Vahe 9
ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?
ʻI HE taʻu 14 ʻo Karen, naʻe ʻosi hoko ia ko ha tokotaha maʻu faitoʻo kona tapu lahi pea kau maʻu pē ʻi he fehokotaki fakasinó. ʻI he taʻu 17 ʻo Jim, naʻe maʻu ia ʻe he ʻolokaholó pea moʻui ʻi ha founga moʻui taʻetaau. Naʻe fakatou fakahā ʻe he ongo meʻá ni naʻe ʻikai moʻoni te na saiʻia ʻi he moʻui naʻá na moʻuiʻakí pe ko e ngaahi meʻa naʻá na faí. Ko e hā leva naʻá na fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá? Tenge mei he toʻumeʻá!
“Ko e tokotaha kotoa naʻá ku feohi mo iá naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, pea naʻe tākiekina lahi ai au,” ko e fakamatala ia ʻa Karen. Naʻe loto-tatau mo ia ʻa Jim ʻi heʻene pehē, “Naʻe ʻikai te u loto ke mole ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻeku hoko ʻo kehé.”
ʻUhinga ʻOku Muimui Ai ʻa e Kau Talavoú ʻi Honau Toʻumeʻá
ʻI he ʻalu ke lalahi ʻa e kau talavou ʻe niʻihi, ʻoku faai hifo ai ʻa e tākiekina ʻa e ngaahi mātuʻá kae tupu ʻo mālohi ha holi ke manakoa pea ke talitali lelei kinautolu ʻe he toʻumeʻá. ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ha fiemaʻu ke talanoa mo ha taha ʻoku “mahino” pe ha taha te ne ʻai ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi pe fiemaʻu kinautolu. ʻI he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ʻa e fetuʻutaki ko iá ʻi ʻapí—hangē ko ʻene faʻa peheé—ʻoku nau kumi leva ki ai ʻi honau toʻumeʻá. Ko e ʻikai ha ongoʻi falala kiate kitá mo e ongoʻi tailiilí ʻoku faʻa hoko foki ʻo ne ʻai ʻa e niʻihi ke nau ala tōngofua ki he tenge mei he toʻumeʻá.
Ko e tākiekina ʻa e toʻumeʻá ʻoku ʻikai ke kovi maʻu pē ia. ʻOku pehē ʻe ha palōveepi: “ʻOku fakamasila ʻa e aione ʻaki ʻa e aione: Pehe ʻoku fakamasila ha tangata he feangai mo ha taha kehe.” (Palovepi 27:17) Hangē ko e lava ʻe ha hele ʻaione ke fakamāsila ʻa e mata ʻo ha hele peku, ko e feohi mo e kau talavou kehé ʻe lava ke ne “fakamasila” ʻa ho angaʻitangatá pea ʻai ai koe ko ha tokotaha lelei ange—kapau ʻoku maʻu ʻe he toʻumeʻa ko iá ha fakakaukau matuʻotuʻa mo lelei.
Kae kehe, ʻoku faʻa fakamamahi foki ʻa e ʻikai maʻu ʻe he kau talavoú ʻa e tuʻunga matuʻotuʻá—fakaeʻatamai mo e fakalaumālie fakatouʻosi. ʻOku maʻu ʻe he kau talavou tokolahi ʻa e ngaahi vakai mo e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai lelei, taʻefalalaʻanga, naʻa mo ʻene fakatuʻutāmaki. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku hoko taʻetoefehuʻia ai ha talavou ʻo ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e toʻumeʻá, ʻoku kiʻi mahili siʻi pē nai ia mei he tuʻunga ʻo e kui taki kuí. (Fakafehoanaki mo e Mātiu 15:14.) Ko e olá ʻe lava ia ke fakatuʻutāmaki.
Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai tenge ai koe ʻe he toʻumeʻá ki he tōʻonga fakalilifu faú, ko ʻenau tākiekiná ʻe kei lava pē ke fakamafasia. “ʻOkú ke fuʻu tokanga lahi ki hono talitali lelei koe ʻe he tamaiki kehé,” ko e lau ia ʻa Debbie. “ʻI he taimi naʻá ku taʻu tahavalu aí naʻá ku tailiili ki he foʻi fakakaukau ʻo e hoko ʻo taʻemanakoá koeʻuhi ʻe ʻikai ke fakaafeʻi ai au ʻe ha taha ki ha taimi lelei. Naʻá ku ilifia naʻa faifai kuó u tuēnoa.” Ko ia naʻe feinga mālohi ai ʻa Debbie ke talitali lelei ia ʻe hono toʻumeʻá.
Kuo Tākiekina Au?
Kuó ke kamata ʻai vala, talanoa pe ngāue ʻi ha founga pau koeʻuhí ke tali lelei koe? ʻOku taku ʻe he taʻu 17 ko Susie, “ʻE ʻikai moʻoni lava ʻe ha tama ke ne ʻai koe ke ke fai ha meʻa ʻoku ʻikai te ke loto ke fai.” ʻOku moʻoni, ka ʻe lava ke fuʻu olopoto ʻaupito ʻa e tenge mei he toʻumeʻá ʻo ʻikai nai ai te ke fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene uesia koé. Fakakaukau angé ki he ʻapositolo ko Pitá ko ha fakatātā. Ko ha tangata loto-toʻa mo tuipau mālohi ʻa Pita, ko ha pou ia ʻo e lotu faka-Kalisitiané. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻe malava ki he kakai mei he ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali kotoa ke nau maʻu ʻa ʻEne hōifuá. Ko ia, naʻe tokoni leva ai ʻa Pita ki he ʻuluaki kau tui Senitailé ke nau hoko ko e kau Kalisitiane.—Ngāue 10:28.
Kae kehe, ʻi he ʻalu ʻa e taimí naʻe ʻi ʻAniteoke ai ʻa Pita, ko ha kolo ʻa ia naʻe tokolahi ai ʻa e faʻahinga ʻikai-Siu naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiane. Naʻe feohi tauʻatāina ʻa Pita mo e kau tui Senitaile ko ení. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻaʻahi atu ai mei Selusalema ki ʻAniteoke ha kau Kalisitiane Siu, ʻa ia naʻa nau kei tukulotoa ha tomuʻa loto tāufehiʻa ki he kakai ʻikai-Siú. ʻE fēfē nai he taimí ni ʻa e tōʻonga ʻa Pitá ʻi heʻene ʻi he lotolotonga ʻo hono toʻumeʻa Siú?
Sai, naʻe fakamavaheʻi ʻe Pita ia mei he kau Kalisitiane Senitailé, ʻo fakafisi ke kai mo kinautolu! Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe hā mahino naʻá ne manavahē ki hano fakaʻitaʻi ʻa hono toʻumeʻá. Naʻá ne fakaʻuhinga nai, ‘Te u kiʻi fakangalokuloku he taimí ni ʻi heʻenau ʻi hení pea toki hoko atu ʻeku kai mo e kau Senitailé kae ʻoua ke nau ʻalu. Ko e hā ke maumauʻi ai ʻeku felātani mo kinautolú ʻi ha kiʻi meʻa valevale pehē?’ Naʻe fakangalingali ai ʻa Pita—ʻo liʻaki ʻa ʻene tefitoʻi moʻoni ʻaʻaná ʻaki ʻene fai ʻa e meʻa naʻe ʻikai te ne tui moʻoni ki ai. (Kaletia 2:11-14) ʻOku hā mahino leva ai, ʻoku ʻikai ha taha ʻe hao mei he tenge ʻa e toʻumeʻá.
ʻE Fēfē Haʻaku Tali?
