LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • rj konga 5 p. 12-15
  • Foki ki he “Tauhi-Sipi mo e ʻOvasia ʻo Hoʻomou Moʻuí”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Foki ki he “Tauhi-Sipi mo e ʻOvasia ʻo Hoʻomou Moʻuí”
  • Foki kia Sihova
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Mou Foki Mai Kiate Au”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi
    “Hiva Fiefia” kia Sihova
  • ʻOku Koloaʻaki Koe ʻe Sihova!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Tokoniʻi Kinautolu Ke Nau Foki Mai ʻo ʻOua ʻe Toe Toloi!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Foki kia Sihova
rj konga 5 p. 12-15

KONGA 5

Foki ki he “Tauhi-Sipi mo e ʻOvasia ʻo Hoʻomou Moʻuí”

ʻOku lava ke ke mahinoʻi ha pole ʻe taha pe lahi ange ʻa ia ʻoku lāulea ki ai ʻi he polosiua ko ení? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ʻa e ʻOtuá—fakatouʻosi ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú mo hotau ʻahó ni—kuo nau fekuki mo e ngaahi pole meimei tatau. Hangē pē ko ʻenau maʻu ʻa e tokoni meia Sihova ke ikuʻiʻaki ʻa e ngaahi pole ko iá, te ke lava mo koe.

ʻE ʻi ai ʻa Sihova ʻi hoʻo foki kiate iá

FAKAPAPAUʻI ʻe ʻi ai ʻa Sihova ʻi hoʻo foki kiate iá. Te ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e loto-moʻuá, fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahí, pea maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó ʻi hono maʻu ha konisēnisi maʻa. Te ke toe ongoʻi leva ʻoku ueʻi koe ke tauhi kia Sihova fakataha mo ho kaungālotú. Ko ho tuʻungá ʻe meimei tatau ia mo e niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻa ia naʻe tohi ki ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Ne mou hangē ha fanga sipi ʻoku ʻalu heé; ka ko eni kuo mou foki mai ki he tauhi-sipi mo e ʻovasia ʻo hoʻomou moʻuí.”—1 Pita 2:25.

Ko e moʻoni, ko e foki kia Sihová ʻa e meʻa lelei taha ʻe lava ke ke faí. Ko e hā hono ʻuhingá? Te ke ʻai ai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. (Palōveepi 27:11) Hangē ko ia ʻokú ke ʻiló, ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi, ko ia ʻoku kaunga ʻetau ngaahi tōʻongá kiate ia. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻofa mo tauhi ange kiate ia. (Teutalōnome 30:19, 20) ʻOku peheni hono fakalea ia ʻe ha mataotao Tohi Tapu ʻe taha: “ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fakaava ho lotó, ko koe pē.” ʻI heʻetau lotu kia Sihova mo ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofá, ko ʻetau fakaava ia hotau lotó. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau ʻoatu ai kiate ia ha meʻaʻofa mahuʻinga—ko ʻetau anga-tonú—pea ʻoku tau ʻai ai ke fiefia lahi hono lotó. Ko hono moʻoní, heʻikai ha meʻa ʻe lava ke fakahoa ki he fiefia ʻoku tau hokosia ʻi hono ʻoatu kia Sihova ʻa e lotu ʻokú ne tuha mo iá.—Ngāue 20:35; Fakahā 4:11.

Ko ha tuofefine Kalisitiane ʻikai longomoʻui ʻoku talitali māfana ʻe he fakatahaʻangá

ʻIkai ko ia pē, ʻi hoʻo toe foki ki he lotu moʻoní, ʻe fakalato ai hoʻo fiemaʻu fakalaumālié. (Mātiu 5:3) ʻI he founga fē? ʻOku fifili ʻa e kakai takatakai he māmaní, ‘Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí?’ ʻOku nau fiekaia ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fiemaʻu ko iá koeʻuhí naʻe fakatupu kinautolu ʻe Sihova mo e holi ko iá. Naʻá ne ngaohi kitautolú ke tau fiefia ʻi he tauhi ange kiate iá. ʻOku tau maʻu ʻa e fiemālie lahi ʻaupito ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau lotu kia Sihova ʻi he ʻofa.—Saame 63:1-5.

Kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke ke foki ange kiate ia. ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ia? Fakakaukau: ʻI he lotu fakamātoato, naʻe teuteuʻi fakalelei ai ʻa e polosiua ko ení. Naʻe ʻoatu ia kiate koe, mahalo ʻe ha mātuʻa Kalisitiane pe ko ha kaungātui. Naʻe ueʻi leva koe ke ke lau ia pea tali ʻa e pōpoaki ʻoku ʻi aí. Ko e meʻá ni kotoa ko e fakamoʻoni ia kuo ʻikai ngalo koe ʻia Sihova. ʻI hono kehé, ʻokú ne tohoakiʻi fakaalaala koe kiate ia.—Sione 6:44.

ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie mei hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Sihova ʻene kau sevāniti kuo molé. Ko e meʻa ia naʻe houngaʻia ai ha tuofefine ko Donna. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ʻauhia māmālie atu mei he moʻoní, ka naʻá ku faʻa fakakaukauloto ki he Saame 139:23, 24, ʻa ia ʻoku pehē ai: ‘Hakule au, Ela, ʻo ʻilo hoku lotó ni: Sivi au, ʻo ʻilo ʻeku ngaoʻí: ʻO vakai naʻa ʻoku ʻiate au ha hala ʻomi mala, pea taki au ʻi he hala taʻengatá.’ Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai tonu ke u ʻi he māmaní—naʻe ʻikai ʻaupito pē te u tuha mo ia—pea naʻá ku ʻiloʻi ko e kautaha ʻa Sihová ʻa e feituʻu naʻe tonu ke u ʻi aí. Naʻe kamata ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki au ʻe Sihova; naʻe fiemaʻu pē ke u foki kiate ia. Pea ʻoku ou fiefia ʻaupito ʻi heʻeku fai peheé!”

“Naʻe kamata ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki au ʻe Sihova; naʻe fiemaʻu pē ke u foki kiate ia”

Ko ʻemau lotu loto-moʻoní ia ke ke toe hokosia mo koe foki ʻa e “fiefia a Jihova.” (Nehemaia 8:10, PM) ʻE ʻikai ʻaupito te ke fakaʻiseʻisa ʻi he foki kia Sihová.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fekauʻaki mo e Foki kia Sihová

TE U KAMATÁ ʻI FĒ?

Ko ha tuofefine Kalisitiane ʻikai longomoʻui ʻokú ne lau ʻa e Tohi Tapú

Ko ha taha kuo puke fakaesino ʻe fiemaʻu nai ke ne foki māmālie ki heʻene founga-tuʻumaʻu anga-mahení. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke ke fakatupulekina ho mālohi ko ha Kalisitiané ʻaki ʻa e feinga ke maʻu ha kiʻi meʻakai fakalaumālie siʻisiʻi ʻi he ʻaho taki taha. ʻOua ʻe ongoʻi kuo pau ke ke fai fakaʻangataha ʻa e meʻa kotoa pē. Mahalo ʻe lava ke ke fakamoleki ha kiʻi miniti ʻi he lautohi pe fanongo ki he hiki-leʻo ʻo e Tohi Tapú, ako ha taha ʻo ʻetau ʻū tohí, sio ʻi he uepisaiti jw.org, pe mamata ʻi he taha ʻo e polokalama fakamafolalea ʻi he jw.org. Pehē foki, feinga ke maʻu ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he vave taha ʻe ala lavá. Hiliō he meʻa kotoa, lotu kia Sihova mo kole ʻene tokoní. “Lī atu hono kotoa ʻo hoʻomou loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.”—1 Pita 5:7.

“Hili ʻa e hoko ʻo ʻikai longomoʻui ʻi he moʻoní, naʻá ku mātuʻaki ongoʻi mā foki ke lotu. ʻI heʻeku feinga ke maʻu ʻa e loto-toʻa ke lotú, naʻe ʻaʻahi mai ha mātuʻa mei he fakatahaʻangá. Naʻá ne tokoniʻi au ke u houngaʻia ʻi he ʻikai ke liʻaki au ʻe Sihová. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he mātuʻá ke u kamata lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú. ʻI heʻeku fai peheé, naʻá ku maʻu ʻa e mālohi ke foki ki he ngaahi fakatahá. Faifai atu pē, naʻe kamata ke u toe kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou fiefia lahi ʻi he ʻikai ʻaupito liʻaki au ʻe Sihová.”—Eeva.

ʻE FĒFĒ HONO TALITALI AU ʻE HE FAKATAHAʻANGÁ?

ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻe talitali māfana koe ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá. ʻI he ʻikai fakaangaʻi pe fakamāuʻi koé, te nau fakapapauʻi atu ʻenau ʻofá pea fai ha meʻa pē te nau malavá ke fakalototoʻaʻi koe.—Hepelū 10:24, 25.

