Kau Talavou—Te Mou Lava ʻi he ʻAhiʻahiʻi ʻo e ʻOfa-Mateaki Faka-Kalisitiané?
“ʻOKU ʻikai te te fakakaukau ko ha taʻeʻofa-mateaki ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú. Ko ʻete maʻu pē ia ʻe kita ha taimi fiefia. ʻOku moʻoni, ʻokú te ʻiloʻi kapau ʻe ʻilo ki ai ʻa ʻete ongo mātuʻá pe ko e kau mātuʻá, ʻe fakatupunga ai ha loto-mamahi mo ha ngaahi palopalema lahi. Ka ʻi he taimi te te maʻu ai ʻa e taimi fakafiefia ko iá, ʻokú te taʻofi leva ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá.”
Ko e tangata talavou naʻá ne toki fai ʻa e laú ni naʻá ne fai fakapulipuli ha feʻauaki. Naʻá ne moʻui ʻi ha moʻui lōua, ʻo kākaaʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi he taimi ko iá kuó ne tō ʻi he ʻahiʻahiʻi ʻo e ʻofa-mateaki faka-Kalisitiané.
ʻOku laui afe ʻa e kau talavou Kalisitiane kuo nau tō ʻi he ngaahi ʻahiʻahiʻi tatau ʻo e ʻofa-mateakí. Pea ʻoku ʻikai ha ofo! He ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne ‘fai tau’ mo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne malavá ke maumauʻiʻaki ʻenau angatonú. (Fakahā 12:17) ʻOku tautefito ki he kau talavoú ʻa e fakahanga ki ai ʻa ʻene “ngaahi filioʻi kākā.” (ʻEfesō 6:11, Kingdom Interlinear) Ko ia ke hoko ʻo kei ʻofa-mateaki ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi mo e loto fakapapau.
Ka ko e hā ʻa e ʻofa-mateakí? ʻI he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ko e foʻi motuʻaʻi lea ai ki he “ʻofa-mateaki” ʻokú ne fakahaaʻi ha ʻofa pīkitai ki ha tokotaha ke fakahoko ha taumuʻa. (Sāme 18:25) ʻOku ʻikai te ne fakamatalaʻi ha haʻi vaivai ʻa ia ʻoku malava faingofua pē ke motuhia, ka ko ha haʻi pīkitai ʻoku tuʻumaʻu kakato kaeʻoua ke fakahoko ʻa e taumuʻa ʻoku fehoanaki mo e tokotaha ko iá. ʻI he Konga Tohitapu Faka-Kalisí, ko e foʻi motuʻaʻi lea ai ki he “ʻofa-mateaki” ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ko e toputapu, māʻoniʻoni, pe loto-ʻapasia.
Ko ia ʻoku fekauʻaki ʻa e ʻofa-mateakí mo ha vahaʻangatae totonu mo e ʻOtuá. ʻOku talamai ʻe he ʻEfesō 4:24, NW kiate kitautolu ke tau “ʻai ʻa e angaʻitangata foʻou ʻa ia naʻe fakatupu . . . ʻi he māʻoniʻoni mo e ʻofa-mateaki moʻoni.” ʻOkú ke fie hoko ʻo ʻofa-mateaki kia Sihova? Ko ia kuo pau ke ke fakatupu ha ʻofa-mateaki pīkitai kiate ia, ha haʻi taʻemamotu, ha loto fakapapau ke fakahōifuaʻi ia ʻi hoʻo ngaahi founga kotoa pē. Kuo pau ke ke pīkitai ki he ngaahi tuʻunga angatonu ʻa Sihová—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga fakatauele ʻoku fai mai nai ke te fai ha meʻa kehe!
Ko e Ngaahi Vilitaki ke Hoko ʻo Taʻe ʻOfa-Mateaki
ʻOku taau ke fakaongoongoleleiʻi, he ko e tokolahi taha ʻo e kau talavou ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau feinga ke tauhimaʻu ʻa e ʻofa-mateakí, pea ko hono olá ʻoku nau maʻu ai ha konisēnisi maʻa. Ka neongo ia naʻe kikiteʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ʻi he lolotonga ʻo e “ngaahi ʻaho fakaʻosi,” ʻe hoko ʻa e taʻe ʻofa-mateakí ʻo ʻulungaangaʻaki ʻe he kakai tokolahi. (2 Tīmote 3:1, 2, NW) Ko e meʻa fakamamahí, he kuo fakaʻatā ʻe he kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa e māmani taʻe ʻofa-mateaki ko ení ke ne ‘mioʻi kinautolu ʻo fakatatau ki hono fōtunga ʻoʻoná.’ (Loma 12:2, Phillips) Kuo anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻa e meʻá ni ʻe Sētane?
