Vahe 36
ʻE Lava Fēfē Ke U Mapuleʻi ʻEku Sio TV?
KI HE tokolahi, talavou mo e taʻumotuʻa, ko e sio TV ʻoku iku ia ki ha tuʻunga ʻo e maʻunimā lahi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he saveá ʻi he aʻu ko ia ʻa e talavou ʻAmeliká ki hono taʻu 18 te ne ʻosi sio TV ai ʻi he houa ʻe 15,000 ʻi he fakaʻavalisí! Pea ʻoku hoko ʻo hā mahino ʻa ʻene fekauʻaki mo ha maʻunimā moʻoní ʻi he feinga ʻa e kau sio ʻāvangaá ke taʻofi ʻa e tōʻongá ni.
“ʻOku meimei taʻealatalitekeʻi ʻa e televīsoné kiate au. ʻI he moʻui ʻa e TV, ʻoku ʻikai lava ke u tukunoaʻi ia. ʻOku ʻikai lava ke u tāmateʻi ia. . . . ʻI heʻeku kakapa atu ke tāmateʻi ʻa e TV, ʻoku mole ʻa e mālohí ia mei hoku nimá. Ko ia, ʻoku ou tangutu pē ai ʻo ʻosiʻosi houa.” Ko ha kiʻi talavou nai eni? ʻIkai, ko ha faiako lea faka-Pilitānia eni ʻi he kolisí! Ka ʻoku toe malava ke hoko mo e toʻutupú ko e kau sio TV taʻemapuleʻi. Fakatokangaʻi angé ʻa e tali ʻa e faʻahinga naʻa nau felotoi ki ha “Uike Tapu TV”:
“Kuó u hokosia ha loto-mafasia . . . ʻOku kovi hoku ʻatamaí.”—Taʻu 12 ko Susan.
“ʻOku ʻikai te u tui ʻe malava ke u taʻofi ʻa e tōʻongá ni. ʻOku ou fuʻu manako ʻaupito ʻi he TV.”—Taʻu 13 ko Linda.
“Ko e tengé naʻe lahi fakaʻulia. Naʻá ku hoholi maʻu pē ki ai. Ko e taimi faingataʻa tahá ʻa e taimi poʻulí ʻi he vahaʻa ʻo e valú mo e hongofulú.”—Taʻu 11 ko Louis.
ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he fakafiefiaʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kau talavoú ʻa e ngataʻanga ʻo e “Uike Tapu TV” ʻaki ha ʻoho tāmate ki he TV. Ka ʻi he ʻikai ko ha meʻa pē ke fai ai ha oliʻia, ko e maʻunimā ʻe he TV ʻoku haʻu mo ia ha ngaahi palopalema lahi ʻoku ala hoko. Vakai angé ki ha niʻihi:
Holo ʻa e kuleití: Naʻe līpooti ʻe he Akoʻanga Fakapuleʻanga ki he Moʻui Lelei ʻa e ʻAtamaí (U.S.) ko e tōtuʻa ʻo e sio TV ʻoku malava ke iku atu ki he “māʻulalo ʻa e ngāue fakaakó, tautautefito ki he lautohí.” ʻOku tukuakiʻi foki ʻe he tohi The Literacy Hoax ʻo pehē: “Ko e ola ʻo e televīsoné ʻi he fānaú ko hono faʻu ha ʻamanaki ʻo pehē ko e akó ʻoku totonu ke faingofua, ʻikai ha ngāue pea ʻoku fakafiefia.” Ko ia ai, ʻe hoko nai ʻa e akó ko ha meʻa fakamamahi ki he tokotaha ʻoku maʻunimā ʻe he TV.
Kovi ʻa e lautohí: Ko fē ʻa e taimi fakamuimui taha naʻá ke toʻo hake ai ha tohi ʻo lau ia ki heʻene ʻosí? Naʻe fakahaaʻi ʻe ha tangata naʻe lea maʻá e Kautaha Fefakatauʻaki Tohi ʻa Siamane Hihifó ʻa ʻene mamahí: “Kuo tau hoko ko ha puleʻanga ʻo e kakai ʻoku foki ki ʻapi ʻi he hili ʻa e ngāué ʻo mohe pē ʻi muʻa ʻi he televīsoné. ʻOku fakaʻau ke siʻi ʻaupito ʻetau lautohí.” Naʻe tatau mo ia ʻa e lau ʻa ha līpooti mei ʻAositelēlia: “ʻI he foʻi houa kotoa pē naʻe fakamoleki ʻi he lautohí, ʻe ʻosi sio televīsone ai ʻa e kiʻi tama ʻAositelēliá ia ʻi he houa ʻe fitu ʻi he fakaʻavalisí.”
