ʻOfa-Mateaki—Ko e Hā ʻa e Totongí?
“Ko ha taha mateaki ʻoku pau te ke ngāue ʻofa-mateaki ki ai.”—SĀME 18:25, NW.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ʻofa-mateakí, pea ʻoku fēfē ʻene felāveʻi mo ʻetau moʻuí ʻi hono ngaahi tuʻunga kehe? (e) Ko e hā ʻoku lelei ai ke hanga kia Sihova ko e Faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa?
ANGATONU, fatongia, ʻofa, ngafa, tukupā. Ko e hā honau fekauʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ení? Ko e ngaahi tapa kehekehe ia ʻo e ʻofa-mateakí. Ko e ʻofa-mateakí ko e ʻulungaanga fakaeʻotua ʻoku tupu mei he ongoʻi līʻoa ʻa e lotó. Kaekehe, ko e ʻofa-mateakí ʻoku ʻuhinga siʻisiʻi ia ki he kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni. Ko e angatonu ki he hoa malí, ngaahi ngafa ki he kau mēmipa taʻu motuʻa ʻo e fāmilí, ko e tukupā ʻa e tokotaha ngāué ki he pule-ngāué—ko e ngaahi meʻa faainoa pē pea ʻoku faʻa fakangaloku. Pea ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku fepaki ai ʻa hoʻo fili pe ko hai te ke mateaki ki ai? Naʻe toki hokó ni ʻi ʻIngilani, naʻe tuli mei he ngāué ha tokotaha tauhi-tohi naʻá ne tala ʻa e moʻoní ki he kau ʻinisipēkita tukuhaú ʻo kau ki he tuʻunga fakapaʻanga ʻo e kautaha naʻe ngāue ki aí.
2 ʻOku faingofua ke leaʻaki ʻa e ʻofa-mateakí, ka kuo pau ke poupouʻi ʻa e ʻofa-mateaki moʻoní ʻaki ʻa e ngāue ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano kaunga ki hano fakangaloku ʻi ha manavahē. ʻI hotau tuʻunga ko e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá, ʻoku tau faʻa tō ʻi he meʻá ni. Ko ia ʻoku lelei kiate kitautolu ke tau fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke toe ala fehuʻia ʻa ʻene ʻofa-mateakí, ko e ʻOtua tonu ko Sihová.
Ko e Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Taha ʻo e ʻOfa-Mateakí
3. Kuo fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻa e mateaki ʻa Sihova ki heʻene taumuʻa ʻoku fakahā ʻia Sēnesi 3:15?
3 ʻI he faiangahala ʻa ʻĀtamá, naʻe fakahā mahino ʻe Sihova ʻene taumuʻa ke huhuʻi ʻa e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangata naʻe teʻeki ai ke fanauʻí. Naʻe fakatuʻunga ʻa e ngāué ni ʻi heʻene ʻofa ki heʻene fakatupu ko e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) ʻI he hoko ʻa e taimi, ko e hako naʻe kikiteʻi ʻia Sēnesi 3:15, ko Sīsū Kalaisi, naʻe fakamoʻoniʻi ia ko e feilaulau huhuʻi, pea ʻe mātuʻaki taʻe ala fakakaukauʻi ke ʻoua ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻa kuo fakahaá. ʻI hono tali ʻa e feilaulau ʻa Sīsuú ʻe ʻikai ke iku ai ʻetau tuí ki he loto-mamahi koeʻuhi ko ha ʻikai hoko ʻa e ʻamanakí.—Loma 9:33.
4. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻa e mateaki ʻa Sihova kia Sīsū, pea ko e hā hono olá?
4 Ko e ʻofa-mateaki ʻa Sihova kia Sīsuú naʻe fakatupu mālohi lahi ia ki he ʻAló he lolotonga ʻa e taimi naʻá ne ʻi māmani aí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū te ne fehangahangai mo e maté, peá ne fakapapau ke tuʻu maʻu ʻene ʻofa-mateaki ki hono ʻOtuá ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe fakahā kakato ange kiate ia ʻa e ʻilo ʻo fekauʻaki mo ʻene moʻui ki muʻa pea toki hoko ko e tangatá ʻi hono papitaiso mo paniʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻI he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai iá, naʻá ne lotu ke fakafoki ia ki heʻene Tamai fakahēvaní, ki he ‘langilangi naʻa ne maʻu ʻi he teʻeki ke tuʻu ʻa mamani ʻi heʻene feangai mo Sihova.’ (Sione 17:5) ʻE malava fēfē ke hoko ʻa e meʻá ni? ʻE malava pē ʻi he ʻikai ke tuku ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofa-mateakí ʻi he faʻitoká ke sio ki he ʻauʻauhá. Naʻe fokotuʻu ia ʻe Sihova mei he maté ki he moʻui taʻefaʻamate, ʻo fakahoko ʻofa-mateaki ai ʻa e kikite naʻe talaʻofa ʻoku hiki ʻi he tohi Sāme 16:10, PM: “E ikai te ke tuku hoku laumalie ʻi Hetesi.”—Ngāue 2:24-31; 13:35; Fakahā 1:18.
5. Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue mateaki kehe ʻoku kau ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihova kia Sīsuú?
5 Hili ʻene toetuʻú, naʻe toe ʻilo ʻe Sīsū te ne malava ke falala ki he folofola ʻa Sihova ke ‘ʻai hono fili fuape ke hoko ko hono tuʻungavaʻe.’ (Sāme 110:1) Naʻe hoko mai ʻa e taimi ko eni ʻi he 1914, ko e ngataʻanga ia ʻo e “ngaahi kuonga ʻo e Senitaile,” ʻi hono fokotuʻu ʻa e Puleʻangá ʻi hēvaní. Ko e talaʻofa ko ia ke hakeakiʻi ʻa Sīsū ʻi hono ngaahi filí naʻe kamata ia ʻi hono lī ki tuʻa ʻa Sētane mo ʻene fanga temenioó mei hēvaní. ʻE iku atu ai ki hono tuku luoʻi ʻi he taʻu ʻe taha afe mo hono fakaʻauha ʻo e “ngaahi tuʻi ʻo mamani, mo ʻenau ngaahi matatau.”—Luke 21:24; Fakahā 12:7-12; 19:19; 20:1-3.
6. Ko e hā ʻa e ʻamanaki papau kuo fakahoko mai ʻe Sihova kiate kitautolu, pea ʻe anga-fēfē ke tau fakahā ʻoku tau houngaʻia ai?
6 Naʻe naʻinaʻi mai ʻe he tangata-tohi-sāmé: “Talitali kia Sihova, pea tauhi hono ʻalunga, pea te ne hakeakiʻi koe ke maʻu ʻa e fonua.” (Sāme 37:34) Te tau lava ke falala ʻe hokohoko atu hono tauhi ʻe Sihova ʻene folofolá pea ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení, ʻe pau ke ne fakahaofi ʻa e kau tangata, kau fefine, mo e fānau ʻoku “tauhi hono ʻalunga.” Ko e kupuʻi lea ko eni ʻi he ʻuluaki lea faka-Hepeluú ʻokú ne fakahoko mai ʻa e fakakaukau ki he tōtōivi mo e angatonu fakatouʻosi ʻi he tauhi kia Sihová. Ko ia ai, he taimí ni ʻoku ʻikai ko ha taimi ke tupu ʻo hela pe liʻaki ʻa e ngaahi monūʻia ʻo e ngāue kuo tuku mai kiate kitautolú. Ko e taimi eni ke tau fakaongosia kitautolu ʻi he ngāue mateaki ki hotau ʻOtuá mo hono Puleʻangá. (ʻAisea 35:3, 4) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ke ne fakalototoʻa kitautolu. Tau fakakaukau ki ha niʻihi ʻo kinautolu.
ʻOku Hā ʻa e ʻOfa-Mateaki mei he Kau Pēteliaké
7, 8. (a) Ko e hā ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ʻe Sihova kia Noa mo hono fāmilí? (e) Naʻe fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻoku taau ʻa Noa mo hono fāmilí ke maluʻi ʻe he ʻOtuá he lolotonga ʻa e lōmakiʻi ʻo e māmani lahí?
