ʻEke ʻe he Toʻutupú
ʻOkú Ma Kaumeʻa ʻAtaʻatā Pē—Pe ʻOku Fakalaka Atu Ai?, Konga 1
ʻOKU HAʻU KI HOʻO FAKAKAUKAÚ HA TAHA PAU ʻI HE TAIMI ʻOKÚ KE LAU AI ʻA E KAVEINGA ʻI ʻOLUNGÁ?
ʻIO → LAU LEVA ʻA E KUPU KO ENÍ. TE KE FIEMAʻU NAI IA ʻO LAHI ANGE ʻI HE MEʻA ʻOKÚ KE FAKAKAUKAU ATU KI AÍ.
ʻIKAI → LAU PĒ ʻA E KUPU KO ENÍ. TE NE TOKONIʻI KOE KE TAUHI HOʻO KAUMEʻA MO E TANGATA PE FEFINÉ KE HANGATONU MO ʻATĀ MEI HE PALOPALEMÁ.
Fakaʻilongaʻi moʻoni pe loi ʻa e fakamatala ko ení:
ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai haku ngaahi kaumeʻa ko e tangata pe fefine kae ʻoua kuó u mateuteu ki he vahaʻangatae fakamātoato ʻa ia ʻe lava ke iku ki he nofo malí.
․․․․․ MOʻONI ․․․․․ LOI
Fakakaukau: Neongo naʻe ʻikai te ne palani ke mali, naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kaumeʻa tangata pe fefine. (Mātiu 12:46-50; Luke 8:1-3) ʻOku hā mahino, naʻe pehē pē mo e tangata teʻeki mali ko Tīmoté, he naʻe tala ange kiate ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke ne tōʻongafai ‘ki he kau fefine taʻu iiki angé ʻo hangē ko hano fanga tuofāfine ʻaki ʻa e anga-maʻa fakaʻaufuli.’—1 Tīmote 5:1, 2.
ʻOku pau pē naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻi he ngāue ʻa Tīmote ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kehekehé, te ne fetaulaki ai mo ha kau finemui. (Maʻake 10:29, 30) ʻE hala nai ke feohi ʻa Tīmote mo kinautolu? ʻIkai. Ka koeʻuhi naʻe teʻeki ai ke ne tuli ki he nofo malí, ʻe fiemaʻu kia Tīmote ke ne fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakangatangata koeʻuhi ke ʻoua te ne hoko ʻo manako ʻi ha taha, ʻo ʻikai moʻoni fakamalinga mo e kau finemui ko iá pe vaʻingaʻaki ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻenau ongoʻí.—Luke 6:31.
Fēfē koe? ʻOkú ke ʻi ha tuʻunga ke tuli ai ki he nofo malí?
Kapau ʻoku ʻIO ⇨ Ko hoʻo kaumeʻa mo e ngaahi mēmipa ko e tangata pe fefiné ʻe iku nai ia ki hono maʻu ha hoa tuʻuloa.—Palōveepi 18:22; 31:10.
Kapau ʻoku ʻIKAI ⇨ ʻOku fiemaʻu ke ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata. (Selemaia 17:9) ʻOku faingofua ange hono leaʻakí ʻi hono faí? ʻAupito! “ʻOku faingataʻa ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae kaumeʻa ʻataʻatā pē,” ko e lau ia ʻa e taʻu 18 ko Nia.a “ʻOku ʻikai faingofua ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakangatangata ke fokotuʻú.”
Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu ke ke fokotuʻutuʻu ha fakangatangatá? Koeʻuhí kapau heʻikai te ke fai ia, kuo pau ke ke loto-mamahi pe fakalotomamahiʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakakaukau angé ki hono ʻuhingá.
MOʻONIʻI MEʻA ʻI HE MOʻUÍ: ʻI he taimi ʻokú ke kau fakaeongo ai ki ai ki muʻa ke ke mateuteu ki ha vahaʻangatae fakamātoató, ʻe hoko ai ha taha ʻo loto-mamahi. “Naʻe hoko tuʻo ua ia kiate au,” ko e lau ia ʻa e taʻu 19 ko Keili. “ʻI he taimi ʻe taha naʻá ku fakatupulekina ai ha ngaahi ongoʻi ki ha tamasiʻi, pea ʻi he taimi ʻe taha naʻe kamata maʻu ai ʻe ha tamasiʻi ha ngaahi ongoʻi kiate au. ʻI he ongo taimí fakatouʻosi naʻe hoko ai ha taha ʻo loto-mamahi, pea kuó u makafokafo ai ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.”