Hōloa ʻa e moʻui fakafāmilí: Naʻe hiki ʻe ha fefine Kalisitiane: “Koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻa e sio TV . . . Naʻá ku tuēnoa ʻaupito mo ongoʻi naʻá ku mavahe mei he toengá. Naʻe hangē ia ko ha kau sola kotoa ʻa [hoku] fāmilí.” ʻOku siʻi ʻa e taimi ʻokú ke fakamoleki mo ho fāmilí koeʻuhi ko e TV?
Fakapikopiko: ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ko e taʻengaungaue tonu ʻi he TV “ʻe iku atu nai ki he ʻamanekina [ʻe ha talavou pe finemui] ko [ʻene] ngaahi fiemaʻú ʻe maʻu ia ʻo ʻikai ha ngāue pea ʻi ha fakaofiofi taʻengaungaue ki he moʻuí.”
Eʻa atu ki he ngaahi tākiekina kovi: ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi sēnolo televīsone ʻe niʻihi ʻa e fakatātā fakalieliá ki ʻapi. Pea ko e ngaahi polokalama tuʻumaʻú ʻoku faʻa ʻomai maʻu pē ai ʻa e fepaki ʻa e meʻalelé, fakapaaki ʻo ha feituʻu, hoka helé, faná mo e ʻaka kalaté. Fakatatau ki he fakafuofua ʻe taha, ʻi he aʻu ha kiʻi tama ʻi he ʻIunaite Seteté ki hono taʻu 14 te ne sio tonu ai ʻi hono tāmateʻi ʻo e kakai ʻe toko 18,000 ʻi he TV, ʻo ʻikai lau ai ʻa e fuhú mo e maumau-meʻá.
Naʻe ʻilo ʻe he faifakatotolo Pilitānia ko William Belson ko e tamaiki tangata naʻa nau saiʻia ʻi he ngaahi polokalama TV fakamālohí naʻe ngali lahi ange ke nau “kau ʻi he fakamālohi ʻoku mafatukitukí.” Naʻá ne toe pehē foki ko e fakamālohi ʻi he TV ʻoku malava ke ne fakaʻaiʻai ʻa e “kapekapé pea mo hono ngāueʻaki ʻo e lea koví, anga-fakaaoao ʻi he sipotí pe vaʻingá, fakamanamana ke fai ha tōʻonga fakamālohi ki ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha, tohi ʻa e ngaahi lea ʻi he holisí, [mo] hono fahi ʻo e ngaahi matapā sioʻatá.” Lolotonga te ke fakakaukau nai ʻokú ke hao mei he ngaahi tākiekina peheé, ʻi he fakatotolo ʻa Belson naʻe ʻilo ai ko e sio ʻi he fakamālohi ʻi he TV naʻe ʻikai “liliu ai [ʻa e] ʻilo ʻa e tamasiʻí ki he” fakamālohí. Ko e sio maʻu pē ʻi he fakamālohí ʻoku hā mai naʻá ne keina ʻenau mataʻofi ʻa e ʻalu hake ki honau ʻatamaí ʻa e fakamālohí.
Kae kehe, ko e meʻa ʻoku fai ki ai ʻa e tokanga lahi angé ko e ola ʻe malava ke fakahoko ʻe hono maʻunimā ʻe he fakamālohi he TV ki hoto vahaʻangatae mo e ʻOtua ʻa ia ʻoku ‘fehiʻa [ki ha taha ʻoku] ʻofa ki he fakamalohí.’—Sāme 11:5.
ʻE Lava Fēfē Ke U Mapuleʻi ʻa e Meʻa ʻOku Ou Sio Aí?
