotu palopalema. ʻI heʻene tohi The Good Enough Teen, ʻoku fakatokanga mai ai ʻa Dr. Brad Sachs: “Ko e ngaahi hoa māvaé ʻoku nau misi fekauʻaki mo e vete haohaoa—ko e matolo atu fakafokifā mo tuʻuloa ʻa e fakakikihi ʻikai lelei mo hangē ha afaá, ʻo fetongi ia ʻe ha havilivili ʻo e nonga mo e tuʻunga lelei. Ka ko ha tuʻunga pehē heʻikai ʻaupito maʻu ia ʻo hangē pē ko e nofo mali haohaoá.” ʻOku mahuʻinga leva ke ʻiloʻi kakato pea ke fakafeangai ʻi ha tuʻunga totonu ki he fehuʻi fekauʻaki mo e veté.
Tohi Tapú mo e Veté
ʻOku ʻikai fakamaʻamaʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e veté. ʻOku fakahaaʻi ai ko e ʻOtua ko Sihová ʻokú ne vakai ki ai ko e kākā mo e tāufehiʻa ʻa hono liʻaki noaʻia ʻa hoto hoá, mahalo ʻi ha taumuʻa ke maʻu ha hoa kehe. (Malakai 2:13-16) Ko e nofo malí ko ha haʻi tuʻuloa ia. (Mātiu 19:6) Ko e ngaahi nofo mali ʻoku taki taha maʻana ʻi he ngaahi ʻuhinga launoá naʻe mei lava ke haofakiʻi kapau naʻe faʻa fakamolemole ange ʻa e ongo meʻá.—Mātiu 18:21, 22.
ʻI he taimi tatau, ʻoku fakaʻatā ʻe he Tohi Tapú ʻa e vete pea toe malí ʻi he ʻuhinga ʻe taha—ko e fehokotaki fakasino ʻi tuʻa ʻi he nofo malí. (Mātiu 19:9) Ko ia ai, kapau ʻokú ke ʻiloʻi kuo taʻeangatonu ʻa ho hoá, ʻokú ke maʻu ʻa e totonu ke fakangata ʻa e nofo malí. ʻOku ʻikai totonu ke fakaʻaiʻai koe ʻe he niʻihi kehé ke fai ki heʻenau fakakaukaú, pea ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻo e kupu ko ení ke tala atu ʻa e meʻa ke ke faí. ʻI he ʻosi angé, ko koe ʻa e tokotaha te ke feʻao mo hono ngaahi nunuʻá; ko ia ai, ko koe ʻa e tokotaha kuo pau ke ke fai ʻa e filí.—Kaletia 6:5.
Neongo ia, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne fakakaukau ʻene laka.” (Pal. 14:15) Ko ia ai, neongo kapau ʻokú ke maʻu ha ʻuhinga Fakatohitapu ki he veté, ʻoku lelei ke ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki he meʻa ʻe iku ki ai ʻa e tuʻunga ko iá. (1 Kolinito 6:12) “ʻE fakakaukau nai ʻa e niʻihi kuo pau ke nau fai vave ha fili,” ko e lau ia ʻa Tēvita, ʻi Pilitānia. “Ka ʻi he hokosia tonu ha veté, ʻoku lava ke u leaʻaki mei heʻeku hokosiá ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke fakakaukauʻi ai ʻa e ngaahi meʻá.”a
Tau lāulea angé ki he meʻa mahuʻinga ʻe fā ʻoku fiemaʻu ke ke fakakaukau fekauʻaki mo ia. ʻI heʻetau fai iá, kātaki ange ʻo fakatokangaʻi ʻoku halaʻatā ha taha ʻi he faʻahinga naʻe veté ne hiki haʻanau lau ʻo pehē naʻa nau fai ha fili hala. Kae kehe, ko ʻenau fakamatalá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku faʻa malanga hake ʻi he ngaahi māhina naʻa mo e ngaahi taʻu hili ha vete mali.