Ko ia, lolotonga ʻoku faingofua ke pehē, ‘ʻOku ʻikai te u manavahē pe ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé!’ ko hono tauhi maʻu ʻa e fakapapau ko iá ʻi he fehangahangai mo e tenge mei he toʻumeʻá ko e toe meʻa kehe ʻaupito ia. Ko e fakatātaá, ko e hā te ke fai ʻi he ngaahi tuʻunga ko ení?
ʻOku ʻoatu ʻe he taha ʻo ho kaungāakó ha foʻi sikaleti ʻi muʻa ʻi he tamaiki kehé. ʻOkú ke ʻilo ʻoku hala ʻa e ifí. Ka ʻoku nau tatali kotoa ke sio pe ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí . . .
ʻOku talanoa ʻa e tamaiki fefine ʻi ʻapiakó fekauʻaki mo ʻenau fehokotaki fakasino mo honau kaumeʻá. ʻOku pehē atu ʻa e taha ʻo e tamaikí: “ʻOkú ke kei veisinia?”
ʻOkú ke fie tui ha foʻi kofu ʻo hangē ko ia ʻoku tui ʻe he kotoa ʻo e tamaiki fefine kehé, ka ʻoku pehē ʻe he fineʻeikí ia ʻoku fuʻu nounou. Ko e teunga ia ʻokú ne vivili ke ke tuí ʻokú ne ʻai ai koe ke ke ongoʻi ʻokú ke hangē ha kiʻi taʻu onó. ʻOku fakamataliliʻi koe ʻe hoʻomou kalasí. ʻOku pehē atu ʻa e taʻahine ʻe taha, “Ko e hā ʻoku ʻikai te ke tātānaki ai pē hoʻo paʻanga kai hoʻataá pea fakatau mai ʻaki ha meʻa ʻoku saí? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke ʻai ke ʻilo ʻe hoʻo faʻeé. Tuku pē ʻe koe ho vala akó ʻi hoʻo kōpaté.”
Ko ha ngaahi tuʻunga faingofua eni ke fehangahangai mo ia? ʻIkai, ka ʻo kapau ʻokú ke ilifia ke fakaʻikaiʻi ho toʻumeʻá, ʻokú ke iku ai ʻo fakaʻikaiʻi koe, ko e ngaahi tuʻunga ʻokú ke muimui ki aí pea mo hoʻo ongo mātuʻá. ʻE lava fēfē ke ke fakatupu ʻa e mālohi ke ke tuʻu mālohi ki he tenge mei he toʻumeʻá?
“Faa Fakakaukau”
Naʻe kamata ifi ʻa e taʻu 15 ko Robin, ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻene fie ifi, ka koeʻuhí naʻe ifi ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku manatu ʻa e tokotahá ni: “Ki mui ai naʻe kamata ke u fakakaukau, ‘ʻOku ʻikai te u saiʻia ai. Ko e hā ʻoku ou fai ai iá?’ Ko ia, ʻoku ʻikai te u kei ifi.” ʻI heʻene fakakaukau pē ʻiate iá, naʻe malava ai ke ne tuʻu mālohi ki hono toʻumeʻá!
ʻOku feʻungamālie leva ai ʻa e naʻinaʻi ʻa e Tohi Tapú ki he kau talavoú ke nau fakatupu ʻa e “ilo moe faa fakakaukau.” (Palovepi 1:1-5, PM) Ko ha taha faʻa fakakaukau ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ne fakafalala ki he toʻumeʻa taʻetaukeí ki ha tataki. ʻI he taimi tatau, ko e tokotaha ko iá ʻoku ʻikai hoko ʻo falala kiate ia pē pea tukunoaʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. (Palovepi 14:16) ʻOkú ne loto-lelei ke ‘tokanga ki he faleʻí, pea tali akonaki’ koeʻuhí ke ne hoko ai ʻo “poto.”—Palovepi 19:20.
