LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • yp vahe 23 p. 181-191
  • Fēfē ʻa e Fehokotaki Fakasino ki Muʻa ʻi he Malí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fēfē ʻa e Fehokotaki Fakasino ki Muʻa ʻi he Malí?
  • Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Ikuʻangá
  • Ongoʻi Tautea mo Loto-Mamahi
  • Ko e Totongi ʻo e Moʻui Fakaʻaluʻalú
  • Ko e Pongipongi Hokó
  • ʻAonga ʻo e Anga-Maʻá—Fiemālie mo e Tokaʻi-Kita
  • Langa ʻo e Fekoekoeʻi Tuʻuloá
  • Ko e Hā Hano Kovi ʻo e Fehokotaki Fakasino ki Muʻa ʻi he Malí?
    ʻĀ Hake!—2004
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge ki he Fehokotaki Fakasinó?
    Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú
  • ʻE Fakaleleiʻi ʻe he Fehokotaki Fakasinó ʻa Homa Vaá?
    ʻĀ Hake!—2010
  • Fakahūhū ʻa e Tuʻunga Fakaeʻulungaangá ki Hoʻo Fānaú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
yp vahe 23 p. 181-191

Vahe 23

Fēfē ʻa e Fehokotaki Fakasino ki Muʻa ʻi he Malí?

‘KAPAU ʻokú mo feʻofaʻaki, ʻoku sai pē ia? Pe te ke tatali kae ʻoua ke ke mali?’ ‘ʻOku ou kei veisinia. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku hoko kiate au?’ ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi fehuʻi peheni ʻoku ʻeke ʻe he kau talavoú.

Ka neongo ia, “Ko e talavou pe finemui hāhāmolofiá ʻa ē kuo teʻeki ke ne fai ʻa e fehokotaki fakasinó lolotonga ʻa e kei taʻu hongofulu tupú,” ko e fakamulituku ia ʻa e Akoʻanga Alan Guttmacher ʻi heʻene līpooti ʻi he 1981. “ʻOku līpooti ko e toko valu ʻi he kakai tangata ʻe toko 10 mo e toko fitu ʻi he kakai fefine ʻe toko 10 naʻa nau fai ʻa e fehokotaki fakasinó ʻi heʻenau taʻu hongofulu tupú.”

‘Pea ko e hā ke ʻoua aí?’ ko haʻo ʻeke nai ia. He ʻoku fakanatula pē ʻa e fiemaʻu ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻí. Pea ʻi hoʻo kei talavoú, ʻoku malava ke mālohi ʻa hoʻo ngaahi holí ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e fakahohaʻá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻi ai mo e tākiekina ʻa ho toʻumeʻá. Te nau tala atu nai ʻoku fakalata ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí pea ʻi he taimi ʻokú ke fuʻu saiʻia ai ʻi ha taha, ʻoku fakanatula pē ʻa e fiemaʻu ke fekoekoeʻí. ʻE aʻu ʻo pehē ʻe he niʻihi ko e fehokotaki fakasinó ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke fuʻu tangata pe fuʻu fefine. ʻI he ʻikai te ke loto ke vakai atu ʻokú ke kehé, te ke ongoʻi nai ha tenge ke ʻahiʻahiʻi ʻa e fehokotaki fakasinó.

ʻI hono kehe mei he fakakaukau manakoá, ʻoku ʻikai ke fakavave ʻa e kau talavou kotoa pē ke tuku ange ʻa honau tuʻunga veisiniá. Fakakaukau angé ki ha fakatātā ʻo ha finemui teʻeki mali ko Esther. Naʻe fai ha sivi fakafaitoʻo ʻo e tokotahá ni ʻo ʻeke noa ange ai ʻe he toketaá: “Ko e hā ʻa e founga fakavahavahafanau ʻokú ke ngāueʻakí?” ʻI he taimi naʻe tali ai ʻe Esther, “ʻOku ʻikai ha founga te u ngāueʻaki,” naʻe fakaofoofo atu ʻene toketaá: “Ko e hā! ʻOkú ke fie feitama? ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻamanekina ke ʻoua te ke feitama kapau ʻoku ʻikai ha founga te ke ngāueʻaki?” Naʻe tali atu ʻe Esther: “Koeʻuhi he ʻoku ʻikai te u fai ha fehokotaki fakasino!”

Naʻe sio fakamamaʻu kiate ia ʻene toketaá mo e taʻetui. “ʻOku faingataʻa ke tui ki he meʻá ni,” ko ʻene leá ia. “ʻOku haʻu ki heni ʻa e fānau taʻu 13, pea ʻoku ʻikai te nau kei veisinia. ʻOkú ke makehe atu koe.”