1 Palopalema Fakapaʻanga
Ko Teniela, ʻi ʻĪtali, naʻá ne mali ʻi he taʻu ʻe 12 ʻi he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe faingāmeʻa ʻa hono malí mo ha kaungāngāue. “ʻI he taimi naʻá ku ʻilo ai fekauʻaki mo iá,” ko e lau ia ʻa Tenielá, “naʻe ʻosi feitama māhina ʻe ono ʻa e fefiné.”
Hili ha vahaʻa taimi ʻo e mavaé, naʻe fili ai ʻa Teniela ke vete. “Naʻá ku feinga ke haofakiʻi ʻa ʻeku nofo malí,” ko ʻene laú ia, “ka naʻe hokohoko atu pē ʻa e taʻeangatonu ʻa hoku malí.” ʻOku ongoʻi ʻe Teniela naʻá ne fai ʻa e fili totonú. Neongo ia, ʻokú ne fakamatala: “ʻI heʻema māvaé pē, naʻe hoko ai ʻo tōlalo ʻa hoku tuʻunga fakapaʻangá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe aʻu ʻo ʻikai haʻaku kai efiafi. Naʻá ku inu pē ha ipu huʻakau.”
Ko Malia ʻi Sipeini, naʻá ne tofanga ʻi ha tuʻunga faingatāmaki meimei tatau. “ʻOku ʻikai ʻomai ʻe hoku mali ki muʻá ha tokoni fakapaʻanga kia kimautolu,” ko ʻene leá ia, “pea ʻoku pau ai ke u ngāue mālohi ʻaupito ke totongi ʻa hono moʻuá. Naʻe toe pau ke u hiki mei ha fale lelei ki ha kiʻi fale nofo totongi ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai ke malu.”
Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ongo hokosia ko ení, ko e taki taha maʻana ʻa ha nofo mali ʻoku faʻa hoko ai ha faingataʻa lahi fakapaʻanga ki he kakai fefiné. Ko hono moʻoní, naʻe fakahaaʻi ʻi ha fakatotolo taʻu ʻe fitu ʻi ʻIulope lolotonga ko e paʻanga hū mai ʻa e kakai tangatá ʻoku tupu ʻaki ʻa e peseti ʻe 11 hili ʻa e veté, ko e paʻanga hū mai ʻa e kakai fefiné ʻoku holoʻaki ia ʻa e peseti ʻe 17. “ʻOku faingataʻa ki he kakai fefine ʻe niʻihi,” ko e lau ia ʻa Mieke Jansen, ʻa ia naʻá ne tataki ʻa e fakatotoló, “koeʻuhi kuo pau ke nau tokangaʻi ʻa e fānaú, kumi ha ngāue pea pehē ki he fekuki mo e mamahi fakaeongo ʻi he veté.” Naʻe fakahaaʻi ʻi he Daily Telegraph ʻa Lonitoní fakatatau ki he lau ʻa e kau loea ʻe niʻihi, ko e ngaahi meʻa tefito ko iá ʻoku “fakamālohiʻi ai ʻa e kakaí ke nau toe fakakaukau fekauʻaki mo e māvaé.”
Meʻa nai ʻe hokó: Kapau te ke vete, ʻe holo nai ʻa hoʻo paʻanga hū maí. ʻE toe pau nai ke ke hiki. Kapau te ke fai ʻa e tauhi fakalaó, ʻe faingataʻa nai ai ke ke tauhi koe tonu pea tokangaʻi lelei ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hoʻo fānaú.—1 Timote 5:8.