Kae kehe, ʻoua te ke ʻohovale kapau ʻoku fehiʻanekinaʻi pe aʻu ʻo manukia koe ʻi hono ngāueʻaki ʻa ho mālohi fakaefakakaukaú. “Ko e tangata [pe fefine] puleaki [pe faʻa fakakaukaú] ʻoku fehiʻanekina,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 14:17. Ka ko hono moʻoní, ko hai ʻoku lahi ange hono mālohí, ko e faʻahinga ʻoku ʻulutukua ki heʻenau manakó mo ʻenau ongó pe ko e faʻahinga ʻoku malava ke nau fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi holi taʻetotonú? (Fakafehoanaki mo e Palovepi 16:32.) ʻOku huʻu ki fē ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku nau manukiʻi koé? Ko e feituʻu ia ʻokú ke loto ke toe iku ki ai mo hoʻo moʻuí? Pe ko e meheka pē nai ʻa e faʻahingá ni ʻiate koe pea fakapuliki ʻa ʻenau ongoʻi tailiilí ʻaki ʻa e manuki?
Hola mei he Tauhelé
“Koe manavahe ki ha tagata oku hoko ia koe tauhele,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 29:25 (PM). ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe malava ki ha tauhele ke ne maʻu vave ha manu taʻehuʻuhuʻu ʻokú ne uʻu ʻa e mounú. ʻI he ʻahó ni, ko e holi ke tali lelei koe ʻe ho toʻumeʻá ʻe lava ke hangē ia ha mounú. ʻE lava ke ne tohoakiʻi koe ki he tauhele ʻo hono maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻotuá. ʻE lava fēfē leva ke ke hola—pe fakaʻehiʻehi—mei he tauhele ʻo e manavahē tangatá?
ʻUluakí, filifili tokanga ʻa ho ngaahi kaumeʻá! (Palovepi 13:20) Feohi mo e faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi tuʻunga pau mo e ngaahi meʻa mahuʻinga faka-Kalisitiané. Ko e moʻoni ʻoku fakangatangata ʻe he meʻá ni ʻa ho ngaahi kaumeʻá. Hangē ko e lea ʻa ha tokotaha taʻu hongofulu tupu ʻe taha: “ʻI he ʻikai te u kau fakataha mo e faʻahinga ʻi ʻapiakó, ʻi heʻenau ngaahi fakakaukau ki he faitoʻo kona tapú mo e fehokotaki fakasinó, naʻa nau liʻaki leva au. Neongo naʻe toʻo atu ʻe he meʻá ni ha fuʻu tenge lahi ke u muimui ki heʻenau tōʻongá, naʻá ku kiʻi ongoʻi tuēnoa ai.” Ka ʻoku sai ange ke te kiʻi tuēnoa ʻi hono tuku ʻa e tākiekina mei he toʻumeʻá ke ne fusi fakalaumālie mo fakaeʻulungāanga hifo koé. Ko e feohi ʻi hoto lotoʻi fāmilí pea ʻi he loto fakatahaʻanga Kalisitiané ʻe lava ke tokoni ia ke toʻo atu ai ʻa e ongoʻi tuēnoá.
Ko e fanongo ki hoʻo ongo mātuʻá ʻoku toe tokoni ia ki hoʻo talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá. (Palovepi 23:22) Ngalingali ʻokú na ngāue mālohi ke akoʻi kiate koe ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga totonú. Naʻe pehē ʻe ha kiʻi taʻahine ʻe taha: “Naʻe tuʻu mālohi ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi he fekauʻaki mo aú. Naʻe ʻikai te u faʻa saiʻia ai, ka ʻoku ou fiefia ʻi heʻena tuʻu fakapapau pea fakangatangata ʻa ʻeku feohí.” Koeʻuhi ko e tokoni fakaemātuʻa ko iá, naʻe ʻikai ai te ne fakavaivai ki he tenge ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú mo e kau ʻi he fehokotaki fakasinó.
