LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • yp vahe 4 p. 34-41
  • Ko e Hā Naʻe Māvae Ai ʻa e Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā Naʻe Māvae Ai ʻa e Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí?
  • Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga ʻo e Māvae ʻa e Ongo Mātuʻá
  • Meʻa ʻe Lava Ke Ke Fai
  • Ko e Ola Fakaefakamoʻui ʻo e Taimí
  • ‘ʻE Lava Ke U Toe Fakatahaʻi Kinaua’
  • Mahinoʻi ʻa Hoʻo Ongo Mātuʻá
  • Talanoa ki Hoʻo Ngaahi Ongoʻí
  • Hokohoko Atu ʻi Hoʻo Moʻuí
  • Fēfē Kapau ʻOku Vete ʻEku Ongo Mātuʻá?
    ʻEke ʻe he Toʻutupú
  • Meʻa ʻe Fā ʻOku Totonu Ke Ke ʻIloʻi Fekauʻaki mo e Veté
    ʻĀ Hake!—2010
  • Ko ha ʻApi Māvahevahe​—Uesia ʻe he Veté ʻa e Kau Talavoú
    ʻĀ Hake!—2010
Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
yp vahe 4 p. 34-41

Vahe 4

Ko e Hā Naʻe Māvae Ai ʻa e Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí?

“ʻOku ou manatuʻi ʻa e taimi naʻe liʻaki ai kimautolu ʻe heʻeku tangataʻeikí. Naʻe ʻikai moʻoni haʻamau ʻilo ki he meʻa naʻe hokó. Naʻe pau ke ʻalu ʻa e fineʻeikí ki he ngāué pea tuku maʻu pē kimautolu taʻeʻiai ha taha. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa mau tangutu pē ʻi he matapā sioʻatá mo hohaʻa pe kuó ne toe liʻaki ʻe ia foki mo kimautolu. . . . ”—Ko ha kiʻi taʻahine mei ha fāmili vete.

KO E vete ʻa ʻete ongo mātuʻá ʻe lava ke hangē ko e ngata ia ʻa e māmaní, ko ha fakatamaki ʻokú ne fakatupunga ha mamahi feʻunga ke hoko ʻo tuʻuloa. ʻOkú ne faʻa langaʻi ke ʻohofi kita ʻe ha ongoʻi mā, ʻita, loto-moʻua, manavahē ki hano liʻaki, halaia, loto-mafasia mo e mole lahi—naʻa mo ha holi ke faisāuni.

Kapau naʻe toki māvae ʻa hoʻo ongo mātuʻá, mahalo ʻokú ke hokosia foki ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá. He ko ē, ko e taumuʻa ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ke fakatou ʻohake koe ʻe ha tamai mo ha faʻē. (Efeso 6:​1-3) Ka, kuo toʻo meiate koe he taimí ni ʻa e ʻi ai fakaʻaho ʻo ha mātuʻa ʻokú ke ʻofa ai. “Naʻá ku tokaʻi lahi ʻa ʻeku tamaí peá u loto ke u ʻalu mo ia,” ko e tangi ia ʻa Paul, ʻa ia naʻe māvae ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene taʻu fitú. “Ka naʻe maʻu fakalao kimautolu ia ʻe he fineʻeikí.”

ʻUhinga ʻo e Māvae ʻa e Ongo Mātuʻá

ʻOku faʻa fufū maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau ngaahi palopalemá. “ʻOku ʻikai te u manatu ki ha kē ʻa ʻeku ongo mātuʻá,” ko e lau ia ʻa Lynn, ʻa ia naʻe vete ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene kei siʻí. “Naʻá ku fakakaukau naʻá na felātani lelei.” Pea naʻa mo e taimi ʻoku kiʻi makuku ai ʻa e ongo mātuʻá, ʻe kei fakaʻohovale pē nai ʻa e hoko moʻoni ʻo na māvaé!

ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku hoko ʻa e māvaé koeʻuhí ko e halaia ha mātuʻa ʻe taha ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú. ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e hoa tonuhiá ke ne fai ha vete. (Mātiu 19:9) ʻI ha ngaahi tuʻunga kehe, ko e “lili . . . mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi” kuo mapuna hake ia ki he fai fakamālohí, ʻo fakatupunga ai ha mātuʻa ke manavahē koeʻuhí ko ʻene moʻui lelei fakasinó mo e moʻui lelei fakasino ʻa e fānaú.—Efeso 4:31.