Ko e vili ʻa e toʻumeʻá ko e taha ia ʻa e meʻangāue mālohi ʻa Sētane. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau fiemaʻu ke leleiʻia ange ʻa e niʻihi kehé ʻiate kinautolu, pea ʻoku ʻilo ʻe Sētane ʻa e founga ke ne ngāueʻaki ai ʻa e holi fakaenatula ko ʻení. ʻI he fiemaʻu ke ʻoua ʻe fakakaukau ange ʻoku nau kehé, kuo fai ai ʻe he kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ha talanoa kovi, ʻulungaanga taʻetaau, ifi tapaka, konā—pea aʻu ʻo ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú—ko hono fai kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni koeʻuhi ke tali lelei kinautolu ʻe honau toʻumeʻá.
ʻOku fiemaʻu ʻe Sētane kitautolu ke tau ‘fai ki he ngaahi holi ʻo hotau kakanó, ʻo fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa hotau kakanó.’ (ʻEfesō 2:3) ʻOkú ne ʻilo lelei ʻa e mālohi ʻoku malava ke aʻu ki ai ʻa e fusiakiʻi ʻa e holi ke fehokotaki fakasinó ʻi he lolotonga ʻo e “tuʻunga talavou.” (1 Kolinitō 7:36, NW) ʻOkú ne fiemaʻu koe ke ke ʻulutukua ki he ngaahi holi ko iá. ʻOku ʻi ai ʻa e kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sētane ke nau faí ʻaki ʻenau mamata ʻi he ngaahi tohi, ngaahi faiva, mo e ngaahi vitiō fakalielia pe ko hono fai ʻa e ngāuehalaʻaki ʻa e ʻōkani fakafanau ʻiate kita pē. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi meʻá ni ʻoku faʻa iku atu ki hono fai ʻo e ngaahi meʻa mamafa ange ʻo e taʻe ʻofa-mateakí. Kuo hanga ʻe he māmani ʻa Sētané ʻo ‘mioʻi koe ʻo fakatatau ki hono fōtungá’ ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tafaʻakí ni?
Ko e Moʻui ʻi ha Moʻui Lōua
ʻI hono fai ha faihala mamafa ʻo hangē ko e feʻauakí ko ha meʻa mamafa ia ʻiate ia pē, ka ʻoku ʻi ai ʻa e kau talavou ʻe niʻihi ʻoku nau toe fakalahi atu ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku nau hangē ko e “kau tangata kākā,” ʻoku lea ki ai ʻia Sāme 26:4, NW ko e faʻahinga “ʻoku nau fakapuli.” Ko e kau talavou pehē ʻoku nau moʻui ʻi ha moʻui lōuá, ʻo nau fai ʻa e meʻa ʻe taha ʻi heʻenau feohi mo ʻenau mātuʻá pe ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehé pea fai ʻa e meʻa kehe ʻi he taimi ʻoku nau feohi ai mo honau toʻumeʻá.
Kaekehe, ko e moʻui ʻi ha moʻui lōuá ʻoku fakatuʻutāmaki pea ʻoku kovi kiate kita. Ko e ngaahi faihala ʻoku ʻikai ke fakatonutonú ʻoku mei iku maʻu pē ki hano toe fai ha ngaahi faihala kehe. Pea neongo ʻe fakahohaʻasi kita ʻe hoto konisēnisí ʻi he ʻuluaki taimí pē, ko e fuoloa ange ʻo ʻete kīvoi ʻi hono fai ʻa e faihalá, ko e siʻi ange ia ʻa e ngāue mai ʻa hoto konisēnisí ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e faihalá. ʻOkú te hoko moʻoni nai ʻo ‘ongoʻi ongonoa’ ʻi hono fai ʻo e faihalá.—ʻEfesō 4:19, Kingdom Interlinear.