Ko e hā naʻe “makehe” ai ʻa Esther? Naʻá ne talangofua ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú: “Ka ko e sino ʻoku ʻikai maʻa e feʻauaki [kau ai ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí] . . . Hola pe mei he fai feʻauaki.” (1 Kolinito 6:​13, 18) ʻIo, naʻá ne ʻiloʻi ko e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí ko ha angahala mamafa ia ki he ʻOtuá! “Ko eni ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua,” ko e lau ia ʻa e 1 Tesalonaika 4:​3, “ke mou fakaʻehiʻehi mei he feʻauaki.” Ko e hā leva ʻoku tapui ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí?

Ko e Ikuʻangá

Naʻa mo e ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe fai ai ʻe he niʻihi ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí. Naʻe fakaafeʻi nai ʻe ha fefine moʻui taʻetaau ha talavou ke fakatōliʻa ʻa ʻene holí, ʻi heʻene pehē: “Haʻuange, ke ta inu fakaputa ʻa ʻofa, ʻo aʻu ki he maʻa ʻa e ʻaho; pea ta fai ʻofa ke topono.” (Palovepi 7:18) Kae kehe, naʻe fakatokanga ʻa e Tohi Tapú, ko e fiefia ʻoku maʻu he ʻaho ní ʻe malava ke ne fakatupunga ʻa e mamahi ʻapongipongi. Naʻe pehē ʻe Solomone: “He ko e ngutu ʻo e paʻumutu ʻoku toi mei ai ʻa e honi, seuke, ko hono meʻa fakalea ʻoku momole ange ʻi he lolo.” “Ka,” naʻá ne hoko atu, “ko hono fakaiku ʻoku ifo kovi hange ko e teve, masila hange ha heleta matafuhifuhi.”—Palovepi 5:​3, 4.

Ko ha ikuʻanga ʻe taha ʻoku malava ke hoko, ko hono maʻu ʻo ha mahaki ʻoku fetuku ʻi he fehokotaki fakasinó. Fakaʻuta atu ki he loto-mamahí, kapau ʻoku ʻosi ange ha ngaahi taʻu ʻoku ʻilo ai ʻe ha taha kuo fakatupunga ʻe ha fehokotaki fakasino ʻa e maumau taʻealafakafoki, ko ha taʻefanau nai pe ko ha palopalema fakaemoʻui mafatukituki! Hangē ko e fakatokanga ʻa e Palovepi 5:11: “ʻE iku pe ki hoʻo nofo toʻe kuo kaʻanga ho kakano mo ho sino kotoa.” ʻOku toe iku foki ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí ki he fānau tuʻutāmaki (sio ki he peesi 184-5), fakatōtama mo e mali kei siʻi—ʻo taki taha mo hono ngaahi nunuʻa fakamamahi. ʻIo, ko e tokotaha ʻoku kau ʻi he fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, ko hono moʻoní “oku fai agahala ia ki hono jino oona.”—1 Kolinito 6:​18, PM.

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Dr. Richard Lee ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ko iá, naʻá ne tohi ʻi he Yale Journal of Biology and Medicine: “ʻOku tau pōlepole ki heʻetau kau talavoú ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi lavameʻa lalahi ʻi hono taʻofi ʻo e feitamá mo hono faitoʻo ʻa e maʻiafiá kae taʻetokangaʻi ai ʻa e tuʻunga falalaʻanga mo pau taha, fakamole siʻi taha mo kona siʻi taha, taʻofiʻanga fakatouʻosi ʻo e palopalema ʻi he feitamá mo e maʻiafiá—ʻa e tuʻunga motuʻa, fakangeingeia pea naʻa mo fakamoʻuilelei ʻo e veisiniá.”

Ongoʻi Tautea mo Loto-Mamahi

Kuo hoko foki ʻo ʻiloʻi ʻe he kau talavou tokolahi ʻoku fakalotomamahi lahi ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí. Ko e hā ʻa e olá? Ko e ongoʻi tautea mo fakaʻau ke siʻi ʻa e tokaʻi-kitá. Naʻe fakahā ʻe he taʻu 23 ko Dennis: “Ko ha fakalotomamahi lahi—ʻikai ha ongoʻi lelei pe ko e māfana ʻo e ʻofa naʻe tonu ke ʻi aí. ʻI hono kehé, ko hono mahinoʻi kakato ʻa e hala ʻo e foʻi ngāué naʻá ne kinisi au. Naʻá ku ongoʻi mā ʻaupito ʻi he ʻikai te u mapuleʻi aú.” Naʻe vete ʻe ha finemui: “Naʻá ku foki mai ki he tuʻunga moʻoní ʻi ha paʻulu kovi ʻaupito. . . . Naʻe ʻosi ʻa e pātí pea naʻá ku ongoʻi puke, hangē ha meʻa noá mo ongoʻi taʻetaau. Naʻe ʻikai haʻaku teitei ongoʻi lelei ʻe taha ʻi he fanongo ki heʻene pehē, ‘Ko e hā koā naʻe ʻikai te ke taʻofi ai kitaua ʻi he teʻeki ke fakalalahi ʻa e ngaahi meʻá?’”