7 ʻI he taumuʻa ʻa Sihova ke fakaʻauha ʻa e sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangata fulikivanú ʻaki ʻa e fuʻu vai lahí, naʻá ne fai ha fuakava mo e ʻulu ʻo e fāmili ko e pēteliake ko Noa ke fakahaofi hono fāmilí mo hokohoko atu ʻa e moʻui ʻi he māmaní. (Sēnesi 6:18) Naʻe hounga kia Noa ʻa e ʻamanaki ko eni ko e maluʻi mei he ʻOtuá, ka naʻe pau ke ne fakamoʻoniʻi mo hono fāmilí ʻoku nau taau ki ai. ʻO fēfē? ʻAki haʻanau fai ʻa e meʻa naʻe fekau ʻe Sihová. Ko e ʻuluaki meʻa naʻa nau fehangahangai mo iá ko e ngāue lahi fakaʻulia ko hono faʻu ʻo e ʻaʻaké. Pea ʻi heʻene ʻosí, ko Noa ke ne hanga ʻo fakafonu ʻaki ia ʻa e fanga manu kehekehe mei honau ngaahi faʻahinga fakataha mo ha meʻakai feʻunga ke ne tauhi kinautolu ki ha vahaʻa taimi lōloa. Ka naʻe ʻikai ke ngata ai. Lolotonga ʻa e taimi ko eni naʻe tuku mai ke fai ai ʻa e teuteú, naʻe fai ʻe Noa ʻa e meʻa kotoa pē te ne malava ʻi he ngāue fakamalanga teʻeki ke ʻi ai hano tatau, ʻo ne fakatokanga ʻo kau ki he fakamaau mei he ʻOtuá ʻe hoko mai.—Sēnesi, vahe 6 mo e 7; 2 Pita 2:5.
8 ʻOku fakahā kiate kitautolu ʻe he Tohitapú ʻo kau kia Noa: “ʻIlonga ha meʻa naʻe tuʻutuʻuni kiate ia ʻe he ʻOtua, naʻa ne fai ia.” (Sēnesi 6:22; 7:5) ʻI hono fakahoko ʻe Noa mo hono fāmilí ʻa ʻenau ngaahi ngāue naʻe vaheʻí naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻa nau ʻofa-mateaki. Naʻe mamafa ʻa e ngāué mo faingataʻa ʻenau malangá, ka ʻi heʻenau feilaulauʻi kinautolú naʻe ngāue leleiʻaki ai ʻa e taimí. ʻI he ʻikai ke nau fakafanau ki muʻa he Lōmakí, naʻe tokoni ia ki he ngaahi foha ʻo Noá mo honau ngaahi uaifí ke nau tokanga taha ki he ngāue kuo vaheʻí pea ke nau fāʻūtaha ʻi hono faí. Naʻe ʻomai ʻe he Lōmaki lahi ko ení ha ngataʻanga totonu ki he māmani fulikivanú. Ko Noa pē mo hono uaifí mo hono ngaahi fohá mo honau ngaahi malí naʻe hao moʻui atú. ʻE lava ke tau fiefia ʻi heʻenau mateaki ki he ʻOtuá pea mo ʻene tatakí, he ko e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ko e tukufakaholo hangatonu meia Noa ʻo fakafou mai ʻia Semi, Hami pe ko Sēfeti.—Sēnesi 5:32; 1 Pita 3:20.
9. (a) Naʻe fēfē ʻa e hoko hono ʻahiʻahiʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahamé ko ha ʻahiʻahiʻi ia ʻo ʻene ʻofa-mateakí? (e) Naʻe fēfē hono fakahā ʻe ʻAisake ʻa e ʻofa-mateakí ʻi he meʻá ni?
9 Ko e ngāue angatonu mo talangofua ʻa ʻĒpalahame ki he fekau ʻa Sihová ʻi heʻene teuteu ke feilaulauʻi ʻa ʻAisaké. Ko e ʻahiʻahi lahi ē ʻo ʻene ʻofa-mateakí! Ka, naʻe taʻofi ʻe Sihova ʻa e nima ʻo ʻĒpalahamé, ʻo ne pehē: “He ʻoku ou ʻilo eni ko e toko taha koe ʻoku ke ʻapasia ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke mamaeʻi meiate au ho foha, ʻa hoʻo meʻa pe taha.” Kaekehe ʻe lelei kiate kitautolu ke tau fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ki muʻa ʻi he meʻá ni. Lolotonga ʻa e ʻaho ʻe tolu ʻo e fononga ki he Moʻunga Molaiá, ʻoku pau naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e taimi feʻunga ke ne fakakaukau ki he ngaahi meʻa pea ke liliu ʻene fakakaukaú. Fēfē ʻa ʻAisake, ʻa ia naʻá ne fua ʻa e fefie ki he feilaulaú peá ne fie tuku tauʻatāina atu ke haʻi hono nimá mo hono vaʻé? Naʻe ʻikai te ne fakanenuʻi ʻene tukupā ki heʻene tamaí, ko ʻĒpalahame, pea naʻe ʻikai te ne fehuʻia ʻa e ngafa te ne fakahokó, neongo naʻe hā ngalingali ko e founga ʻo ʻene ʻofa-mateakí ʻe iku ʻo mole ai ʻene moʻuí.—Sēnesi 22:1-18; Hepelū 11:17.