Ko e ngaahi vete ʻe niʻihi, ko e moʻoni, ʻoku hoko ia ʻi he makatuʻunga vaivai. ʻI he ʻikai fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá, ʻoku vete siokita ʻa e niʻihi koeʻuhí ko ʻenau pehē ʻoku nau ‘loto-mamahi’ pe ‘ʻikai te nau toe maʻu ʻa e ʻofá.’ ʻOku taʻefakahōifua eni ki he ʻOtuá, ʻa ia “ʻoku fehiʻa . . . ki he vete.” (Malakai 2:16) Naʻe toe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻe tuku ange ʻe he niʻihi ʻenau nofo malí koeʻuhí ko e hoko ʻa honau hoá ko ha Kalisitiané.—Mātiu 10:​34-36.

Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e moʻoniʻi meʻa ʻo e fili nai ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke na longo pe ʻikai ʻoatu ha tali mahino ki hoʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e veté ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ai ʻoku ʻikai te na ʻofa ʻia koe.a ʻI heʻena moʻumoʻua ʻi heʻena mamahí tonu, ʻe faingataʻa pē nai ki hoʻo ongo mātuʻá ke na talanoa ʻo fekauʻaki mo e veté. (Palovepi 24:10) Te na toe faingataʻaʻia nai mo mā ke fakahā ʻa ʻena ngaahi fehālaakí.

Meʻa ʻe Lava Ke Ke Fai

Feinga ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi totonu ke talanoa lelei ai mo hoʻo ongo mātuʻá ki he ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí. (Palovepi 25:11) ʻAi ke na ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo hoʻo loto-mamahi mo hoʻo puputuʻu ʻi he veté. Mahalo pē te na ʻoatu kiate koe ha fakamatala fakafiemālie. Kapau ʻoku ʻikai, ʻoua ʻe siva hoʻo ʻamanakí. ʻIkai naʻe taʻofi ʻe Sīsū ha fakamatala naʻá ne ongoʻi naʻe teʻeki mateuteu ʻa ʻene kau akó ke tali? (Sione 16:12) Pea ʻikai ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa hoʻo ongo mātuʻá ki haʻana fakapulipuli?

Fakaʻosí, mahinoʻi ko e veté, pe ko e hā pē ʻa hono ʻuhingá, ko ha fekīhiaki ia ʻi hona vahaʻá—ʻikai mo koe! ʻI hono fakatotoloʻi ʻa e fāmili vete ʻe 60, naʻe ʻilo ai ʻe Wallerstein mo Kelly naʻe tauʻaki fetūkuaki ʻa e ngaahi hoa malí ʻiate kinautolu, tukuakiʻi ʻa e kautaha ʻoku nau ngāue ki aí, mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ki he veté. Ka, ko e lau eni ʻa e ongo faifakatotoló: “Ko e meʻa fakatupu tokangá naʻe ʻikai ha taha te ne tukuakiʻi ʻa e fānaú.” Ko e ngaahi ongoʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá kiate koé ʻoku ʻikai liliu.

Ko e Ola Fakaefakamoʻui ʻo e Taimí

ʻOku ʻi ai ʻa e “aho ke fakamoui.” (Koheleti 3:​3, PM) Pea ʻi he hangē ha lavea, ko ha hui kuo fasi, ʻa ʻene malava ke lau uike pe aʻu ʻo laulau māhina kae toki moʻui fakalūkufuá, ko e ngaahi lavea fakaeongó ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi kae toki moʻui.

Naʻe ʻilo ʻe he ongo faifakatotolo vete ko Wallerstein mo Kelly, ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē hili ha vete “ko e ngaahi manavaheé, ko e mamahí, ko e fakaofoofo ʻi he taʻetuí . . . naʻe hōloa pe mōlia kotoa atu ia.” ʻOku ongoʻi ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ko e tuʻunga kovi taha ʻo ha vete ʻoku ʻosi pē ia ʻi loto ʻi he foʻi taʻu ʻe tolu. ʻE ngali hangē nai ia ha taimi lōloá, ka kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa lahi ia ki muʻa pea toki lava ke tuʻumaʻu ʻa hoʻo moʻuí.