ʻOku pehē foki ʻe Beth Winship, ko e tokotaha faleʻi ki he kau taʻu hongofulu tupú: “Ko e kau talavou ʻoku nau poto ʻi ha meʻá ʻoku nau ongoʻi mahuʻinga ʻi heʻenau totonú. ʻOku ʻikai te nau fakafalala ki he saiʻia ʻa e toʻumeʻá ki ha ʻīmisi lelei fakaekita.” Fēfē leva ke ke feinga ke ke pōtoʻi mo potopotoʻi ʻi he meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻapiakó pea ʻi ʻapí? ʻOku feinga tautefito ʻa e kau fakamoʻoni kei talavou ʻa Sihová ke hoko ‘ko e kau tangata ngaue ʻoku ʻikai mā, ʻo tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní’ ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.—2 Timote 2:15.
ʻI he hili ʻa e fakatokanga fekauʻaki mo e “tauhele” ʻo e manavahē tangatá, ʻoku hoko atu ʻa e Palovepi 29:25: “Ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi.” Laka hake nai ʻi ha toe meʻa, ko ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi koe ke ke tuʻu mālohi ki ho toʻumeʻá. Ko e fakatātaá, ko Debbie (naʻe lave ki ai ʻi muʻá) naʻe faʻa muimui pē ki he tokolahí, ʻo inu lahi mo ngāuekoviʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. Ka naʻe kamata leva ke ne ako fakamātoato ʻa e Tohi Tapú pea kamata falala kia Sihova. Ko e hā ʻa e olá? “Naʻá ku fakapapauʻi ai heʻikai te u toe fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he kiʻi kulupu ko eé,” ko e lau ia ʻa Debbie. Naʻá ne tala ange ki hono ngaahi kaungāmeʻa ko eni ki muʻá: “Mou ʻalu pē kimoutolu ʻi hoʻomou meʻa pea te u ʻalu pē au ʻi heʻeku meʻa. Kapau ʻoku mou fiemaʻu ke u hoko ko homou kaumeʻa kuo pau ke mou tokaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga pau ʻoku ou tokaʻí. ʻOku ou fakamolemole atu ka ʻoku ʻikai te u tokanga au pe ko e hā hoʻomou fakakaukaú. Ko e meʻa eni ia te u fai ʻe aú.” Naʻe ʻikai ke tokaʻi kotoa ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻo Debbie ʻa ʻene tui foʻoú. Ka ʻoku pehē ʻe Debbie, “Naʻá ku saiʻia moʻoni ange ʻiate au ʻi he hili ʻa e fili naʻá ku faí.”
Te ke ‘saiʻia ange foki ʻiate koe’ pea hao ai mei he loto-mamahi lahí kapau te ke hola mei he tauhele ʻo e tenge mei he toʻumeʻá!
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku hehema ai ke tākiekina ʻa e kau talavoú ʻe honau toʻumeʻá? ʻOku kovi maʻu pē eni?
◻ Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻa naʻe hokosia ʻe he ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo e tenge mei he toʻumeʻá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga (ʻo kau nai ai ha ngaahi meʻa naʻe hokosia fakafoʻituitui) ʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ʻa hoʻo malava ke lea ʻikaí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ke ke fakakaukau nai ki ai kapau ʻoku poleʻi koe ke ke fai ha fakatoʻa?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ke ke hao mei he tauhele ʻo e manavahē tangatá?
[Fakamatala ʻi he peesi 74]
“ʻOkú ke fuʻu tokanga lahi ki hono talitali lelei koe ʻe he tamaiki kehé,” ko e lau ia ʻa Debbie. “Naʻá ku tailiili ki he foʻi fakakaukau ʻo e hoko ʻo taʻemanakoá . . . Naʻá ku ilifia naʻa faifai kuó u tuēnoa”
[Fakamatala ʻi he peesi 75]
‘Fai mo ʻAi!’