Ko e ʻOfa-Mateaki Faka-Kalisitiane
10, 11. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻofa-mateakí naʻe tokonaki mai ʻe he ʻuluaki kau Kalisitiané?
10 ʻOku ngāue mateaki maʻu pē ʻa Sihova. ʻOku uki mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua.” (ʻEfesō 4:32 [ʻEf 5:1, PM]) Hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau pēteliaké, ko ia ke toe fai pehē mo e kau Kalisitiané. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻuluaki Kalisitiané ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he mateaki ʻi he lotú, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he meʻa naʻe hokosia ko ení.
11 Ko e ʻemipola Loma ko Konisitaniusi I, ko e tamai ʻa e ʻEmipola ko Konisitanitaine, ʻoku ngalingali naʻá ne maʻu ha ʻapasia loloto ki he kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí. Ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻofa-mateaki ʻa e kau Kalisitiane naʻe nofo ʻi hono palasí, naʻá ne tala kiate kinautolu te nau nofo pē ʻo fai ʻene ngāué ʻo kapau pē te nau loto ke fai ha feilaulau ki he ngaahi tamapuá. Naʻe tala kiate kinautolu ʻo pehē ka ʻi ai ha fakafisi ʻe fakaiku ia ki hono fakamālōlooʻi pea ʻe fai sauni ʻi heʻene fekau. ʻI he founga faingofua ko ení, naʻe fiemaʻu ʻe Konisitaniusi ke ʻilo pau ʻa kinautolu ʻe ʻikai ʻaupito te nau fakangaloku ʻenau ʻofa-mateakí. Ko kinautolu naʻe fakamoʻoniʻi ʻenau mateaki ki he ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní naʻa nau nofo maʻu ʻo fai ʻa e ngāue ʻa e ʻemipolá, naʻe aʻu ʻo falalaʻanga ʻa e faʻahinga ʻo nau hoko ko e kau faleʻi. Ko kinautolu naʻa nau liʻaki ʻenau mateaki ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá naʻe fakahifo fakamaaʻi kinautolu.
12. ʻOku totonu ke fakahāhā fēfē ʻe he kau ʻovasia Kalisitiané ʻa e ʻofa-mateakí, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e meʻá ni ki he lelei ʻa e fakatahaʻangá?
12 Neongo kuo pau ke ʻulungaangaʻaki ʻa e ʻofa-mateakí ʻe he moʻui ʻa e kau Kalisitiané, ʻoku fakahā makehe ia ʻi he tohi Taitusi 1:8, NW ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku pau ke maʻu ʻe ha tangata pea hoko ai ko ha ʻovasia Kalisitiane. ʻOku pehē ʻe William Barclay ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e hoʹsi·os, ʻa ia ʻoku liliu mai ko e “mateaki,” ʻokú ne fakamatalaʻi “ʻa e tangata ʻokú ne talangofua ki he ngaahi lao taʻengata ʻa ia naʻe ʻi muʻa pea ʻoku ʻi muʻa ia ʻi he ngaahi lao kuo faʻu ʻe he tangatá.” ʻOku mātuʻaki pau ki he kau mātuʻá ke nau tuʻu mateaki pehē ʻi he talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻifaʻitakiʻanga totonu ia kuo pau te ne tokoniʻi ʻa e fakatahaʻangá ke nau tupu mo mālohi feʻunga ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi tenge kotoa pē te ne fakamanaʻi nai hono fakakātoa ʻo e kau mēmipá pe ko e tokotaha taki taha. (1 Pita 5:3) ʻOku maʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e fatongia lahi ki he tākangá ke ʻoua ʻaupito naʻa fakangaloku ʻenau ʻofa-mateaki kia Sihová, he ʻoku fekauʻi ʻa e fakatahaʻangá ke “faʻifaʻitaki ki heʻenau tui.”—Hepelū 13:7.
ʻOfa-Mateaki—Ko e Hā ʻa e Totongí?
13. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi moʻoni “ko e kau tangata kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻenau totongi,” pea ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku hā ʻo ngali ke ne fakahā ʻa e meʻá ni?