Fakatatau kia Dr. Jay Segal, ʻoku ʻikai ke hāhāmolofia ʻa e ngaahi tali peheé. Hili hono fakatotolo ʻa e ngaahi tōʻonga fakaefehokotaki fakasino ʻa e fānau ako kolisi ʻe toko 2,436, naʻá ne fakaʻosiʻaki: “Ko e taʻefakafiemālie mo e fakalotomamahi ʻo e fuofua [fehokotaki fakasinó] naʻe laka ia ʻi he niʻihi ko ia naʻe fakafiemālie mo fakafiefiá ʻaki ha fakafehoanaki ko e meimei ua ki he taha. Naʻe fakatou pehē ʻe fafine mo tangata, naʻa nau loto-mamahi lahi.” Ko e moʻoni, naʻa mo e faʻahinga ʻosi malí te nau faingataʻaʻia nai ʻi ha taimi ʻi heʻene hoko mai ki he fehokotaki fakasinó. Ka, ʻi ha nofo mali ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofa moʻoní mo e tukupaá, ko e ngaahi palopalema peheé ʻoku faʻa lava pē ke fakaleleiʻi.

Ko e Totongi ʻo e Moʻui Fakaʻaluʻalú

Ko e kau talavou ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau teitei ongoʻi tautea ʻi hono fai ʻo e fehokotaki fakasinó, ko ia ko ʻenau ʻalu pē ki he fakahōhōʻia fakaeongó, ʻo kumi ke fehokotaki fakasino mo ha ngaahi hoa kehekehe. Naʻe pehē ʻe he faifakatotolo ko Robert Sorensen, ʻi heʻene fakatotolo ʻo e fehokotaki fakasino taʻu hongofulu tupú, ko e kau talavou ko iá ʻoku nau totongi ha mahuʻinga ki heʻenau moʻui fakaʻaluʻalú. ʻOku tohi ʻe Sorensen: “ʻI heʻemau fakaʻekeʻeke fakatāutahá, ʻoku fakahā ʻe he [kau talavou fakaʻaluʻalu] tokolahi . . . ʻoku nau tui ʻoku nau ngāue mo ha taumuʻa pea mo ha fiemālie fakaekita siʻisiʻi pē.” Ko e peseti ʻe 46 ʻo e faʻahingá ni naʻa nau loto-tatau mo e fakamatalá ni, “Ko ʻeku founga moʻui he taimi ní, ko e lahi taha ʻo ʻeku malavá ʻoku ʻalu pē ki he vevé.” Naʻe toe ʻilo ʻe Sorensen ko e kau talavou fakaʻaluʻalu ko ení naʻa nau līpooti ha siʻi ʻo e “loto-falalá mo e fakamahuʻingaʻi-kitá.”

ʻOku hangē tofu pē eni ko e lea ʻa e Palovepi 5:9: Ko e faʻahinga ʻoku moʻui taʻetāú ʻoku nau “tuku ke mole [honau] tangata [pe ngeiá] ki ha niʻihi kehe.”

Ko e Pongipongi Hokó

ʻI he ʻosi hono fai ʻe ha ongo meʻa ʻa e fehokotaki fakasino taʻefakalaó, ʻoku faʻa kehe ʻa ʻena fevakaiʻaki kiate kinauá. ʻE ongoʻi nai ʻe ha tamasiʻi ko ʻene ngaahi ongoʻi ki he taʻahiné ʻoku ʻikai kei mālohi ʻo hangē ko ia ki muʻá; ʻe aʻu nai ki haʻane vakai kiate ia ʻoku ʻikai te ne loko hā fakamānako. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe ongoʻi nai ʻe ha taʻahine naʻe ngāueʻaki ia. Manatuʻi ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú ki he talavou ko ʻAmanoní pea mo ʻene mate ʻofa ki he veisinia ko Temá. Ka, ʻi he hili ʻene fehokotaki fakasino mo iá, naʻe “fehiʻa ʻe Amanoni kiate ia—ko e fehiʻa ka ko ha fehiʻa.”—2 Samiuela 13:15.