“ʻAi foki,” ko e vilitaki atu ia ʻa e kalasi ʻa Lisa. “Tala ange ki he faiakó ʻoku namukū hono ngutú!” ʻIkai, naʻe ʻikai ko e haisini ʻo e ngutú ʻa e tōpikí. Naʻe poleʻi ʻa Lisa ke ne fai ha fakatoʻotoʻa—pea ko ha fakatoʻotoʻa taka fakatuʻutāmaki ia! ʻIo, ʻoku hā ngali ʻoku maʻu ʻe he kau talavou ʻe niʻihi ha fiefia anga-kehe ʻi hono poleʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻalu mei he taka pauʻú ki he meimei taonakita.
Ka ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai koe ke ke fai ha meʻa ngali vale, taʻeʻofa, pe fakatuʻutāmaki moʻoní, ʻoku taimi ai ke ke toe kiʻi fakakaukau. Naʻe pehē ʻe ha poto: “Oku fakanamuku e he lago kuo mate ae mea namu lelei ae tagata faitoo: bea oku behe ae vale jii o ha taha oku ogoogoa a ene boto mo ene agatonu.” (Koheleti 10:1, PM) ʻI he kuonga muʻá, ko ha faitoʻo pe meʻa fakanamulelei mahuʻinga naʻe lava ke maumauʻi ia ʻe ha kiʻi meʻa valevale hangē ko ha lango mate. ʻI he tuʻunga tatau, ko e ongoongo ngāueʻi mālohi ʻo ha taha ʻe lava ke maumauʻi ia ʻe ha kiʻi “vale jii.”
Ko e fanga kiʻi pauʻu fakakauleká ʻoku faʻa iku ki he māʻulalo ange ai ʻa e kuleití, tuli fakataimi mei he akó pea aʻu ki he fakahū! Fēfē leva kapau ʻokú ke fakakaukau heʻikai ke maʻu koe? ʻEke hifo, Ko e meʻa ʻoku kole mai ke u faí ʻoku fakapotopoto? Ko e anga-ʻofa? ʻE maumauʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e Tohi Tapú pe ko ia naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá? Kapau ko ia, ʻoku ou loto moʻoni ke puleʻi ʻeku moʻuí ʻe he kau talavou kumi-mālieʻiá? Ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni nai ʻa e kau talavou ko eni ʻoku nau kole mai ke u ʻai hoku ongoongó mo ʻeku moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmakí?—Palovepi 18:24.
Ko ia, feinga ke fakaʻuhinga mo e talavou ʻokú ne fai ʻa e fakaʻaiʻaí. ʻOku saiʻia ʻa e taʻu 18 ko Terry ke “toʻo mei ai hono fakaolí” ʻaki ʻene ʻeke, ‘Ko e hā ke u fai ai iá? Ko e hā ʻe fakamoʻoniʻí kapau naʻá ku fai ia?’ Toe ʻai foki ke ʻiloʻi, ʻoku ʻi ai hoʻo ngaahi tuʻunga pau ʻokú ke palani ke tauhi. Naʻe feinga ha kiʻi taʻahine ke ne fakaʻaiʻai ha tamasiʻi ki he ʻulungāanga taʻetāú ʻi heʻene pehē, “ʻOku ʻikai te ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke tō mei aí.” “ʻIo ʻoku ou ʻilo,” ko e tali ia ʻa e tamasiʻí. “Ko e hēpisi, konolia, sifilisi . . . ”
ʻIo, ʻi hoʻo maʻu ʻa e loto-toʻa ke lea ʻikai ki ho toʻumeʻá, ʻe lava ke ke hao ai mei hono fai ha meʻa te ke toki fakaʻiseʻisa ai!
[Fakatātā ʻi he peesi 76]
ʻOku faʻa fepikiʻaki ʻa e toʻutupú ʻiate kinautolu ki ha poupou
[Fakatātā ʻi he peesi 77]
Kuo tenge koe ʻe he toʻumeʻá ke ke ʻalu kehe mei he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku tonú?
[Fakatātā ʻi he peesi 78]
Maʻu ʻa e mālohi ke matuʻuaki ʻa e tenge mei he toʻumeʻá!