Ko e meʻa ʻe taha, ko e founga-tuʻumaʻu ʻi ʻapí—ʻi hono veteki ʻe he veté—kuo pau ke toe fokotuʻutuʻu. ʻE toe ʻosi atu mo ha taimi ki muʻa ke foki ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻo tuʻumaʻu fakaeongo. Ko e toki taimi ia ʻe faifai nai ai ʻo malava ke na ʻoatu kiate koe ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú. ʻI he hā ʻoku toe foki ʻa hoʻo moʻuí ʻo tuʻumaʻú, te ke kamata ongoʻi ai ʻokú ke ʻi he tuʻunga anga-mahení.

Kae kehe, naʻe ʻomai ʻe Solomone ʻa e fakatokanga ko ení: “ʻOua te ke pehe, Ko e ha naʻe leleiange ai ʻa e ngaahi ʻaho muʻa ʻi he ngaahi ʻaho ko eni? he ʻoku ʻikai tupu mei he poto hoʻo fehuʻi pehe.” (Koheleti 7:10) Ko e nōfoʻi ʻi he kuohilí ʻe lava ke ne fakakuihi ai koe mei he lolotongá. Naʻe fēfē ʻa e tuʻunga ho fāmilí ki muʻa ʻi he veté? “Naʻe lahi maʻu pē ʻa e keé—kaikailá mo e tau-lau hingoá,” ko e fakahā ia ʻe Annette. ʻIkai ʻokú ke maʻu he taimí ni ha nonga ʻi ʻapi?

‘ʻE Lava Ke U Toe Fakatahaʻi Kinaua’

ʻOku tauhi ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi ha fakaʻānaua ke toe fakatahaʻi ʻenau ongo mātuʻá, mahalo ʻo pīkitai ki he ngaahi fakaʻānaua peheé naʻa mo e hili ʻa e toe mali ʻa ʻenau ongo mātuʻá!

Kae kehe, ko hono taʻetali ʻa e veté ʻoku ʻikai liliu ai ha meʻa ia. Pea ko e loʻimata, tangi mo e palani kotoa pē ʻi he māmaní ʻe ʻikai nai te ne toe fakatahaʻi ʻe ia ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ko ia ko e hā ke fakamamahiʻi ai koe ʻi he nōfoʻi ʻi he meʻa ʻe ʻikai ngali hokó? (Palovepi 13:12) Naʻe pehē ʻe Solomone ʻoku ʻi ai ha “ʻaho ke tuku ke mole.” (Koheleti 3:6) Ko ia, fakatou tali ʻa e tuʻunga moʻoni mo e tuʻuloa ʻo e veté. Ko ha sitepu lahi eni ki he ʻikai te ke toe tokanga ki aí.

Mahinoʻi ʻa Hoʻo Ongo Mātuʻá

ʻE totonu nai ʻa hoʻo ʻita ki hoʻo ongo mātuʻá ʻi heʻena veuki ʻa hoʻo moʻuí. Hangē ko hono fakalea tamaki ʻe ha talavou ʻe taha: “Ko ʻeku ongo mātuʻá naʻá na siokita. Naʻe ʻikai moʻoni te na toe fakakaukau mai kiate kimautolu pea mo e founga ʻe uesia ai kimautolu ʻe heʻena meʻa naʻe faí. Naʻá na fai pē ʻe kinaua ʻena palaní.” ʻOku moʻoni nai eni. Ka ʻe lava ke ke fuesia ha ʻita mo e loto-kona ʻi he moʻuí pea ʻikai te ke ongosia ai?

ʻOku akonaki mai ʻa e Tohi Tapú: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita . . . tuku ke hiki ia meiate kimoutolu . . . Ka mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai, mo manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki.” (Efeso 4:​31, 32) ʻE lava fēfē ke ke fakamolemoleʻi ha taha kuó ne fakalotolaveaʻi lahi koe? Feinga ke ke fai ha vakai totonu ki hoʻo ongo mātuʻá—ko e ongo meʻa tōnounou mo taʻehaohaoa. ʻIo, naʻa mo e ngaahi mātuʻá ʻoku nau ‘fai angahala pea ʻikai te nau aʻusia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.’ (Loma 3:23) Ko hono ʻiloʻi ení ʻe lava ke ne tokoniʻi ai koe ke ke mahinoʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá.