Ko ha kiʻi taʻahine ko Maria naʻá ne hokosia ʻa e meʻa tatau. Hili ʻa e fehokotaki fakasinó, naʻá ne fakahā: “Naʻá ku fehiʻa kiate au (ki hoku vaivaiʻangá), pea naʻá ku fehiʻa ʻi hoku kaumeʻá. Ko hono moʻoní, ko e felāveʻi fakaefehokotaki fakasino naʻá ma fakakaukau ʻe ʻomai ai ke ma toe vāofi angé naʻá ne fakangata ʻe ia homa vahaʻangataé. Naʻe aʻu ki he ʻikai ke u toe loto ke sio kiate ia.” ʻIo, ʻi hono fai ʻo e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, ʻoku kolosi ai ha ongo meʻa ʻi ha laine ʻa ia ʻe ʻikai lava ke na toe foki ki ai!

ʻOku pehē ʻe Paul H. Landis, ko ha faifakatotolo ʻoku tokaʻi ʻi he malaʻe ʻo e moʻui fakafāmilí: “Ko e ola fakataimi nai [ʻo e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí] ke fakamālohiʻi ʻa e vahaʻangataé, ka ko hono ngaahi ola fuoloá ʻoku mātuʻaki kehe nai ia.” Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e fehokotaki fakasinó ʻoku ngalingali lahi ange ke nau movete ʻi he faʻahinga ʻoku fakaʻehiʻehí! Ko e hā ʻa e ʻuhingá? Ko e fehokotaki fakasino taʻefakalaó ʻoku fanauʻi ai ʻa e fuaʻá mo e taʻefalalá. Naʻe fakahā ʻe ha talavou: “Ko e kakai tangata ʻe niʻihi, ʻi heʻenau fai ʻa e fehokotaki fakasinó, ʻoku nau fakakaukau ki mui, ‘kapau naʻá ne fai eni mo au mahalo pē naʻá ne fai ia mo ha taha kehe.’ Ko hono moʻoní, naʻá ku ongoʻi pehē. . . . Naʻá ku fuaʻa lahi ʻaupito, tālafili mo huʻuhuʻu.”

Hono mamaʻo moʻoni eni mei he ʻofa moʻoní, ʻa ia “ʻoku ʻikai, te ne meheka, . . . ʻoku ʻikai te ne fai taʻetāu, ʻoku ʻikai te ne kumi ʻene lelei aʻana.” (1 Kolinito 13:​4, 5) Ko e ʻofa ʻokú ne langa ʻa e vahaʻangatae tuʻuloá ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he holi kuí.

ʻAonga ʻo e Anga-Maʻá—Fiemālie mo e Tokaʻi-Kita

Kae kehe, ko e nofo anga-maʻá ʻokú ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tokoniʻi pē ha talavou ke hao mei he ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmakí. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki ha finemui ʻa ia naʻá ne kei nofo anga-maʻa neongo ʻene ʻofa lahi ki hono kaumeʻá. Ko hono olá, naʻe malava ke ne lea laukauʻaki: “Ko au koe a, bea tatau moe fale maoluga a hoku huhu.” Naʻe ʻikai ko ha ‘matapā suingi’ ia naʻe faingofua ʻene ‘ava’ ʻi he malumalu ʻo e tenge taʻetāú. ʻI he tuʻunga fakaeʻulungāangá, naʻá ne tuʻu ʻo hangē ko e ʻā ʻikai ala kakaʻi ʻo ha kolotau, mo hono ngaahi taua ʻikai ala hū ki aí! Naʻe taau ke ui ia “ko e pele” pe tokotaha anga-maʻa pea malava ke leaʻaki ki hono husepāniti ʻi he kahaʻú, “naaku tatau ai i hono ao mo ha taha kuo maʻu ae fiemalie.” Ko ʻene fiemālie ʻaʻaná naʻe tokoni ia ki he fiemālie ʻi hona vahaʻá.—Hiva ʻo e Hiva 6:​9, 10; 8:​9, 10, PM.

Ko Esther, ʻa e taʻahine anga-maʻa naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne maʻu ʻa e fiemālie ʻi loto mo e fakamahuʻingaʻi-kita tatau. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi leleiʻia ʻiate au. Neongo ʻa hono manukiʻi au ʻe hoku kaungāngāué, naʻá ku vakai ki hoku tuʻunga veisiniá ʻo hangē ha foʻi taiamoní, ʻo mahuʻinga he ʻoku fuʻu hāhāmolofia.” Tānaki atu ki ai, ko e kau finemui hangē ko Esther ʻoku ʻikai ke fakahohaʻasi kinautolu ʻe ha konisēnisi tautea. “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lelei ange ka ke maʻu ha konisēnisi lelei kia Sihova ko e ʻOtuá,” ko e lau ia ʻa Stefan, ko ha Kalisitiane taʻu 19.