2 Palopalema ʻi he Tauhi Fānaú
“Ko e taʻeangatonu ʻa hoku malí naʻe hoko ai ha ʻohovale lahi fakaʻulia,” ko e lau ia ʻa ha fefine ʻi Pilitānia ko Sēini. “ʻIkai ko ia pē, naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi he fakakaukau naʻá ne fili moʻoni ke liʻaki kimautolú.” Naʻe veteʻi ʻe Sēini ʻa hono malí. ʻOkú ne kei tui pē naʻá ne fai ʻa e fili totonú, ka ʻokú ne fakahaaʻi: “Ko e faingataʻa ʻe taha naʻá ku fehangahangai mo iá ko e pau ko ia ke u hoko fakatouʻosi ko e faʻē mo e tamai ki he fānaú. Naʻe pau ke u fai kotoa ʻa e ngaahi filí.”
Naʻe meimei tatau ia mo e tuʻunga ʻo Kelesiola, ko ha faʻē naʻe vete ʻi Sipeini. “Naʻe tuku kakato mai ke u tauhi fakalao ʻa ʻeku tamasiʻi taʻu 16,” ko ʻene leá ia. “Ka ko e taimi talavoú ko ha taimi faingataʻa ia, pea naʻe ʻikai te u mateuteu lelei ke tauhi tokotaha ʻa ʻeku tamasiʻí. Naʻá ku tangi ʻaho mo e pō. Naʻá ku ongoʻi taʻelavameʻa ʻi he tuʻunga ko ha faʻeé.”
Ko e faʻahinga ʻoku nau vahevahe ʻa e tauhi fakalaó ʻoku nau fehangahangai nai mo ha palopalema lahi ange—ʻi he pau ke nau alea mo e mali ki muʻá ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga hangē ko e fokotuʻutuʻu ki he ʻaʻahí, tokoniʻi ʻa e kiʻi tamá, mo e akonakí. Ko Kilisitina, ko ha faʻē ia ʻi ʻAmelika naʻe vete, ʻokú ne pehē: “Ko hono fokotuʻu ha vā fakangāue mo ho mali ki muʻá ʻoku ʻikai faingofua. ʻOku kau ki ai ʻa e ngaahi ongoʻi lahi, pea kapau heʻikai te ke tokanga, ʻe lava ke iku ai ki hoʻo ngāueʻaki ʻa hoʻo tamá ke maʻu ai ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú.”
Meʻa nai ʻe hokó: Ko e fokotuʻutuʻu ki he tauhi fakalaó ʻoku ʻomai ʻi ha fakamaauʻanga ʻoku ʻikai nai ko e meʻa ia ʻokú ke fiemaʻú. Kapau ʻokú mo vahevahe ʻa e tauhi fakalaó, heʻikai nai fakaʻatuʻi ʻa ho mali ki muʻá ʻo hangē ko ia te ke fiemaʻú ʻi he fekauʻaki mo e ʻaʻahí, tokoni fakapaʻangá mo e hā fua e meʻa naʻe lave ki ai ki muʻá.
3 Nunuʻa ʻo e Veté Kiate Koé
Ko Maʻake, mei Pilitānia, naʻe lavakiʻi ia ʻe hono malí ʻo laka he tuʻo tahá. “Ko hono tuʻo uá,” ko ʻene laú ia, “naʻe ʻikai lava ke u fekuki mo e fakakaukau atu ʻe ala lava ke toe hoko.” Naʻe veteʻi ʻe Maʻake ʻa hono malí, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne kei ʻofa pē ai. “ʻI he taimi ʻoku lea kovi ai ʻa e kakaí fekauʻaki mo iá, ʻoku nau pehē ʻe kinautolu ko ʻenau tokoni; ka ʻoku ʻikai,” ko ʻene laú ia. “ʻOku kei tuʻuloa pē ʻa e ʻofá.”