ʻOku ʻikai ke ʻuhinga eni ia kuo pau ke vakai ki he TV ko ha meʻa ʻoku kovi ʻiate ia pē. ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi ko Vance Packard: “Ko e ngaahi meʻa lahi ʻi he televīsone ʻa ʻAmeliká ʻoku malava ke fakafiemālie . . . ʻOku faʻa ʻi ai ʻa e ngaahi polokalama ʻi he efiafí ʻa ia ko e ngaahi lavameʻa kāfakafa ia ʻi he faitaá ʻo fakahaaʻi mai ai ʻa natula mo ʻene ngāué—mei he ngaahi ngāue ʻa e fanga peká, pivá (beaver), pulú (bison) ki he ngāue ʻa e teʻeteʻé. ʻI he televīsone maʻá e kakaí ʻoku haʻu ai ʻa e ngaahi fasi mālie ʻaupito ʻi he ballet, opera mo e chamber. ʻOku lelei ʻaupito ʻa hono fakahoko mai ʻe he TV ʻa e ngaahi meʻa mahuʻingá . . . ʻOku faʻa haʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he TV ʻa e ngaahi meʻa fakaofo fakatupu-ʻilo foʻou.”
Kae kehe, naʻa mo e fuʻu lahi ʻo ha meʻa lelei ʻoku malava ke fakatupu maumau. (Fakafehoanaki mo e Palovepi 25:27.) Pea kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e mapuleʻi-kita ke ke malava ʻo tāmateʻi ʻa e ngaahi polokalama fakatupu maumaú, ʻoku lelei ke manatuʻi ʻa e lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻE ʻikai te u tuku ha meʻa ke ne ʻai au ko ʻene pōpula.” (1 Kolinito 6:12, Today’s English Version) ʻE malava fēfē leva ke ke tauʻatāina mei he pōpula ki he TV pea puleʻi ʻa e meʻa ʻokú ke sio aí?
ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi ko Linda Nielsen: “ʻOku kamata ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he ako ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa.” ʻUluakí, ʻanalaiso ʻa hoʻo ngaahi tōʻonga lolotongá. ʻI ha uike ʻe taha, muimuiʻi ʻa e ngaahi polokalama ʻokú ke sio aí pea mo e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he ʻaho taki taha ʻi muʻa ʻi he TV. ʻOkú ke fakamoʻui ia ʻi he mōmeniti pē ʻokú ke aʻu ai ki ʻapí? Ko fē ʻa e taimi ʻokú ke tāmateʻi ai iá? Ko e ngaahi polokalama ʻe fiha ʻi he uike kotoa pē “kuo pau ke ke sio aí”? Te ke ʻohovale lahi nai ʻi he olá.
Hili iá, fai ha vakai moʻoni ki he ngaahi polokalama kuó ke sio aí. ʻOku ʻeke ʻe he Tohi Tapú: “ʻIkai ʻoku sivi ʻe he telingá ʻa e ngaahi leá ʻo hangē ko e ʻahiʻahi ʻe he ʻoʻaoʻingutú ʻa e meʻakaí?” (Siope 12:11, NW) Ko ia, ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻiló (fakataha mo e faleʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá) pea siviʻi ʻa e ngaahi polokalama ʻoku ʻaonga moʻoni ke fai ai ʻa e sió. ʻOku tomuʻa fakapapauʻi ki muʻa ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi polokalama te nau sio aí pea fakamoʻui ʻa e TV ki he ngaahi polokalama pē ko iá! ʻOku fou ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku toe fefeka ange, ʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi lao tapu TV he lolotonga ʻa e uike akó pe fakangatangata ki he houa pē ʻe taha ʻi he ʻaho.
Kae fēfē kapau ko e fakalongolongo ʻa e TV ʻoku fuʻu mātuʻaki fakatauele ʻaupito ia? Naʻe fakaleleiʻi ʻe ha fāmili ʻa e palopalemá ʻi he foungá ni: “Naʻa mau tuku ʻemau TV ʻi lalo fale ke ʻoua ʻe toe fai ha sio ki ai . . . ʻI lalo fale ʻoku siʻi ai ʻa e fakatauele ke lomiʻi ia ke moʻui ʻi heʻete hū pē ki falé. Kuo pau ke te fai ha fononga makehe ki lalo ke te sio ai ʻi ha meʻa.” Ko hono tuku hoʻo TV ʻi he kōpate tautauʻanga valá, pe ko hono tuku taʻepalakí pē, ʻe ola lelei nai mo ia.