Ke fakakaukau ki ai:
● Ko e hā e ngaahi tuʻunga ʻe totonu ai ke ke feohi mo e ngaahi mēmipa ko e tangata pe fefiné? Ko e hā e ngaahi tuʻunga ʻe lelei ke ke fakaʻehiʻehi mei aí?
● Ko e hā ʻoku taʻefakapotopoto ai ke toutou feohi mo e tokotaha tatau? Ko e hā nai ʻe fakakaukau ki ai ʻa e tokotaha ʻe tahá? Ko e hā nai te ke fakakaukau ki aí?
“ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuó u lohiakiʻi i ai au, ʻi he pehē, ‘ʻOi, ʻokú ma kaumeʻa ʻataʻatā pē. ʻOkú ne hangē pē haku tuongaʻané.’ Ka ʻi he taimi leva ʻokú ne ʻalu ai ki ha taʻahiné, ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi—ʻo hangē ia ʻokú ne moʻua mai ʻaki ha meʻa kiate aú.”—ʻAinise.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kakai fakapotopotó te nau sio ki he hoko mai ʻa e faingataʻá pea fakaʻehiʻehi mei ai, ka ko ha tokotaha taʻefakakaukau ʻe lue hangatonu atu ki ai pea fakaʻiseʻisa ai ʻamui.”—Palōveepi 22:3, Good News Translation.
MOʻONIʻI MEʻA ʻI HE MOʻUÍ: ʻI he taimi ʻokú ke kau fakaeongo ai ki ai ki muʻa ke ke mateuteu ki ha vahaʻangatae fakamātoató, ʻe lava ke mole ai meiate koe ha kaumeʻa lelei. “Naʻá ku faʻa feʻaveʻaki pōpoaki mo ha tamasiʻi,” ko e manatu ia ʻa e taʻu 16 ko Keití, “ka naʻe vave ʻene kamata ke fakamalingá pea naʻá ma feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he meimei ʻaho kotoa pē. ʻI he ʻaho leva ʻe taha naʻá ne tala mai ai ʻene saiʻia lahi ʻiate aú pea naʻá ne loto ke fakalaka atu ia ʻi he kaumeʻa ʻataʻataá pē. Ko e palopalemá, naʻe ʻikai ʻi ai haʻaku manako ʻiate ia. Hili ʻeku tala ange kiate iá, naʻe tātātaha ke ma toe talanoa, pea naʻe ngata ai ʻema kaumeʻá.”
Ke fakakaukau ki ai:
● Ko hai naʻe hoko ʻo loto-mamahi ʻi he tuʻunga ʻo Keití, pea ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe mei lava ke kalofi ʻe Keiti pe ko e tamasiʻí ha ikuʻanga ʻikai lelei? Kapau ko ia, anga-fēfē?
● ʻI he feʻaveʻaki pōpoakí, ʻi he ngaahi founga fē ʻe lava ke ʻai taʻeʻilo ai ʻe ha tokotaha ke hangē ʻokú ne saiʻia ke fakalaka atu ia ʻi he kaumeʻa ʻataʻataá pē?
“ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe pau ai ke u taʻotaʻofi au. ʻE lava ke hoko ʻa e tamaiki tangatá ko ha ngaahi kaumeʻa lelei, ka naʻe ʻikai te u loto ke maumau ʻa e kaumeʻá ʻaki ʻeku fakalaka atu ʻi he meʻa ko iá.”—Lola.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kakai potó ʻoku nau siofi ʻenau laká.”—Palōveepi 14:15, Good News Translation.
Meʻa mahuʻinga ke fakakaukau ki ai: Ko e feohi mo e ngaahi mēmipa ko e tangata pe fefiné ʻoku ʻikai hala ia. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke mateuteu ki ha vahaʻangatae fakamātoato ʻa ia ʻe lava ke iku ki he nofo malí, ʻoku fiemaʻu ke ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata.
ʻI HE “ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ” HONO HOKÓ . . .