13 “Ko e kau tangata kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻenau totongi” ko e moʻoni mahino ia naʻe taku kia Sir Robert Walpole, ko e palēmia Pilitānia he senituli 18. ʻOkú ne fakahā ʻa e moʻoniʻi meʻa kuo faʻa fetongi ʻa e mateakí ʻaki ʻa hono maʻu fakaesiokita ha meʻa. Fakakaukau atu ki he tokotaha liliu Tohitapu ko William Tyndale, ʻa ia naʻá ne tali ʻa Henry Phillips ko ha kaumeʻa mateaki. Naʻe lavakiʻi anga taʻe mateaki ʻe Phillips ʻa Tyndale ki hono ngaahi filí ʻo tuku pilīsone leva ai pea mate mutukia he 1535. ʻOku pehē ʻe ha faihisitōlia ʻe taha ko ha tokotaha ngāue nai ʻa Phillips ki he tuʻí pe ko e kau Katolika Pilitāniá, “naʻe totongi lelei ia ki heʻene ngāue faka-Siutasí.” Ko hono moʻoní naʻe lave ʻa e faihisitōliá kia Siutasi ʻIsikaliote, ʻa ia naʻá ne tali ʻa e konga siliva ʻe 30 ko e totongi ʻo ʻene lavakiʻi ʻa Sīsū Kalaisí. Kaekehe, ʻoku ʻikai ke totonu ke tau fakaʻosiʻaki mei he meʻa ko ení, ko e “totongi” ki he mateaki ʻa ha taha ʻoku hoko maʻu pē ko e paʻanga. ʻOku ʻikai ke pehē maʻu pē.
14. Naʻe fēfē hono ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻofa-mateaki ʻa Siosifá, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó?
14 Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻofa-mateaki ʻa Siosifa kia Sihová ʻi he kole ʻa e mali ʻo Pōtifá ʻaki ʻene pehē “ta mohe muʻa.” Ko e hā ʻa e meʻa te ne faí? ʻI he ʻosi mahino ki heʻene fakakaukaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kau ki he meʻá ni, naʻe lele ʻa Siosifa mei he falé, he kuó ne fakapapauʻi ʻe ʻikai ʻaupito te ne fai ‘ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo ne hia ai ki he ʻOtuá.’ Naʻe ʻikai malava ke ikunaʻi ʻa e ʻofa-mateaki ʻa Siosifa ki hono ʻOtua ko Sihová ʻe he fokotuʻutuʻu ki he fiefia ʻi he feʻauakí.—Sēnesi 39:7-9.
15. Naʻe fēfē hono fakahā ʻe ʻApisalome ʻa ʻene taʻe ʻofa-mateakí, pea ko e hā hono nunuʻá?
15 Ka ʻoku toe ʻi ai mo e ngaahi fakatuʻutāmaki kehe; ʻe malava ke maumauʻi ʻa e ʻofa-mateakí ʻe he fie faai ki ʻolungá. Ko e meʻa ia naʻá ne hanga ʻo ueʻi ʻa ʻApisalome ke fakafetau ki heʻene tamaí, ko e Tuʻi ko Tēvitá. Naʻe feinga ʻa ʻApisalome ke leleiʻia ia ʻe he kakaí ʻaki ʻa e filioʻi mo fefonotaki. Faifai atu naʻá ne uki ha kau tau ke fehangahangai mo kinautolu naʻa nau poupou mateaki ki heʻene tamaí. Naʻe ngata ʻa e taʻe ʻofa-mateaki ki heʻene tamai ko Tēvitá ʻi heʻene mate ʻi he nima ʻo Soape, ka ko ha toki totongi ē ki he feinga ke liukava ʻa e fokotuʻutuʻu fakateokalatí!—2 Sāmiuela 15:1-12; 18:6-17.
Ko e Faʻahinga ʻOfa-Mateaki ʻOku ʻIkai Hano Totongi
16. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā mai ʻia 2 Kolinitō 11:3 ʻo kau ki he taumuʻa ʻa Sētané?