‘Ka ʻe lava fēfē ke hoko ʻo maheni lelei ange ha ongo meʻa kapau ʻoku ʻikai te na fehokotaki fakasino?’ ko e fifili ia ʻa e kau talavou ʻe niʻihi.

Langa ʻo e Fekoekoeʻi Tuʻuloá

Ko e fehokotaki fakasinó ʻataʻatā pē ʻe ʻikai lava ke ne fakahoko mai ha vahaʻangatae tuʻuloa; pehē ki he fakahāhā ʻo e ʻofá ʻo hangē ko e ʻumá. ʻOku fakatokanga mai ha finemui ko Ann: “Naʻá ku ako ʻi hano hokosia tonu, ʻoku malava ke hoko ʻi ha taimi ʻo fuʻu vave ʻa ʻete fuʻu ofi fakaesinó.” ʻI hono ngāueʻaki ʻe ha ongo meʻa hona taimí ʻi he fefakahāhāʻaki lahi ʻo e ʻofá, ʻoku tuʻu ai ʻa e fetuʻutaki mohu ʻuhingá. Te na fakamaʻamaʻaʻi nai ai ʻa e ngaahi faikehekehe mafatukituki ʻa ia ʻe lava ke toe mapuna hake ʻi he hili ʻa e malí. ʻI he taimi naʻe kamata faialea ai ki mui ʻa Ann mo ha tangata ʻe taha—ʻa e tangata naʻe iku ʻo mali mo iá—naʻá ne tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fuʻu fekoekoeʻi fakaesinó. ʻOku fakamatala ʻa Ann: “Naʻá ma ngāueʻaki homa taimí ke aleaʻi ʻa e ngaahi palopalemá pea mo talanoaʻi ʻema ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí. Naʻá ku ʻiloʻi ai pe ko e faʻahinga tokotaha fēfē naʻá ku mali mo iá. ʻI he hili ʻa e malí, ko e ngaahi fakaʻohovale lelei pē naʻe ʻi aí.”

Naʻe faingataʻa kia Ann mo hono kaumeʻá ke na fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kita peheé? “ʻIo, naʻe faingataʻa!” ko e fakahā ia ʻe Ann. “Ko ha tokotaha natula ʻofa pē au ia. Ka naʻá ma talanoa ki hono ngaahi fakatuʻutāmakí peá ma fetokoniʻaki. Naʻá ma fakatou fiemaʻu lahi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻoua ʻe fakameleʻi ʻa ʻema nofo mali naʻe tuʻunuku maí.”

Ka ʻikai ʻe tokoni ki ha husepāniti pe uaifi foʻou ke ʻi ai haʻane fehokotaki fakasino ki muʻa? ʻIkai, ʻi hono kehé ʻokú ne faʻa fakasiʻisiʻi ʻe ia ʻa e fekoekoeʻi ʻa e nofo malí! ʻI he ngaahi fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, ko e fakamamafá ʻoku fai ia ki he fakahōhōʻia-kitá, ʻa e ngaahi tafaʻaki fakaesino ʻo e fehokotaki fakasinó. Ko e fetokaʻiʻakí ʻoku fakavaivaiʻi ia ʻe he holi taʻemapuleʻí. ʻI hono fokotuʻu pē ʻo e ngaahi sīpinga siokita peheé, ʻoku faingataʻa ia ke motuhi pea ʻe faifai pē ʻo malava ke ne maumauʻi lahi ʻa e vahaʻangataé.

Kae kehe, ʻi he nofo malí, ko ha vahaʻangatae fekoekoeʻi lelei ʻoku fiemaʻu ai ʻa e taʻotaʻofi mo e mapuleʻi-kita. Ko e tokangá kuo pau ke fai ia ki he foakí, ʻo ‘atu ʻa e totonu fakaefehokotaki fakasino ʻa e tokotaha ʻe tahá,’ kae ʻikai ko e maʻu maí. (1 Kolinito 7:​3, 4, PM) Ko e nofo anga-maʻá ʻoku tokoni ia kiate koe ke ke fakatupu ʻa e mapuleʻi-kita peheé. ʻOku akoʻi ai koe ke ke ʻai ʻa e tokanga taʻesiokita ki he lelei ʻa e tokotaha kehé ke muʻomuʻa ia ʻi hoʻo ngaahi holi ʻaʻaú. Manatuʻi foki, ʻoku ʻikai fakatuʻunga ʻataʻatā pē ʻa e fiemālie ʻi he nofo malí ʻi he ngaahi tuʻunga fakaesinó. ʻOku pehē ʻe he tokotaha ako ki he anga ʻo e nofó ko Seymour Fisher, ko e tali fakaefehokotaki fakasino ʻa ha fefine ʻoku toe fakatuʻunga foki ia ʻi heʻene maʻu ʻa e “ngaahi ongoʻi ʻo e fekoekoeʻi, vāofi mo e falala” pea ʻi he malava ʻa hono husepānití ke “ʻiloʻi ʻa hono uaifí, pea . . . mo e lahi ʻo e loto-falala ʻokú ne maʻu ki hono husepānití.”