ʻOku fakatupu tokangá he ʻi he lotolotonga kotoa ʻo e ‘ngaahi fakamamahi ʻi hono taʻofí’ ʻoku maʻu ʻe he kau talavou ʻoku kau ʻi he “Uike Tapu TV” ha ngaahi fetongi lelei ki he TV. Ko e manatu eni ʻa ha kiʻi taʻahine ʻe taha: “Naʻá ku talanoa ki heʻeku faʻeé. Naʻá ne hoko ai ko ha tokotaha anga fakamānako lahi ange ʻi heʻeku vakaí koeʻuhi ko ʻeku tokangá naʻe ʻikai ke vaeua ia ʻi he vahaʻa ʻoʻoná mo e televīsoné.” Naʻe ngāueʻaki ʻe ha kiʻi taʻahine ʻe taha ʻa e taimi ko iá ke ʻahiʻahi feimeʻatokoni ai. Naʻa mo e ʻiloʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi ko Jason ʻoku malava ke hoko ʻo fakafiefia ʻa e ʻalu “ki he paʻaké kae ʻikai ko e TV,” pe ke taumātaʻu, lautohi pe ʻeva ki he matātahí.
Ko e meʻa naʻe hokosia ʻe Wyant (sio ki he konga ʻoku fakakaveinga “Ko ha Tokotaha Au Naʻe Maʻunimā ʻe he TV”) ʻoku fakatātaaʻi ai ko e toe kī ʻe taha ki hono mapuleʻi ʻo e sio TV ko e hoko ʻo “tupulekina . . . ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki.” (1 Kolinito 15:58) Te ke ʻiloʻi foki ko e ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, ako ʻo e Tohi Tapú fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi tohi lelei lahi ʻoku ala maʻu he taimi ní, mo hono fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻe tokoni ia ke ke ikuʻi ai hano maʻunimā koe ʻe he TV. (Semisi 4:8) Ko e moʻoni, ko hono fakangatangata ʻa hoʻo sio TV ʻe ʻuhinga iá kuo pau ke ke liʻaki ʻa e ngaahi polokalama ʻe niʻihi ʻokú ke saiʻia aí. Ka ko e hā ke ke ngāueʻaki lahi ai ʻa e TV ʻo muimui ʻi he foʻi polokalama kotoa pē ʻo hangē ko ha pōpulá? (Sio ki he 1 Kolinito 7:29, 31.) ʻOku lelei ange ke ‘taki fakamālohi’ koe ʻo hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku te tokeia hoto sino, mo takipopulaʻi.” (1 Kolinito 9:27) ʻIkai ʻoku lelei ange eni ʻi he hoko ko e pōpula ʻo ha TV?
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ko e sio TV ko ha tōʻonga ia ʻokú ne maʻunimā ʻa e kau talavou ʻe niʻihi?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ola fakatupu maumau ʻe niʻihi ʻoku malava ke hoko ʻi he tōtuʻa ʻa e sio TV?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ki hono puleʻi ʻo e sio TV?
◻ Ko e hā ʻe malava ke ke fai ko e fetongi ia ʻo e sio TV?
[Fakamatala ʻi he peesi 295]
“Kuó u hokosia ha loto-mafasia . . . ʻOku kovi hoku ʻatamaí.”—Taʻu 12 ko Susan, tokotaha naʻe kau ʻi he “Uike Tapu TV”
[Puha ʻi he peesi 292, 293]
‘Ko ha Tokotaha Au Naʻe Maʻunimā ʻe he TV’—Ko ha Fakaʻekeʻeke
Faifakaʻekeʻeke: Ko ho taʻu fihá naʻe maʻunimā ai koe ʻe he TV?
Wyant: ʻI hoku taʻu hongofulú nai. ʻI heʻeku foki mai pē ki ʻapi mei he akó, naʻá ku fakamoʻui leva ʻa e TV. ʻUluakí, naʻá ku sio ʻi he katuní mo e ngaahi polokalama ʻa e fānaú. Naʻe hoko mai leva ʻa e ongoongó, . . . pea naʻá ku hū ki peito ʻo kumi ha meʻa ke u kai. Hili iá, naʻá ku foki mai leva ki he TV ʻo sio ai pē kae ʻoua kuó u toki fie mohe.
Faifakaʻekeʻeke: Ka ko fē ʻa e taimi naʻá ke maʻu maʻa ho ngaahi kaungāmeʻá?
Wyant: Ko e TV ʻa hoku kaumeʻá.
Faifakaʻekeʻeke: Naʻe ʻikai leva ke ʻi ai hao taimi ia ʻoʻou ki he vaʻingá pe sipotí?
