Ko Hai ʻOku Totonu Ke Ke Mateaki ki Aí?
“Ko hotau fonuá: . . . ʻOfa ʻoku tonu maʻu pē; ka ko hotau fonuá, tonu pe hala.”—Stephen Decatur, ʻōfisa folau tahi U.S., 1779-1820.
KO E mateaki taʻetoefehuʻia ki hoto fonuá ʻoku vakai ki ai ʻa e tokolahi ko honau fatongia māʻolunga tahá ia. ʻE toe fakalea peheni ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi lea ʻa Stephen Decatur, ‘Ko ʻeku lotú, ʻofa ʻoku tonu maʻu pē; ka ko ʻeku lotú, tonu pe hala.’
Ko e moʻoni, ko e fonua pe lotu ʻa ia ʻokú ne kounaʻi ʻa ʻetau mateakí ʻoku faʻa fakapapauʻi ia ʻe he feituʻu ʻoku fāʻeleʻi ai kitautolú, ka ko e fili pe ko hai ʻoku totonu ke tau mateaki ki aí ʻoku fuʻu mahuʻinga ia ke tuku pē ki haʻane hokonoa. Kae kehe, ko e fehuʻia ʻa e ngaahi tuʻunga mateaki ʻa ia ʻoku tauhi hake ai ha tahá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa pea ʻokú ne ʻomai mo e ngaahi pole.
Ko ha ʻAhiʻahi ʻo e Ngaahi Tuʻunga Mateakí
Ko ha fefine naʻá ne tupu hake ʻi Semipia ʻokú ne pehē: “Naʻá ku hehema fakalotu mei ha taʻu siʻi. Ko e lotu fakaʻaho ʻi he loki toputapu fakafāmilí, tauhi ʻa e ngaahi ʻaho fakalotú, mo e ʻi ai tuʻumaʻu ʻi he temipalé ʻa e konga ʻo hoku akoʻi haké. Ko ʻeku lotú mo e founga-lotú naʻá na fekauʻaki vāofi mo ʻeku sivilaisé, koló mo e fāmilí.”
Neongo ia, ʻi heʻene ʻi hono taʻu hongofulu tupu lahí, naʻá ne kamata ako ai ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea taimi nounou mei ai naʻá ne fili ai ke fetongi ʻa ʻene lotú. Ko ha tōʻonga eni ʻo e taʻemateakí?
Ko Zlatko naʻe tauhi hake ia ʻi Posinia, pea naʻá ne faitau ʻi ha vahaʻa taimi ʻi he fepaki naʻá ne lōmekina ʻa hono fonua tupuʻangá. Naʻá ne kamata mo ia foki ʻa hono ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne fakafisi he taimí ni ke faitau mo ha taha pē. ʻOkú ne taʻemateaki?
Ko e founga ʻo hoʻo tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi hoʻo fakakaukaú. Ko e fefine naʻe lave ki ai ki muʻa angé ʻokú ne pehē: “ʻI hoku koló, ko hono fetongi ʻo ʻete lotú naʻe kau ki ai ha fakaʻilonga fakamā taʻealafakamolemoleʻi; naʻe vakai ki ai ko ha tōʻonga ʻo e taʻemateaki, ko hano lavakiʻi ʻo hoto fāmilí mo e koló.” ʻI he tuʻunga tatau, ko e ngaahi kaungāmeʻa fakakautau ki muʻa ʻo Zlatko naʻa nau vakai ko e kau lavaki ha faʻahinga pē ʻoku fakafisi ke faitau ʻi heʻenau faʻahí. Ka ko e fefine ko iá mo Zlatko fakatouʻosi ʻokú na ongoʻi ko ha faʻahinga māʻolunga ange ʻo e mateakí—ʻa e mateaki ki he ʻOtuá—ʻokú ne ueʻi ʻena ngaahi tōʻongá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi angé, ʻoku anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke mateaki kiate iá?