ʻOku fakatupu tokangá, he ʻi ha fakatotolo ʻo e kakai fefine mali ʻe toko 177, ko e vahe fā ʻe tolu ʻo e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí naʻa nau līpooti ha ngaahi tuʻunga faingataʻa fakaefehokotaki fakasino lolotonga ʻa e ʻuluaki uike ʻe ua ʻo e nofo malí. ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga kotoa ko ia naʻa nau līpooti ha ngaahi tuʻunga faingataʻa fakaefehokotaki fakasino fuoloá “naʻa nau fai ʻi he kuohilí ha fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí.” Kuo toe hā foki ʻi he fakatotoló, ko e faʻahinga naʻa nau kau ʻi he fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, ʻoku liunga ua ʻa e ngalingali te nau fakahoko ha tono ʻi he hili ʻa e malí! Hono moʻoni ko e lea ʻa e Tohi Tapú: “Ko e fai feʻauaki . . . ʻoku mole ai ʻa e loto,” pe fakaueʻiloto leleí.—Hosea 4:11.

Ko ia ai, ‘te ke utu ʻa e meʻa ʻokú ke toó.’ (Kaletia 6:​7, 8) Tō ʻa e holí pea utu ha tuʻunga anga-kehe ʻo e tālafili mo e taʻemalu. Ka ʻo kapau te ke tō ʻa e mapuleʻi-kitá, te ke utu ha utu-taʻu ʻo e faitōnunga mo e malu. Ko Esther, naʻe lave ki ai ʻanenaí, kuó ne maʻu ha nofo mali fiefia ʻi ha ngaahi taʻu he taimí ni. ʻOku pehē ʻe hono husepānití, “Ko ha fiefia ʻikai ala fakamatalaʻi ke u foki mai ki ʻapi ki hoku uaifí pea ʻiloʻi ʻokú ma nofo taha pē kiate kimaua. ʻOku ʻikai lava ʻe ha meʻa ke ne fetongi ʻa e ongoʻi falala ko ení.”

Ko e faʻahinga ʻoku tatali kae ʻoua ke nau malí ʻoku nau toe maʻu foki ha fiemālie, ʻi he ʻiloʻi ʻoku nau fakahōifua ki he ʻOtuá. Neongo ia, ko e nofo anga-maʻa ʻi he ngaahi ʻaho ko ení ʻoku ʻikai ʻaupito faingofua. Ko e hā ʻe malava ke ne tokoniʻi koe ke ke malava iá?

Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki

◻ ʻOku lahi fēfē ʻa e fehokotaki fakasino teʻeki malí ʻi he kau talavou ʻokú ke ʻiloʻí? ʻOku fakatupunga ʻe he meʻá ni ha ngaahi palopalema pe ngaahi tenge kiate koe?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ikuʻanga kovi ʻe niʻihi ʻo e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí? ʻOkú ke ʻilo ha kau talavou kuo nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi founga ko iá?

◻ Ko e fakavahavahafanaú ʻa e tali ki he palopalema ʻo e feitama taʻu hongofulu tupú?

◻ Ko e hā ʻoku ongoʻi tautea mo loto-mamahi ai ʻa e niʻihi ʻi he hili hono fai ʻo e fehokotaki fakasino taʻefakalaó?

◻ ʻOkú ke ongoʻi ʻe tokoni ʻa e fehokotaki fakasinó ki ha ongo meʻa teʻeki mali ke na vāofi ange? Ko e hā ʻokú ke tali pehē aí?

◻ ʻE lava fēfē ke feʻilongaki ha ongo meʻa lolotonga ʻa e faialeá?

◻ ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e nofo veisinia kae ʻoua leva ke ke malí?