Wyant: [ʻokú ne kata] Naʻe ʻikai haʻaku faʻahinga pōtoʻi sipoti. Koeʻuhi naʻá ku sio TV maʻu pē, naʻe ʻikai ai ke u feinga ke u poto ai. Ko ha tokotaha au naʻe kovi ʻaupito ʻeku pasiketipoló. Pea ʻi he kalasi fakamālohisinó naʻe fili fakamuimui taha maʻu pē au. Kae kehe, ʻoku ou fakaʻamu ange naʻá ku kiʻi fakatupulekina ʻeku malava fakaesipotí—ʻo ʻikai koeʻuhi naʻá ku mei pōlepole holo ʻaki, ka koeʻuhi pē ne u mei malava ai ʻo maʻu ha fiefia.
Faifakaʻekeʻeke: Fēfē hoʻo kuleití?
Wyant: Naʻá ku lavaʻi pē ʻa e ako lotolotó. Naʻá ku ʻā fuoloa he poʻulí ʻo fai ʻeku homueká, ʻi he mōmeniti fakaʻosí. Ka naʻe faingataʻa ange ʻi he ako māʻolungá koeʻuhi naʻá ku maʻu ha faʻahinga tōʻonga ako kovi.
Faifakaʻekeʻeke: Kuo uesia nai koe ʻe he kotoa ʻo e sio TV ko iá?
Wyant: Ko ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ʻi he kakaí aí, ʻoku ou siofi pē kinautolu—ʻo hangē naʻá ku sio ʻi ha polokalama fetalanoaʻaki ʻi he TV—kae ʻikai ke u kau ʻi he talanoá. ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe malava ke u alāanga lelei ange mo e kakaí.
Faifakaʻekeʻeke: Ka ʻoku lelei ʻaupito pē ʻa hoʻo talanoá ʻi he fetalanoaʻaki ko ení. ʻOku hā mai kuó ke ikuʻi ʻa hono maʻunimā koé.
Wyant: Naʻe kamata ʻeku mavahe mai mei he TV ʻi he hili ʻeku hū ki he ako māʻolungá. . . . Naʻá ku fekumi ki he feohi ʻa e kau talavou Fakamoʻoní pea kamata ke u fai ha fakalakalaka fakalaumālie.
Faifakaʻekeʻeke: Ka ko e hā naʻe fai ʻe he meʻá ni ki hoʻo sio TV?
Wyant: ʻI he tupulekina ʻeku fakahoungaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, naʻá ku fakatokangaʻi ai ko e ngaahi polokalama lahi naʻá ku faʻa sio aí naʻe ʻikai moʻoni taau ia mo e Kalisitiané. Naʻá ku ongoʻi foki ʻa e fiemaʻu ke u ako lahi ange ʻa e Tohi Tapú pea ke teuteu ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Naʻe ʻuhinga iá ko hono tuʻusi ʻa e lahi taha ʻo e sio TV. Kae kehe, naʻe ʻikai ke faingofua ia. Naʻá ku faʻa manako ʻaupito ʻi he ngaahi katuni ʻo e pongipongi Tokonakí. Ka naʻe fakaafeʻi au ʻe ha tokoua Kalisitiane ʻi he fakatahaʻangá ke ma ō ʻi he ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé ʻi he pongipongi Tokonakí. Naʻe motuhi ai ʻa ʻeku polokalama sio TV ʻi he pongipongi Tokonakí. Ko ia, naʻe faifai pē ʻou ako ke mātuʻaki fakasiʻisiʻi ʻeku sio TV.
Faifakaʻekeʻeke: Fēfē nai ʻa e ʻahó ni?
Wyant: ʻOku kei hoko pē ko e palopalema kiate au ʻa e ʻikai lava ke u fai ha meʻa kapau ʻoku moʻui ʻa e TV. Ko ia, ʻoku ou tuku ke lahi ange ʻene maté. Ko hono moʻoní, naʻe maumau ʻeku TV ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo maliu atú pea kuo ʻikai ke u teitei tokanga au ia ke ngaahi.
[Fakatātā ʻi he peesi 291]
ʻOku maʻunimā lahi ʻa e niʻihi ʻe he sio TV
[Fakatātā ʻi he peesi 294]
ʻI he taimi ʻoku tuku ai ha televīsone ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai faingamālié, ʻoku siʻi ʻa e fakatauele ke fakamoʻui iá