“Naʻá ku mā ke foki ki he Fale Fakatahaʻangá. Naʻá ku fifili ki he founga ʻe fakafeangai mai ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe pehē mai kiate au ʻe ha taha hotau fanga tuofefine taʻumotuʻá ʻa ia naʻe ʻi ai ʻi he taʻu ʻe 30 kuohilí, ‘ʻOku ou talitali lelei koe, ʻe hoku Foha!’ Naʻe maongo moʻoni ia ki hoku lotó. Naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻoku ou ʻi ʻapi.”—Javier.

“Naʻá ku ʻalu ki he Fale Fakatahaʻangá ʻo tangutu pē ʻi mui koeʻuhí ke ʻoua ʻe fakatokangaʻi au ʻe ha taha. Kae kehe, naʻe kamata ke fakatokangaʻi au ʻe he tokolahi mei he ngaahi taimi ko ia naʻá ku kei maʻu fakataha ai ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻa nau mātuʻaki talitali lelei au pea nau fāʻofua māfana mai ʻo u ongoʻi ai ha nonga lahi. Naʻe hangē ia haʻaku foki ki ʻapí.”—Marco.

ʻE TOKONIʻI FĒFĒ AU ʻE HE KAU MĀTUʻÁ?

ʻE fakafeangai atu ʻa e kau mātuʻá ʻi he anga-ʻofa. Te nau fakaongoongoleleiʻi hoʻo holi ke ke toe maʻu ʻa e “ʻofa naʻá ke ʻuluaki maʻú.” (Fakahā 2:4) Te nau tokoniʻi anga-ʻofa koe ke fakatonutonu ha ngaahi fehālaaki kuó ke fai, ʻo fai ia “ʻi ha laumālie ʻo e anga-malū.” (Kalētia 6:1; Palōveepi 28:13) ʻE lava ke fokotuʻutuʻu ʻe he kau mātuʻá ha taha ke ako mo koe ʻi ha tohi nai hangē ko e Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! pe ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova. Fakapapauʻi ʻe fakafiemālieʻi mo poupouʻi koe ʻe he kau mātuʻá ʻi ho ʻalunga kotoa pē.—ʻAisea 32:1, 2.

“Lolotonga ʻa e taʻu ʻe valu ʻo e ʻikai ke u longomoʻuí, naʻe hanganaki kumi mai kiate au ʻa e kau mātuʻá. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe fakahaaʻi mai ʻe ha mātuʻa ha niʻihi homau ngaahi tā naʻá ne ʻai. Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻū taá ʻa e ngaahi manatu melie ʻo u kamata ai ke holi ki he fiefia naʻá ku maʻu ʻi he taimi naʻá ku tauhi ai kia Sihová. Naʻe tokoniʻi anga-ʻofa au ʻe he kau mātuʻá ke u toe fokotuʻu haʻaku founga-tuʻumaʻu fakalaumālie.”—Victor.

“Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi”

Sio fakataha ha ongo tuofefine ʻi ha tohi hiva ʻi heʻena hiva ʻi he fakataha ʻa e fakatahaʻangá

Ko ʻetau tohi hiva, “Hiva Fiefia” kia Sihova, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi hiva fakaueʻiloto ʻe lava ke ne fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi koe ke toe hoko atu hoʻo ngāue fakalaumālié. Fakakaukau ki ha fakatātā, ko e hiva fika 38. ʻOku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi lea ʻi he 1 Pita 5:10, ʻa ia ʻoku fakakaveinga ʻa e hivá “Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi.”

  1. ʻU·hi·nga ʻoe ʻo·mi ʻO·tua e mo·ʻo·ní

    Mo ui mai koe me·i he po·ʻu·lí.

    He na·ʻá ne sio ki ho·ʻo ʻa·ma·na·ki

    Ku·mi mo fai e me·ʻa to·to·nu.

    Ho·ʻo pa·lō·me·si ʻi he lo·tú;

    Ne to·ko·ni·ʻi koe ta·ʻe·tu·ku.

  2. Fo·a·ki e ʻA·lo koe·ʻu·hi ko ko·e;

    Ke ke ho·ko ʻo la·va·me·ʻa pē.

    ʻI·kai ta·ʻo·fi ai Ho·no ʻA·lo pe·lé,

    Koe mā·lo·hi fie·ma·ʻu ma·ʻu pē.

    He·ʻi·ka·i nga·lo ho·ʻo ʻo·fa;

    ʻO·ku ʻA·ʻa·na me·ʻa ko·to·a.

    (TAU)

    Fa·ka·tau·ʻa·ki ko·e ʻae to·to ʻo Sī·sū

    ʻAi ke ke mā·lo·hi, pea mo tu·ʻu ma·ʻú

    Ta·ki mo ma·lu·ʻi koe ha·ngē kuo fai ma·i

    ʻAi ke ke mā·lo·hi, pea mo tu·ʻu ma·ʻú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share