Talanoa ki Hoʻo Ngaahi Ongoʻí

“Naʻe ʻikai ʻaupito te u talanoa ki he anga ʻo ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo e vete ʻa ʻeku ongo mātuʻá,” ko e lau ia ʻa ha talavou ʻe taha ʻi heʻemau fakaʻekeʻeké. Neongo naʻá ne muʻaki loto-noa, naʻe fakalalahi ʻa e māfana ʻa e talavoú—naʻa mo e loʻimataʻia—ʻi heʻene talanoa fekauʻaki mo e vete ʻa ʻene ongo mātuʻá. Ko e ngaahi ongo ne tanumia fuoloá naʻe fakaeʻa ia. ʻI he fakaʻohovale ʻa e meʻá ni, naʻá ne fakahā: “Ko e talanoa ki aí naʻe tokoni lahi moʻoni ia kiate au.”

ʻE pehē pē nai ʻa e hoko ʻo tokoni kiate koe ke ke talanoa mo ha taha, kae ʻikai ko hono fakamavaheʻi koe. ʻAi ke ʻiloʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa hoʻo ongoʻí tonu, ʻa e meʻa ʻokú ke manavahē mo loto-moʻua ki aí. (Fakafehoanaki mo e Palovepi 23:26.) ʻE lava foki ke tokoni ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá. Ko e fakatātaá, naʻe siʻi pe ʻikai maʻu ʻe Keith ha poupou mei hono fāmilí, ʻa ia naʻe veteki ʻe he veté. Neongo ia, naʻá ne maʻu ha poupou mei ha feituʻu kehe. ʻOku pehē ʻe Keith: “Naʻe hoko ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ko hoku fāmilí ia.”

Kae hiliō ai, ʻe lava ke ke maʻu ha telinga fiefanongo ʻa ia ko hoʻo Tamai fakahēvaní, ʻa e tokotaha ʻokú ne “ogoʻi ae lotu.” (Sāme 65:​2, PM) ʻOku manatu ʻa e talavou ko Paul ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ia ke ʻoua te ne toe tokanga ki he vete ʻa ʻene ongo mātuʻá: “Naʻá ku lotu ʻi he taimi kotoa pē peá u ongoʻi maʻu pē ko Sihová ko ha tokotaha moʻoni.”

Hokohoko Atu ʻi Hoʻo Moʻuí

Hili ha vete, ʻe ʻikai ʻaupito nai ke toe tatau ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ai ʻe ʻikai malava ke lavameʻa mo fiefia hoʻo moʻuí. ʻOku faleʻi mai ʻa e Tohi Tapú, “Oua naa fakabikobiko i he gaue.” (Loma 12:​11, PM) ʻIo, ʻi he ʻikai fakaʻatā ke lōmekina koe ʻe he loto-mamahí, loto-laveá pe ʻitá, hokohoko atu ʻi hoʻo moʻuí! Fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi hoʻo ngāue fakaakó. Fai ha vaʻinga. Hoko ʻo “tupulekina . . . ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki.”—1 Kolinito 15:58.

ʻE fiemaʻu ʻa e ngāue, fakapapau pea mo e taimi. Ka ʻe faai atu pē ʻe ʻikai kei hoko ʻa e movete ʻa e nofo mali ʻa hoʻo ongo mātuʻá ko e meʻa tefito ia ʻi hoʻo moʻuí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ongo faifakatotolo ko Wallerstein mo Kelly naʻá na ʻiloʻi ko e “vahe nima ʻe fā ʻo e fānau iiki taha [ʻa e ngaahi mātuʻa veté] naʻe fakatotoloʻí naʻe ʻikai ʻoange kiate kinautolu ha fakamatala feʻunga pe fakapapauʻi ange hano tokangaʻi hokohoko kinautolu. ʻOku hangē ia naʻa nau ʻā hake pē ʻi ha pongipongi ʻe taha kuo puli ha taha ia he ongo mātuʻá.”

Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku māvae ai ʻa e ongo mātuʻá?

◻ Ko e hā ʻe faingataʻa nai ai ki hoʻo ongo mātuʻá ke na talanoa fekauʻaki mo iá? Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻe hā meiate kinaua ʻa e toumoua ko ia ke talanoá?

◻ Ko e hā ʻoku taʻeʻuhinga ai ke nōfoʻi ʻi he kuohilí pe fakaʻānaua fekauʻaki mo hano toe fakatahaʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi ai koe ke ʻoua te ke toe tokanga ki he veté?

◻ ʻE lava fēfē ke ke fekuki mo e ʻita ʻokú ke ongoʻi nai ki hoʻo ongo mātuʻá?

[Puha ʻi he peesi 36, 37]

‘ʻE Maumauʻi ʻe he Veté ʻa ʻEku Moʻuí?’

ʻI he taʻau ʻo e vete ʻa ʻenau ongo mātuʻá, ʻoku meimei maumauʻi ai ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi ʻa ʻenau moʻuí. ʻOku fai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi fili fakavave, hangē ko e teu nofo mei he akó. ʻOku tukuange ʻe he niʻihi ʻa ʻenau ongoʻi feifeitamakí mo e ʻitá ʻaki ʻenau talangataʻa—ʻo hangē ko hano tauteaʻi ia ʻenau ongo mātuʻá ʻi heʻena veté. ʻOku manatu ʻa Denny: “Naʻá ku loto-mamahi mo mafasia ʻi he hili ʻa e vete ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Naʻe kamata ke u palopalemaʻia ʻi he akó peá u tō ʻi he taʻu ʻe taha. Hili iá . . . naʻá ku hoko ko e meʻa fakakata ʻa e kalasí pea lahi mo ʻeku fuhú.”

Ko e tōʻonga fakaʻohovalé ʻe maʻu lelei nai ai ʻa e tokanga ʻa ʻete ongo mātuʻá. Ka ko e hā ʻoku hoko moʻoni aí, ʻikai ko hono tānaki atu ʻa e loto-mafasiá ki ha tuʻunga kuo ʻosi fakamafasia? Ko e moʻoni, ko e tokotaha pē ʻoku tauteaʻi ʻe he faihalá ko e tokotaha faihalá. (Kaletia 6:7) Feinga ke mahinoʻi ʻoku toe faingataʻaʻia foki mo hoʻo ongo mātuʻá pea ko ʻena ngali fakaliʻeliʻaki koé ʻoku ʻikai ko e fakataumuʻa kovi. Naʻe fakahā ʻe he faʻē ʻa Denny: “Naʻá ku mātuʻaki liʻaki ʻa ʻeku fānaú. ʻI he ʻosi ʻa e veté, naʻá ku fuʻu palopalemaʻia pea naʻe ʻikai pē lava ke u tokoniʻi kinautolu.”

ʻOku faleʻi mai ʻa e Tohi Tapú ʻi he Hepelu 12:13: “Tofa ʻaki homou topuvaʻe ha ngaahi ʻalunga totonu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fasi ʻa siʻi ketu.” Neongo kapau ʻoku ʻikai fai ha akonekina fakaemātuʻa, ʻoku ʻikai ha kalofanga ia ai ki he pauʻú. (Semisi 4:17) Fua ʻa e nunuʻa ʻo hoʻo ngaahi tōʻongá pea ngāueʻaki ʻa e akonakiʻi-kitá.—1 Kolinito 9:27.

Fakaʻehiʻehi foki mei hono fai ʻa e ngaahi fili fakavavé, hangē ko e mavahe mei ʻapí. “Ko e fakapotopoto ʻoku ne fakakaukau ʻene laka.” (Palovepi 14:15) Kapau ʻoku hā fuʻu puputuʻu ʻi he taimi ko ení ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke na fanongo atu, fēfē ke ke talanoa ki hoʻo filí mo ha kaumeʻa matuʻotuʻa?