Ko Tēvita, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne ongoʻi lōmekina meimei tatau ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe faingāmeʻa ʻa hono malí mo ha tangata ʻe taha. “Naʻe ʻikai te u faʻa tui ki ai,” ko ʻene laú ia. “Naʻá ku fiemaʻu moʻoni ke nofo mo ia mo ʻema fānaú ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.” Naʻe fili ʻa Tēvita ke vete, ka ko e taki taha maʻaná naʻá ne veiveiua ai fekauʻaki mo hono kahaʻú. “ʻOku ou fifili pe ʻe ʻi ai ha taha ʻe lava ke ne ʻofa moʻoni ʻiate au, pe ʻe toe hoko nai ʻa e meʻá ni kapau te u toe mali,” ko ʻene laú ia. “Kuo ʻikai haʻaku toe loto-maʻu.”
Kapau kuó ke vete, ʻoku ʻamanekina te ke hokosia ha tuʻunga fakaeongo kehekehe. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, te ke kei ongoʻi ʻofa pē nai ki he tokotaha ko eni kuó ke kakano taha mo iá. (Senesi 2:24) ʻIkai ko ia pē, te ke ongoʻi mamahi nai ʻi he meʻa naʻe hokó. “Naʻa mo e hili ha ngaahi taʻu,” ko e lau ia ʻa Kelesiola, naʻe lave ki ai ki muʻá, “ʻokú ke ongoʻi puputuʻu, mā mo taʻeʻaonga. ʻOku haʻu ki hoʻo fakakaukaú ʻa e ngaahi mōmeniti fakafiefia ʻi hoʻo nofo malí, pea ʻokú ke fakakaukau: ‘Naʻá ne faʻa tala mai heʻikai lava ke ne liʻaki au. Naʻá ne loi maʻu pē? Ko e hā naʻe hoko ai ení?’”
Meʻa nai ʻe hokó: ʻOkú ke kei ongoʻi ʻita nai mo loto-mamahi ʻi he ngaahi founga naʻe ngaohikoviʻi ai koe ʻe ho hoá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko nai ai ʻo fakatupu lōmekina ʻa e taʻelatá.—Palovepi 14:29; 18:1.
4 Nunuʻa ʻo e Veté ki he Fānaú
“Naʻe fakatupu lōmekina ia,” ko e lau ia ʻa Hōsea, ko ha tamai naʻe vete ʻi Sipeini. “Ko e mōmeniti kovi tahá ko e taimi ko ia naʻá ku ʻiloʻi ai ko e tangata ʻe tahá ko e mali ia ʻo hoku tuofefiné. Naʻe ifo kiate au ʻa e maté.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Hōsea ko ʻene ongo tamaiki tangatá—taʻu ua mo e taʻu fā—naʻe toe uesia foki mo kinaua ʻi he tōʻonga ʻa ʻena faʻeé. “Naʻe ʻikai lava ke mahino kia kinaua ʻa e tuʻunga naʻe hokó,” ko ʻene laú ia. “Naʻe ʻikai te na mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe nofo ai ʻena faʻeé mo e mali ʻo hona mehikitangá mo e ʻuhinga naʻá ku ʻave ai kinaua pea mau hiki ʻo nofo mo hoku tuofefiné mo ʻeku faʻeé. Kapau naʻá ku ʻalu ki ha feituʻu, naʻá na ʻeke mai, ‘Te ke foki mai ʻafē ki ʻapí?’ pe ko ʻena pehē mai, ‘Teti, ʻoua te ke liʻaki kimauá!’”
ʻOku ngalo ange ko e fānaú ʻa e faʻahinga ʻoku faʻa kafo ʻi he malaʻe tau ʻo e veté. Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai pē fetaulaki ha ongo mātuʻa ia? ʻI ha tuʻunga pehē, ko e moʻoni ko e veté ʻoku “lelei ange ki he fānaú”? ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, ko e foʻi fakakaukau ko iá kuo fakafepakiʻi—tautefito ʻi he ʻikai tōtuʻa ʻa e ngaahi palopalema ʻi he nofo malí. Ko e tohi The Unexpected Legacy of Divorce ʻoku fakahaaʻi ai: “Ko e kakai lalahi tokolahi kuo nau fihia ʻi he ngaahi nofo mali mātuʻaki ʻikai ke fiefiá te nau ʻohovale ʻi hono ʻiloʻi ʻoku fiemālie ʻa ʻenau fānaú. ʻOku ʻikai te nau hohaʻa kinautolu pe ʻoku mohe kehekehe ʻa Mami mo Teti kehe pē ʻoku nofo fakataha ʻa e fāmilí.”