[Fakamatala ʻi he peesi 182]

“Ko e talavou pe finemui hāhāmolofiá ʻa ē kuo teʻeki ke ne fai ʻa e fehokotaki fakasinó lolotonga ʻa e kei taʻu hongofulu tupú.”—Ko e Akoʻanga Alan Guttmacher

[Fakamatala ʻi he peesi 187]

“Ko ha fakalotomamahi lahi—ʻikai ha ongoʻi lelei pe ko e māfana ʻo e ʻofa naʻe tonu ke ʻi aí”

[Fakamatala ʻi he peesi 190]

ʻI hono fai ʻo e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, ʻoku kolosi ai ha ongo meʻa ʻi ha laine ʻa ia ʻe ʻikai lava ke na toe foki ki ai!

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 184, 185]

‘Heʻikai Hoko Eni Kiate Au!’​—Ko e Palopalema ʻo e Feitama Taʻu Hongofulu Tupú

“Laka hake ʻi he toko taha mei he kau taʻu hongofulu tupu ʻe toko 10 ʻoku nau hoko ʻo feitama ʻi he taʻu taki taha, pea ʻoku tupu ʻa e fika ko iá. Kapau heʻikai liliu ʻa e sīpinga ko ení, ko e toko fā ʻi he kau finemui ʻe toko 10 te nau feitama tuʻo taha pe lahi ange lolotonga ʻenau ʻi he taʻu hongofulu tupú.” Ko e līpooti ia ʻa e Teenage Pregnancy: The Problem That Hasn’t Gone Away. Pea ko e fānau fefine fēfē ʻoku feitamá? Naʻe pehē ʻe he pepa ko e Adolescence: “Ko e fānau fefine taʻu ako ʻoku hoko ʻo feitamá, ʻoku nau haʻu mei he ngaahi kalasi fakasōsiale mo e ʻekonōmika kotoa pē . . . Ngaahi matakali kotoa pē, tui kotoa pē pea mo e tapa kotoa pē ʻo e fonuá, ʻuta mo kolo.”

Ko e fānau fefine tokosiʻi pē ʻoku nau fiemaʻu moʻoni ke nau hoko ʻo feitamá. ʻI he fakatotolo mahuʻinga ʻa Frank Furstenberg, Jr., ʻo e kau taʻu hongofulu tupu feitama laka hake he toko 400, naʻá ne pehē ai ko e “tokolahi tahá naʻa nau toutou leaʻaki ʻi he fakaʻekeʻeké, ‘Naʻe ʻikai te u fakakaukau ʻe hoko eni kiate au.’”

Ka ʻi he sio ʻa e fānau fefine ʻe niʻihi ki he ʻikai feitama honau ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi naʻa nau fai ʻa e fehokotaki fakasinó, naʻa nau fakakaukau ai ʻe malava pē ke nau fai pehē mo kinautolu foki. ʻOku toe pehē ʻe Furstenberg: “Naʻe pehē ʻe he niʻihi naʻe ʻikai te nau fakakaukau naʻe malava ke nau hoko ʻo feitama ‘leva.’ Naʻe fakakaukau ʻa e niʻihi kapau te nau fai ʻa e fehokotaki fakasinó ‘ʻi ha taimi pē ʻe niʻihi’ heʻikai te nau hoko ʻo feitama . . . Ko e lōloa ange ʻenau fai ia ʻo ʻikai feitamá, ko e ngali lahi ange ia ʻa ʻenau ʻahiʻahiʻi ʻa hono fakatuʻutāmakí.”

Kae kehe, ko hono moʻoní, ko e taimi pē ʻoku kau ai ha taha ʻi he fehokotaki fakasinó ʻoku ʻi ai leva ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e feitamá. (ʻI ha kulupu ʻo e fānau fefine ʻe toko 544, ‘ko e meimei vahe nima ʻe taha naʻe hoko ʻo feitama ʻi loto ʻi he māhina ʻe onó hili ia ʻenau kamata fai ʻa e fehokotaki fakasinó.’) Ko e tokolahi, hangē ko e faʻē taʻemali ko Robin, naʻa nau fili loto-lelei pē ke ʻoua ʻe ngāueʻaki ʻa e fakavahavahafanaú. Naʻe manavasiʻi ʻa Robin—ʻo hangē ko e toʻutupu tokolahi—naʻa hoko ʻa hono ngāueʻaki ʻo e foʻiʻakau fakavahavahafanaú ʻo fakatupu maumau ki heʻene moʻuí. Naʻá ne toe fakahā foki: “Kiate au ke u ngāueʻaki ʻa e fakavahavahafanaú, te u tala hifo ai kiate au naʻá ku fai ha fehālaaki. Naʻe ʻikai lava ke u fai ia. Ko ia, naʻá ku taʻofi pē ai ʻa e meʻa naʻá ku faí mei hoku ʻatamaí pea ʻamanaki pē ʻe ʻikai hoko ha meʻa.”