16 Neongo hono taukaveʻi ʻe Sētane ko e tokotaha kotoa ʻoku ʻi ai ʻene totongi, pea naʻe moʻoni ia ʻia ʻApisalome, ka naʻe ʻikai ke moʻoni ia ʻia Siosifa, pea ʻoku teʻeki ai pē ke moʻoni ʻiate kinautolu ko e kau lotu mateaki kia Sihová. Ka neongo ia, ʻe hanga ʻe Sētane ʻo fai ha faʻahinga foaki pē kiate kitautolu ke tau maumauʻi ai ʻetau ʻofa-mateaki ki hotau Tokotaha-fakatupú. Naʻe fakahā ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻene manavahē naʻa “hange ne kākāʻi ʻa ʻIvi ʻe he ngata ʻaki ʻene olo,” ʻe malava ke uesia ai ʻetau fakakaukaú, ʻo tataki atu ke tau fakangaloku ʻetau ʻofa-mateaki mo ʻetau lotu kia Sihová.—2 Kolinitō 11:3.
17. Ko e hā ʻa e meʻa kuo fakafetongiʻaki ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi monū ʻo e ngāue taʻe ʻi ai hano tataú?
17 ʻOku feʻungamālie leva ke tau ʻeke kiate kitautolu: ‘ʻOku ʻi ai ha faʻahinga totongi te u tali ke fakafetongiʻaki hoku monūʻia ke lotu mateaki ki hoku Tokotaha-fakatupú?’ Ko e meʻa fakamamahi, ko e niʻihi ʻo e kau sevānti fakatapui ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau hangē ko Siosifá, ka ʻoku nau fiemaʻu ha kiʻi totongi siʻisiʻi ke fakafetongiʻaki. Naʻa mo ha kau mātuʻa kuo nau fakafetongiʻaki ʻa e ngaahi monūʻia ko e ngāue toputapu taʻe ʻi ai hano tataú ʻaki ʻa e ngaahi fiefia fakataimi fakakakano taʻetaau. Tatau ai pē pe ko e kau mātuʻa pe ʻikai, ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau fai peheé ʻoku mole ʻo ʻikai toe ala maʻu ai ʻa e fāʻūtaha ʻo e fāmilí, ʻofa mo e ʻapasia ʻa e fakatahaʻangá, pea mo e hōifua meia Sihova—ʻa e Tokotaha ko ia ʻokú ne malava ke ʻomai ha mālohi ke tauhimaʻu ʻa e ʻofa-mateakí pea malava ʻo tekeʻi ʻaki ha faʻahinga ʻahiʻahi meia Sētané.—ʻAisea 12:2; Filipai 4:13.
18. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai ha tokanga ki he fakatokanga ʻia 1 Tīmote 6:9, 10?
18 Ko e niʻihi, ʻi he feinga ke laka ki muʻa ʻi he ngaahi fekumi fakamāmaní “kuo nau hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi” neongo ʻa e ngaahi fakatokanga hā mahino ʻa e Tohitapu. (1 Tīmote 6:9, 10) Naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki ha Kalisitiane ko Tīmasi, ʻa ia naʻe hoko fakataimi pē pe tō ʻaupito ki he meʻá ni. (2 Tīmote 4:10) Ko e fakangaloku ʻo e ʻofa-mateaki kia Sihová heʻikai ke taʻe hoko hano nunuʻa fakatuʻutāmaki. “Talaʻehai ʻoku ala pāʻusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki.”—Kalētia 6:7.
19, 20. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe hoko ʻi he fuʻu lahi ʻo e mamata ʻi he televīsoné? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kuo fokotuʻu ʻe he taha ʻo e ngaahi fāmili ʻo e Kau Fakamoʻoní?
19 ʻI ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ko e totongi ke fetongí ʻe hā ia ʻi ha founga fakaolopoto ʻaupito. Ko e fakatātā, kuo fakahā ʻe ha lipooti mei he ʻIunaite Seteté ʻo pehē ʻoku lahi ʻa e ngaahi fāmili kuo fakamoleki ʻa e mei vaeua honau taimi ʻoku nau ʻā ai ʻi honau ʻapí ke mamata televīsone, pea kuo hoko ʻo maʻu ia tautautefito ki he kau talavoú. Kapau ʻoku fafangaʻiʻaki ʻe he Kalisitiané ʻene fakakaukaú ʻo tautefito ʻi he televīsoné, ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e ngaahi fakamālohi mo e fehokotaki fakasino, ʻe vave ʻaupito hano uesia hono ngaahi tuʻunga faka-Kalisitiané. ʻE faingofua hano taki atu ia ke hoko ʻo taʻe mateaki, mo liʻekina meia Sihova. Ko e faʻahinga kaungāmeʻa kovi ia ʻoku maumau ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí. (1 Kolinitō 15:33) Kuo pau ke ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú ke tau tuku ha taimi ke ako mo fakalaulauloto ai ki he Folofola ʻa Sihová. Ko ha fakafetongi lelei ia ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ke mālōlō atu ki he mamata televīsoné ʻaki ʻa e taimi naʻe lava ke ngāueʻaki ke maʻu ha ʻilo ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá ʻi he tuʻunga ko e tokotaha ʻoku lotu mateaki kia Sihová? Tokolahi kuo nau hoko mai ke maʻu ʻa e ʻilo ʻo e moʻoní he ʻahó ni naʻe pau ke nau fai ha feʻunuʻaki lahi ʻi heʻenau fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni.—1 Tīmote 4:15, 16; 2 Tīmote 2:15.