Ko e moʻoni, ʻoku faʻa lāuʻilo ʻa e fānaú ki he vākovi ʻa e mātuʻá, pea ko e fetēleni ʻi he nofo malí ʻoku lava ke ne fakatupunga ʻa e faingataʻaʻia lahi ʻi he ʻatamai mo e loto ʻo ʻenau fānaú. Kae kehe, ko e pehē ʻe fakanatula ʻa e lelei ʻa e veté kia kinautolú ʻoku lava ke pehē ko ha foʻi fehālaaki ia. “Ko e fokotuʻutuʻu ʻoku ʻomai ʻi he nofo malí ʻoku hā ʻokú ne tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau tauhi maʻu ʻa e faʻahinga akonaki huʻufataha, mo feʻunga ʻa ia ʻoku tali ʻe he fānaú, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai haohaoa ai ʻa e nofo malí,” ko e tohi ia ʻa Linda J. Waite mo Maggie Gallagher ʻi heʻena tohi The Case for Marriage.
Meʻa nai ʻe hokó: Ko e veté ʻoku lava ke ʻi ai hono nunuʻa fakatupu lōmekina ki hoʻo fānaú, tautefito kapau ʻoku ʻikai te ke fakaʻaiʻai ke nau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ho mali ki muʻá.—Sio ki he puha“Maʻukovia.”
Kuo lāulea ʻi he kupu ko ení ki he meʻa tefito ʻe fā ʻoku lelei ke ke vakai ki ai kapau ʻokú ke fakakaukau fekauʻaki mo e veté. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, kapau naʻe taʻeangatonu ʻa ho malí, ʻoku ʻaʻau ʻa e fili ke faí. Ko e hā pē ʻa hoʻo filí, ʻoku fiemaʻu ke ke lāuʻilo ki he ngaahi nunuʻá. ʻAi ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo iá, pea mateuteu ke fekuki mo ia.
Hili e lāulea ki he meʻá ni, te ke ongoʻi nai ko e fili lelei angé ke ngāue ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo nofo malí. Ka ʻe malava moʻoni ia?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení.
[Puha ʻi he peesi 6]
“TOTONU ʻA E FĀNAÚ”
“ʻI he taimi naʻá ku taʻu nima aí, naʻe hoko ha kiʻi faingāmeʻa ʻa ʻeku tamaí mo ʻene sekelitalí, pea naʻe vete ai ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Fekauʻaki mo hono tokangaʻi aú, naʻá na fai ‘totonu’ ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he mahino ʻi he taimi ko iá. Naʻá na fakapapauʻi mai neongo naʻe ʻikai te na toe feʻofaʻaki, ʻokú na kei ʻofa pē ʻiate au, pea ʻi he hili ʻa e mavahe ʻa ʻeku tamaí ki hono fale nofo totongi tokotaha ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e koló, naʻe hokohoko atu pē ʻena fakatou tokangaʻi ʻa ʻeku ngaahi fiemaʻu fakamatelié.
“ʻI he taʻu ʻe ua ki mui aí naʻe toe mali ʻa ʻeku faʻeé, pea naʻá ma mavahe ai mei he feituʻú. Hili iá, naʻá ku toki sio pē ki heʻeku tamaí ʻi ha ngaahi taʻu siʻi. Kuó u sio tuʻo taha pē ki ai ʻi he taʻu ʻe hiva kuohilí. Naʻe ʻikai te ne sio ʻi he lahi taha ʻo e taimi naʻá ku tupu hake aí, pea ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻeku fānau ʻe toko tolú—ʻa hono fanga mokopuná—tuku kehe pē ʻi heʻeku tohi atú mo hono ʻoatu ʻo e ngaahi taá. Kuo ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa ʻenau kuí.