Ko e ngaahi fakaʻuhinga peheé ʻoku lahi hono fai ia ʻe he ngaahi faʻē taʻemalí. ʻI he fakatotolo ʻa Furstenberg, “naʻe fakahā ai ʻe he meimei vaeua ʻo e kau taʻu hongofulu tupú, naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ki ha fefine ke tatali kae ʻoua ke mali pea toki kamata ʻa e fehokotaki fakasinó . . . ʻI ha tuʻunga taʻealafakaʻikaiʻi, naʻe ʻi ai ha faikehekehe mahino ʻi he leá mo e ngāué . . . Naʻa nau maʻu ha tuʻunga ʻe taha pea moʻuiʻaki ha tuʻunga kehe.” Ko e fepaki fakaeongo ko ení “naʻe ʻai ai ke mātuʻaki faingataʻa ki he kakai fefine ko ení ke nau fekuki ʻi he tuʻunga moʻoní mo e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau tōʻonga fakaefehokotaki fakasinó.”

Naʻa mo hono ngāueʻaki ʻo e fakavahavahafanaú ʻoku ʻikai fakapapauʻi ai ʻe hao ha taʻahine mei he hoko ko ha faʻē taʻemali. Ko e tohi ko e Kids Having Kids ʻoku fakamanatu mai ai: “Ko e founga kotoa pē ʻoku ʻi ai hono tuʻunga kovi. . . . Naʻa mo hono ngāueʻaki totonu ʻe he kau taʻu hongofulu tupu teʻeki malí ʻa e ngaahi founga fakavahavahafanaú . . . ko e toko 500,000 [ʻi he U.S.] te nau kei hoko pē ʻo feitama ʻi he taʻu taki taha.” ʻOku lave leva ai ki he loto-mamahi ʻa ha faʻē taʻemali taʻu 16 ko Pat: “Naʻá ku ngāueʻaki tōnunga [ʻa e foʻiʻakau fakavahavahafanaú]. Naʻe ʻikai moʻoni pē te u liʻaki ha ʻaho.”

“Oua naa kākāʻi akimoutolu,” ko e fakatokanga ia ʻa e Tohi Tapú. “Oku ikai faa kākāʻi ae Otua: he koia oku tūtūi e he tagata, koia te ne utu foki.” (Kaletia 6:​7, PM) Ko e feitamá ko e taha pē ia ʻo e ngaahi founga ʻoku utu ai ʻe ha taha ha utu-taʻu kovi mei he feʻauakí. Ko e meʻa fakafiefiá he ko e ngaahi faʻē taʻemali, hangē ko e faʻahinga kotoa kuo hoko ʻo ʻefihia ʻi he moʻui taʻetāú, ʻoku malava ke nau tafoki ʻo haʻu ki he ʻOtuá mo e fakakaukau fakatomala ʻa Tuʻi Tēvita ʻa ia naʻá ne lotu: “Ke ke matuʻaki fo au mei heʻeku hia, pea ʻai ke u maʻa mei heʻeku angahala.” (Sāme 51:2) Ko e ʻOtuá te ne hanga ʻo tāpuʻakiʻi ʻa e ngaahi feinga ʻa e faʻahinga fakatomalá ni ke ʻohake ʻenau fānaú ʻi he “tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki.”—Efeso 6:4.

Hono lelei ange ke fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí! ʻOua naʻa tuku ke kākaaʻi koe ʻe he faʻahinga ʻoku nau pehē ʻe malava ke ke haó.

[Fakatātā ʻi he peesi 183]

ʻI he ʻosi ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú, ʻoku faʻa ongoʻi ʻe ha talavou pe finemui naʻe ngāueʻaki ia pea aʻu ki he fakamāʻia

[Fakatātā ʻi he peesi 186]

ʻOku faʻa tupu ʻa e ngaahi mahaki fetuku ʻe he fehokotaki fakasinó mei he fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí

[Fakatātā ʻi he peesi 188]

Ko e fefakahāhāʻaki tōtuʻa ʻo e ʻofá ʻe lava ke ne fakaeʻa ha ongo meʻa ki he ngaahi fakatuʻutāmaki fakaeʻulungāanga pea tuʻusi ai ʻa e fetuʻutaki mohu ʻuhingá

[Fakatātā ʻi he peesi 189]

Ko e fiefia ʻi he nofo malí ʻoku fakatuʻunga ʻi ha meʻa lahi ange ʻi he felāveʻi fakaesino pē ʻa ha ongo meʻa

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share