Ko e kau fakaeongo ki ai ki muʻa ke ke mateuteu ki ha vahaʻangatae fakamātoató ʻe lava ke ne maumauʻi ho ongoongó—kumi ke ʻilo ʻa e ʻuhingá.
Ko e kupu lahi ange mei he konga hokohoko ʻi he “ʻEke ʻe he Toʻutupú” ʻe lava ke maʻu ia ʻi he Uepisaiti www.jw.org
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupú ni.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 30]
KO E HĀ TE KE FAÍ?
TALANOA MOʻONI: “Naʻá ku ʻave pōpoaki ki haku kaumeʻa ʻa ia ʻoku nofo ʻi ha maile nai ʻe taha afe (kilomita ʻe 1,500 tupu) ʻa hono mamaʻó. Naʻá ma feʻaveʻaki pōpoaki tuʻo taha nai ʻi he uike. Naʻe ʻikai te u manako ai, pea naʻe ʻikai te u fakakaukau foki naʻá ne saiʻia ʻiate au. ʻI he ʻaho leva ʻe taha naʻá ne ʻomai kiate au ha pōpoaki naʻe pehē mai ai: ‘Hei, foʻi lole! ʻOku ou ongoʻi hoʻo pulí. Ko e hā hoʻo meʻa naʻe faí?’ Naʻá ku ʻohovale! Naʻá ku tala ange naʻá ku vakai ki homa vaá ko ha kaumeʻa ʻataʻatā pē pea naʻe ʻikai te u manako ʻiate ia. Naʻá ne ʻomai ha pōpoaki, ‘Ko e hā pē hoʻo laú.’ Pea naʻe ʻikai ʻaupito leva te ne toe ʻomai ha pōpoaki kiate au.”—Sēneti.
● Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻi ha tuʻunga ke ʻi ha vahaʻangatae fakamātoato pe ʻoku ʻikai te ke hehema ke hoko ʻo pehē, ʻe fēfē hoʻo talí kapau te ke maʻu ha pōpoaki meimei tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Sēnetí?
● Kapau ko ha tamasiʻi koe, ʻokú ke pehē ko e pōpoaki naʻe ʻave kia Sēnetí naʻe feʻungamālie? Ko e hā hono ʻuhingá, pe ko e hā ʻoku ʻikai pehē aí?
● ʻI hoʻo fakakaukaú, ʻoku ʻai ʻe he ʻave pōpoakí ke faingofua ange ai hoʻo kau fakaeongo ki aí ʻi he talanoa mata ki he matá? Ko e hā hono ʻuhingá, pe ko e hā ʻoku ʻikai pehē aí?
[Puha ʻi he peesi 31]
KO E HĀ ʻOKU ʻIKAI ʻEKE AI KI HOʻO ONGO MĀTUʻÁ?
ʻEke ki hoʻo ongo mātuʻa ʻa ʻena fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻomai ʻi he kupu ko ení. ʻOku kehe ʻena fakakaukaú mei haʻaú? Kapau ko ia, ʻoku anga-fēfē? Ko e hā e lelei ʻoku lava ke ke ʻiloʻi ʻi heʻena fakakaukaú?—Palōveepi 11:14.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 31]
MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HO TOʻUMEʻÁ
Siosiua—Ko e lahi ange ʻa e taimi ʻokú ke fakamoleki mo e tokotaha tatau, ko e lahi ange ia ʻa e ngalingali te ke hoko ʻo manako aí.
Natasa—Kapau ʻokú ke fakataumuʻa ke kaumeʻa ʻataʻatā pē, ka ʻokú ke nofo maʻu pē mo e tokotaha pau pē ʻe taha, ʻe langaʻi ai ʻa e ongoʻi manako ʻi he toko taha pe ko kimoua fakatouʻosi.
Kelesi—Tatau ai pē kapau naʻá mo kamatá ko e kaumeʻa ʻataʻatā pē, ʻoku faingofua ke liliu ʻa e ongoʻí kapau ʻokú mo fakamoleki ʻa e taimi lahi fakataha. ʻOku ʻikai taʻemalava ke kaumeʻa ʻataʻatā pē, ka ʻoku fiemaʻu ʻa e matuʻotuʻa mo e ʻiloʻilo.
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
Ko e kau fakaeongo ki ai ki muʻa ke ke mateuteu ki ha vahaʻangatae fakamātoató, ʻe iku ia ki he faingataʻa