“ʻI he hoko ko ha tama kuo vete ʻene mātuʻá, naʻá ku tupu hake ʻo ʻikai ʻasi ki tuʻa ha ongoʻi kafo. Ka ʻi lotó naʻá ku faitau ai mo e ʻita lahi fakaʻulia, loto-mafasia, mo e ʻikai ongoʻi malu ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa hono ʻuhingá. Naʻe ʻikai haʻaku toe falala ki he tangatá. ʻI heʻeku toki taʻu 30 tupú naʻe tokoniʻi ai au ʻe ha kaumeʻa matuʻotuʻa ke u ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo ʻeku ongoʻi tāufehiʻá pea naʻá ku kamata feinga ke tukuange atu ia.
“Ko e vete ʻa ʻeku ongo mātuʻá naʻe toʻo ai meiate au ʻa ʻeku totonu ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi tamá—ʻa e ongoʻi loto-maʻu mo malú. Ko e māmaní ko ha feituʻu taʻefakakaumeʻa ia mo fakailifia, ka ʻoku hā ngali kiate au ko e faʻunga ʻo e fāmilí ko ha ʻā ia, ʻa ia ʻoku lava ke haʻu ki ai ʻa e kiʻi tamá ʻo ne ongoʻi ʻoku tokangaʻi ia peá ne fiemālie. Veuki ʻa e faʻunga ʻo e fāmilí, pea ʻe holo foki ai mo e ʻā maluʻí.”—Tiani.
[Puha ʻi he peesi 7]
“MAʻUKOVIA”
“Naʻe vete ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻeku taʻu 12. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ku fiefia. Naʻe hoko ʻo fiemālie mo nonga lahi ange ʻa e ngaahi meʻa takatakai ʻi ʻapí; naʻe ʻikai leva ai ke u toe fanongo ki he keé. Neongo ia, naʻá ku ongoʻi veiveiua.
“Hili ʻa e veté, naʻá ku loto ke u fetaulaki lelei mo ʻeku ongo mātuʻá fakatouʻosi, pea naʻá ku feinga mālohi ke ʻoua ʻe kau ki ha tafaʻaki ʻi he lahi taha ʻe ala lavá. Kae tatau ai pē pe ko e hā e meʻa naʻá ku faí, naʻá ku ongoʻi maʻu pē hangē ʻoku maʻukovia aú. Naʻe tala mai ʻe heʻeku tamaí naʻá ne pehē ʻe ia ʻe hanga ʻe heʻeku faʻeé ʻo ʻai ke u fakafepaki kiate ia. Ko ia naʻe pau ai ke u fakapapauʻi ange maʻu pē naʻe ʻikai feinga ʻeku faʻeé ke fakakoviʻi au. Naʻe toe ʻikai foki ke ongoʻi malu ʻa ʻeku faʻeé. Naʻá ne pehē naʻá ne ilifia naʻá ku fanongo ki he ngaahi meʻa ʻikai lelei naʻe tala mai ʻe heʻeku tamaí fekauʻaki mo iá. Naʻe aʻu ki ha tuʻunga naʻe ʻikai te u ongoʻi ai ʻe lava ke u toe talanoa ki ha taha ʻo ʻeku ongo mātuʻá fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko kiate aú koeʻuhi naʻe ʻikai te u loto ke fakalotomamahiʻi kinaua. Ko ia ai, ko hono moʻoní, mei heʻeku taʻu 12 ʻo faai mai ai, naʻá ku tukulotoʻi ai ʻa ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo e veté.”—Senitulā.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]