Neongo ia, ʻe ʻi ai nai ʻa e ngaahi meʻa te ke tokanga ki ai fekauʻaki mo ho kahaʻú. Koeʻuhi ko e taʻelavameʻa ʻa e nofo mali ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ʻoku mahinongofua te ke hohaʻa nai fekauʻaki mo hoʻo ʻamanaki atu ke maʻu ha nofo mali lavameʻa. Ko e meʻa ʻoku lelei aí, he ko e taʻefiefia ʻa e nofo malí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻokú ke maʻu tukufakaholo mei hoʻo ongo mātuʻá—hangē ko e mata-teʻelangoá. Ko ha tokotaha mavahe koe, pea ko e ola ʻo haʻo nofo mali ʻi he kahaʻú ʻe fakatuʻunga ia, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi fehālaaki ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ka ʻi he lahi ʻo hoʻo ngāueʻaki mo ho hoá ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

Te ke toe hoko nai ʻo hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe ʻikai te ke fakahoungaʻi ki muʻa—ʻa e meʻakai, vala, nofoʻanga mo e paʻanga. Kae kehe, ʻoku faʻa feingaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ha ngaahi tafaʻaki ke tokangaʻi ai ʻenau fānaú ʻi he hili ha vete, neongo kapau ko e fineʻeikí ʻe pau ke ngāue paʻanga. Ka neongo ia, ʻoku fakatokanga moʻoni mai ʻa e tohi Surviving the Breakup: “Ko e meʻa naʻá ne tokangaʻi ʻa e foʻi fāmili ʻe taha ki muʻá kuo pau ke ne tokangaʻi ʻa e fāmili ʻe ua he taimí ni, ʻo fakatupunga ai ha hōloa ʻa e tuʻunga fakaenofó ʻi he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí.”

Ko ia, ʻe pau nai ai ke ke feinga ke anga ki he taʻemaʻu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke faʻa maʻú, hangē ko e vala foʻoú. Ka ʻoku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he Tohi Tapú: “Talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa: pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.” (1 Timote 6:​7, 8) Mahalo ʻe aʻu ki haʻo tokoni ki hono fikaʻi ha patiseti foʻou ʻa e fāmilí. Toe manatuʻi foki, ko Sihová “ko e tamai ki he tamai mate.” (Sāme 68:5) ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻokú ne tokanga lahi mai ki hoʻo ngaahi fiemaʻú.

Naʻe pehē ʻe Selemaia: “ʻOku lelei ki he tangata ke ne fua ʻa e ioke lolotonga ʻene kei talavou.” (Tangilaulau 3:27) Ko e moʻoni, ʻoku siʻi ʻa e “lelei” ʻi he mamata ki he māvae ʻa e ongo mātuʻá. Ka ʻoku malava ke liliu naʻa mo e tuʻunga koví ni ke ke maʻu ai ha lelei.

Ko e faifakatotolo ko Judith Wallerstein naʻá ne pehē: “Ko e tupu fakaeongo mo fakaʻatamai [ʻa e fānau ʻa e ngaahi mātuʻa veté] naʻe fakatupunga ʻe he faingataʻa ʻi he fāmilí naʻe fakaueʻiloto pea toe fakatoʻoaloto foki ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fānaú . . . naʻa nau fakakaukauʻi fakamātoato ʻa e tuʻunga kuo aʻusia ʻe heʻenau ongo mātuʻá pea maʻu mei ai ha fakamulituku fakapotopoto ki honau kahaʻú tonu. Naʻa nau tokanga ke kumi ki ha ngaahi founga ke kalofi ai ʻa e ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe heʻenau ongo mātuʻá.”

ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku pau ko e māvae ʻa hoʻo ongo mātuʻá te ne tuku ha fakaʻilonga ʻi hoʻo moʻuí. Pe ko e fakaʻilonga ko iá ko ha ʻila ʻoku faai ke mate pe ko ha lavea ʻoku fakapela, ʻoku fakatuʻunga lahi pē ia ʻiate koe.

[Fakatātā ʻi he peesi 35]

Ko e sio ki he movete ʻa e nofo mali ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻe lava ke hoko ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi taha ʻoku ala fakakaukau atu ki aí

[Fakatātā ʻi he peesi 38]

Ko e nōfoʻi ʻi he manatu ki he ngaahi founga naʻe faʻa ʻi ai ʻa e moʻuí te ne fakamafasiaʻi pē nai ai koe

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share