Mateaki Moʻoní—Ko ha Fakahāhā ʻo e ʻOfa
Ko Tuʻi Tēvita naʻá ne pehē kia Sihova ko e ʻOtuá: “ʻI ha tokotaha mateaki, te ke fai mateaki ki ai.” (2 Samiuela 22:26, NW) Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu heni ko e “mateakí” ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e anga-lelei ʻa ia ʻoku pipiki anga-ʻofa ʻiate ia pē ki ha meʻa kae ʻoua kuo fakahoko ʻa ʻene taumuʻa fekauʻaki mo e meʻa ko iá. ʻI ha fakakaukau hangē ko ia ʻi ha faʻē mo ha kiʻi tama kei huhu, ʻoku pipiki anga-ʻofa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate iá. Ki heʻene kau sevāniti mateaki ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻE mangalo koā ʻi ha finemotuʻa ʻene tamasiʻi kei huhu, ke ʻoua te ne fakaʻatuʻi ʻa e tama ʻa hono manava? Talaatu, ka ne mangalo ʻa e faʻahinga ko ia, kae ʻikai mangalo koe ʻiate au.” (Aisea 49:15) Ko e faʻahinga ʻoku nau loto-lelei ke ʻai ʻa e mateaki ki he ʻOtuá ke māʻolunga ia ʻi he meʻa kehé kotoa ʻoku fakapapauʻi ki ai ʻa ʻene tokanga ʻofá.
Ko e mateaki kia Sihová ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻofa. ʻOkú ne ueʻi ha taha ke ʻofa ki he meʻa ʻoku ʻofa ki ai ʻa Sihová pea fehiʻa ʻi he ngaahi meʻa fulikivanu ʻoku fehiʻa ki ai ʻa Sihová. (Sāme 97:10) Koeʻuhi ko e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo Sihová ko e ʻofa, ko e mateaki ki he ʻOtuá ʻoku tokoni ia ke taʻofi ai ha taha mei he ngāue ʻi ha founga taʻeʻofa ki he niʻihi kehé. (1 Sione 4:8) Ko ia ai, kapau ʻoku liliu ʻe ha tokotaha tupu mei he mateaki ki he ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi tui fakalotú, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻikai te ne kei ʻofa ʻi hono fāmilí.
Mateaki ki he ʻOtuá —Ko ha Mālohi ʻAonga
ʻOku fakamatala ʻa e fefine naʻe lave ki ai ki muʻá ki heʻene ngaahi tōʻongá ʻo peheni: “Fakafou ʻi heʻeku ako ʻa e Tohitapú, naʻá ku hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻoní ia, pea naʻá ku fakatupu ai ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia. ʻOku ʻikai tatau ʻa Sihova mo ha taha pē ʻo e ngaahi ʻotua naʻá ku lotu ki ai ki muʻá; ʻokú ne mafamafatatau moʻoni ʻi he ʻofá, fakamaau totonú, potó mo e mālohí. Koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá, naʻe pau ai ke u liʻaki ʻa e ngaahi ʻotua kehé.
“Naʻe toutou tala mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e ʻikai moʻoni te na leleiʻia ʻiate aú pea kuó u fakasivaʻi ʻena ʻamanakí. Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e meʻá ni kiate au, koeʻuhi naʻe mahuʻinga lahi kiate au ʻa e loto-leleiʻia ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Ka ʻi heʻeku tupu fakalakalaka ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoni faka-Tohitapú, naʻe hoko ai ʻo hā mahino ʻa ʻeku filí. ʻE ʻikai lava ke u siʻaki ʻa Sihova.
“Ko e fili ke mateaki kia Sihova kae ʻikai ki he ngaahi talatukufakaholo fakalotú ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ou taʻemateaki ai ki hoku fāmilí. ʻOku ou feinga ke fakahaaʻi kia kinautolu ʻaki ʻeku ngaahi leá mo e tōʻongá ʻoku ou mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻí. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te u mateaki kia Sihova, te u taʻofi nai ai hoku fāmilí mei heʻenau hoko ʻo ʻiloʻi iá, pea ko ha tōʻonga taʻemateaki moʻoni ia.”
ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku ʻikai ko ha lavaki ha tokotaha ʻi he fiemaʻu ʻe he mateaki ki he ʻOtuá ke ne hanganaki tuʻu-ʻatā fakapolitikale pea fakaʻehiʻehi mei he faitau mo e niʻihi kehé. Ko e anga eni ʻo e fakamatala ʻa Zlatko ki heʻene ngaahi ngāué: “Neongo naʻe ʻohake au ko ha Kalisitiane lau pē, naʻá ku mali mo ha taha ʻa ia naʻe ʻikai ko ha Kalisitiane. ʻI he mapuna hake ʻa e taú, naʻe fiemaʻu fakatouʻosi ʻe he ongo tafaʻakí ʻa ʻeku mateakí. Naʻe fakamālohiʻi au ke fili pe ko fē ʻa e faʻahi te u tau maʻaná. Naʻá ku kau ʻi he taú feʻunga mo e taʻu ʻe tolu mo e konga. Naʻe iku ai ʻou hola mo hoku uaifí ki Kolōtia, ʻa ia naʻá ma fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
“Mei heʻema ako ʻa e Tohitapú, naʻá ma hoko ai ʻo ʻiloʻi ko Sihova ʻa e tokotaha tefito ʻa ia ʻoku totonu ke ma mateaki ki aí pea ʻokú ne fiemaʻu kimaua ke ma ʻofa ki homa kaungāʻapí ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa e lotu pe matakali ʻokú ne kau ki aí. ʻI he taimi ní ko au mo hoku uaifí ʻokú ma fāʻūtaha ʻi heʻema lotu kia Sihová, pea kuó u ako ʻe ʻikai lava ke u mateaki ki he ʻOtuá pea faitau mo hoku kaungāʻapí.”
Mateaki ʻOku Fakafuo ʻe he ʻIlo Totonú
Koeʻuhi ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, ko e mateaki kiate iá ʻoku totonu ke muʻomuʻa ia ʻi he ngaahi taukaveʻi kehe kotoa pē ʻoku fai mai ki heʻetau mateakí. (Fakahā 4:11) Kae kehe, ke taʻofi ʻa e mateaki ki he ʻOtuá mei haʻane liliu ki ha mālohi māfana tōtuʻa mo fakatupu ʻauhá, kuo pau ke fakafuo ia ʻe he ʻilo totonú. ʻOku enginaki mai ʻa e Tohitapú: “Ke mou tuku ke fai ai pe homou fakafoʻou ʻe he Laumalie ʻo homou ʻatamai; pea ke mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he [“mateaki moʻoni,” NW].” (Efeso 4:23, 24) Ko e tangata ʻiloa naʻá ne tohi ʻa e ngaahi lea fakamānavaʻi ko iá naʻá ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke fehuʻia ʻa e mateaki ʻa ia naʻe ʻohake ai iá. Ko ʻene sivisiviʻí naʻe iku ia ki ha liliu ʻaonga.
ʻIo, naʻe fehangahangai ʻa Saula mo ha ʻahiʻahi ʻo e ngaahi tuʻunga mateakí, hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻi hotau taimí. Naʻe ʻohake ʻa Saula ʻi he ngaahi talatukufakaholo fefeka ʻo hono fāmilí, pea naʻe taha kehe atu ʻa ʻene mateaki ki he lotu naʻe tupu hake aí. Ko e mateaki ki heʻene ngaahi taumuʻa fakalotú naʻe aʻu ʻo ueʻi ai ia ke ne fai ha ngaahi tōʻonga fakamālohi ki he faʻahinga naʻe ʻikai te nau loto-tatau mo ʻene fakakaukaú. Naʻe fakatokangaʻi ʻa Saula ʻi heʻene fakatūʻuta he ngaahi ʻapi ʻo e kau Kalisitiané ʻo toho kinautolu ke tautea pea naʻa mo e maté.—Ngāue 22:3-5; Filipai 3:4-6.
Neongo ia, ʻi hono maʻu pē ʻe Saula ʻa e ʻilo totonu ki he Tohitapú, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe vakai ki ai ʻa e tokolahi ʻi hono ngaahi toʻumeʻá naʻe kehe ʻaupito. Naʻá ne fetongi ʻa ʻene lotú. Ko Saula, ʻa ia naʻe hoko ʻo ʻiloa ki mui ko e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne fili ke hoko ʻo mateaki ki he ʻOtuá kae ʻikai ki he talatukufakaholó. Ko e mateaki ki he ʻOtuá makatuʻunga ʻi he ʻilo totonú naʻá ne ueʻi ʻa Saula ke anga-kātaki, ʻofa mo hoko ʻo fakalototoʻa, ʻo kehe ia mei heʻene tōʻonga fakaʻauha mo māfana tōtuʻa ki muʻá.
Ko e Hā ke Mateaki Aí?