20 Ko Takashi ko e tangata pisinisi Siapani nofo ʻIngilani. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e houa ʻe tolu pe fā ʻi he meimei efiafi kotoa pē ke mamata televīsone mo hono fāmilí. Hili ʻene papitaiso mo hono malí he taʻu ʻe tolu kuo hilí, naʻá ne fakapapauʻi kuo pau ke fakamuʻomuʻa ʻa e ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻa e Tohitapú. ʻI heʻene fakasiʻisiʻi ʻene mamata televīsoné ki he ʻavalisi ko e kiʻi miniti ʻe 15 pe 30 ʻi he ʻaho, naʻá ne fai ʻa e taki lelei ʻi he fāmilí. Neongo kuo pau ke ngāueʻaki ʻe Takashi ʻi heʻene akó ʻa e Tohitapu ʻe ua, faka-Pilitānia mo e faka-Siapani, naʻe vave ʻa e tupu fakalaumālie ʻiate iá, pea kuó ne hoko he taimí ni ko e sevāniti ʻi he fakatahaʻanga lea faka-Pilitāniá. Ko hono uaifí ko e taaimuʻa fakataimi. ʻOku pehē ʻe Takashi: “Ke maluʻi ʻa e tuʻunga fakalaumalie ʻo ʻema ongo kiʻi tamaiki tangata ʻe toko ua, ʻi he ʻaho taki taha ko au mo hoku uaifí ʻokú ma mātuʻaki tokanga ki he meʻa te ma fakangofua ke na mamata ai ʻi he televīsoné.” Ko e faʻahinga akonakiʻi kita peheé ʻoku ʻaonga.
21. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻo kau ki he ngaahi founga olopoto ʻa Sētané, pea ʻe anga-fēfē ke tau maluʻi kitautolu?
21 ʻOku pau ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻá ni: ʻOku lelei ange hono ʻiloʻi ʻe Sētane hotau vaivaiʻangá ʻi heʻetau ʻilo nai ʻa kitautolú. Heʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ke ne taʻofi ia mei heʻene feinga ke ʻai kitautolu ke tau fakangaloku pe fakavaivaiʻi ʻetau tukupā kia Sihová. (Fehoanaki mo Mātiu 4:8, 9.) Ko ia, ʻoku malava fēfē ke tau maluʻi kitautolu? ʻAki ʻetau manatuʻi maʻu pē ʻetau fakatapuí pea mo hono maʻu ʻa e fiefia ʻi he fakatupu ʻa e pōtoʻi ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau ke fakahoko ʻa e fiemaʻu fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé. ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti mateaki ʻa Sihová, kuo pau ke tau tauhimaʻu pē ke tau femoʻuekina ʻi heʻene ngāué pea ke tataki kitautolu ʻi he taimi kotoa pē ʻe heʻene Folofola toputapú. ʻE tokoniʻi heni kitautolu ʻi heʻetau fakapapau tuʻu maʻu heʻikai ke ʻi ai ha totongi ʻe malava ʻe Sētane ke ne foaki ke ne afeʻi kitautolu mei heʻetau ʻofa-mateaki ki he ʻOtuá.—Sāme 119:14-16.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
◻ Naʻe fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova mo Sīsū ʻa e ʻofa-mateakí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga faka-Tohitapu ʻe niʻihi ki he ʻofa-mateakí?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava nai ʻe Sētane ke foaki maʻatautolu pe te ne feinga ke fai?
◻ ʻE malava fēfē ke tau fakamālohiʻi kitautolu ke tau tuʻumaʻu ʻofa-mateaki ʻi heʻetau lotu kia Sihová?