Ko hono fakaʻatā ʻa ʻetau ngaahi tuʻunga mateakí ke fakafuo ʻe he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga mahino. Ko e fakatātaá, naʻe fakahaaʻi ʻi ha līpooti he 1999 mei he Akoʻanga ʻAositelēlia ki he Ngaahi Ako ki he Fāmilí ʻo pehē ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa tefito ki he ngaahi nofo mali tuʻuloa mo fakafiemālié ʻa e “falalá mo e mateakí . . . [mo ha] ongoʻi ʻo ha tuʻunga fakalaumālie.” Naʻe maʻu ʻi he fakatotolo tatau ko e “ngaahi nofo mali tuʻumaʻu mo fakafiemālié” ʻoku tokoni ia ki he hoko ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻo fiefia ange, moʻui lelei ange, mo moʻui fuoloa ange pea ʻoku ʻoange ʻe he ngaahi nofo mali tuʻumaʻú ki he fānaú ha faingamālie lelei ange ki hono maʻu ha moʻui fiefiá.
ʻI he māmani taʻepau ʻo e ʻaho ní, ʻoku hangē ʻa e mateakí ha maea ʻokú ne fakamaʻu ha tokotaha kakau faingataʻaʻia ki ha vaka fakahaofi. Kapau ʻoku ʻikai ha ngaahi tuʻunga mateaki ʻa e “tokotaha kakaú,” te ne hoko ai ʻo fepāleaki holo ʻe he peaú mo e matangí. Ka ʻo kapau ʻoku tukuhalaʻi ʻene mateakí, ʻoku hangē ia naʻe fakamaʻu ʻa ʻene maeá ki ha vaka ngotó. ʻI he hangē ko Saulá, ʻe lava ke hoko ai ʻo toho ia ki ha tōʻonga ʻo ha ʻalunga fakatupu ʻauha. Kae kehe, ko e mateaki kia Sihová, makatuʻunga ʻi he ʻilo totonú, ko ha maea ia ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e tuʻumaʻu pea taki atu ai ki hotau fakamoʻuí.—Efeso 4:13-15.
ʻOku fai ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ko ení ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate iá: “ʻOku manako ʻe Sihova ki he fakatonutonu meʻa, pea ʻe ʻikai te ne liʻaki hono ʻofaʻanga [“ʻene faʻahinga mateakí,” NW]; ʻe tauhi kinautolu ʻo taʻengata.” (Sāme 37:28) Kuo vavé ni ke fakahū atu ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku mateaki kia Sihová ki ha māmani palataisi, ʻa ia te nau maʻu ai ʻa e tauʻatāina mei he mamahí mo e langá pea te nau fiefia ʻi he ngaahi vahaʻangatae tuʻuloa ʻoku ʻatā mei he ngaahi māvahevahe fakalotú mo fakapolitikalé.—Fakahā 7:9, 14; 21:3, 4.
Naʻa mo e taimí ni, kuo ʻiloʻi ʻe he laui miliona ʻi he foʻi kolopé ko e fiefia moʻoní ʻoku hoko mai pē ia mei heʻenau mateaki kia Sihová. Ko e hā ʻoku ʻikai tuku ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau tokoniʻi koe ke ke sivisiviʻi hoʻo fakakaukau ki he mateakí ʻi he maama ʻo e moʻoni faka-Tohitapú? ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu: “Eke kiate kimoutolu, be oku mou i he tui; ahiahiʻi akimoutolu.”—2 Kolinito 13:5, PM.
ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fehuʻia ʻetau tuí mo e ʻuhinga ʻoku tau mateaki ai ki aí, ka ko e palé ʻe lava moʻoni ke tuha ia mo e feingá ʻi he taimi ʻe ʻomai ai ʻe he olá kitautolu ke tau toe ofi ange ai kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fefine naʻe lave ki ai ki muʻá ʻa e ongoʻi ʻa e kakai tokolahi ʻi heʻene pehē: “Kuó u ako ko e hoko ʻo mateaki kia Sihova mo ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke hoko ʻo mafamafatatau ʻi heʻetau feangainga mo hotau ngaahi fāmilí pea ke hoko ai ko e ngaahi mēmipa lelei ange ʻo e koló. Tatau ai pē pe ko e hā hono faingataʻa ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, kapau ʻoku tau mateaki kia Sihova, te ne mateaki maʻu ai pē kia kitautolu.”
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko e ʻilo totonú naʻá ne ueʻi ʻa Saula ke fetongi ʻa e taumuʻa ʻo ʻene mateakí
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e hā ʻoku ʻikai sivisiviʻi ai hoʻo ngaahi tuʻunga mateakí ʻi he maama ʻo e moʻoni faka-Tohitapú?
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 4]
Churchill, ʻolunga ʻi toʻohema: U.S. National Archives photo; Joseph Göbbels, taupotu ki toʻomataʻú: Library of Congress