ʻI he aʻu ki he tuʻunga ko ʻení ʻe hoko leva ʻo mātuʻaki faingataʻa ke te vete ʻete faihalá ke maʻu ha tokoni. ʻOku hoko ʻeni tautefito ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha kau talavou Kalisitiane kehe ʻoku nau toe kau ki he faihala ko iá. ʻOku faʻa hoko mai leva ai ʻa e ongoʻi maʻu hala ʻo e ʻofa-mateakí. Naʻe fakamatala ʻa e kiʻi talavou ko ia naʻe ʻi ai ʻene lea ʻi he kamataʻangá ʻo ne pehē: “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke faí, pea ʻokú ke ʻilo ʻoku hala ia. Koeʻuhi ke ʻoua ʻe ʻi ai ha kau kovi ki he niʻihi kehe naʻa nau kau ki he faihala ko iá, ʻokú ke loto-lelei ke ʻoua ʻe toe tala ki ha tokotaha kehe.”
ʻI he feinga ʻa ha taha ke ne ‘fakapulipuliʻi ʻa ia tonu’ mei heʻene ongo mātuʻá pe ko e fakatahaʻangá, heʻikai malava ke ne fūfuuʻi ia meia Sihova. “ʻOku ʻikai ha meʻa kuo ngaohi ʻo taʻeʻata pe ki he ʻEne ʻAfio: ka ʻoku telefua mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pe ki he fofonga ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.” (Hepelū 4:13) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Ko ia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahala, ʻe ʻikai te ne tuʻumalie.” (Palōvepi 28:13) ʻE faifai atu pē ʻo eʻa mai ʻa e faihalá. ʻOku ʻikai ʻaupito malava ke tau poto hake ʻia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Palōvepi 3:7: “ʻOua te ke lau ʻe koe ʻoku ke poto: ke ke ʻapasia kia Sihova, pea afe mei he kovi.” Toe manatuʻi foki, “ko e ongo foʻi fofonga ʻo Sihova ʻoku ʻi he potu kotoa pe; he taulama ʻo e lelei mo e kovi.”—Palōvepi 15:3.
Ko e kiʻi talavou ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, fakataha mo e niʻihi kehe naʻa nau kau ki he faihala fakapulipulí, naʻe ʻiloʻi ia, pea naʻe pau ke tuku ki tuʻa ʻa ia mo hono ngaahi kaungāmeʻa peheé mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻa nau toe hoko ki mui ʻo ʻi ha tuʻunga lelei fakalaumālie pea toe fakafoki mai ai kinautolu. Ka, ko ha founga faingataʻa lahi ē ke ako ai ki he ʻuhinga ʻo e ʻofa-mateakí!
‘Fakatonutonu ʻa e Ngaahi Meʻa’ mo e ʻOtuá
Kae fēfē kapau kuo ʻosi hoko ʻo taʻe ʻofa-mateaki ha taha ʻi ha founga, mahalo ʻi haʻane fai ha faihala? ʻOku faingofua ke te kākaaʻi pē kita pea fakaʻikaiʻi ʻa e fiemaʻu ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Naʻe pehē ʻe ha kiʻi talavou naʻá ne fai fakapulipuli ʻa e feʻauakí: “Naʻá ku fakalahi ʻa ʻeku ngāue fakamalangá, ʻo u fakakaukau ʻe fakaleleiʻi ai ʻeku faihalá.” Naʻe fai ʻe he puleʻanga talangataʻa ʻo ʻIsilelí ʻa e feinga meimei tatau ke fakafiemālieʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e ngaahi feilaulau. Ka naʻe talitekeʻi ʻe Sihova ʻa e lotu mālualoi peheé. Naʻá ne naʻinaʻi kiate kinautolu: “Fufulu kimoutolu, ʻai ke mou maʻa; ʻave ʻa e kovi ʻo homou faiʻanga ke ʻoua naʻa vakai ʻe hoku mata; tuku ʻa e faikovi.” ʻE tali ʻe Sihova ʻenau ngaahi feilaulaú ʻo ka toki hili pē ʻenau ‘fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa mo iá.’ ʻE hoko tatau pehē pē ʻi he ʻahó ni ki ha taha ʻokú ne kau nai ʻi ha faihala.—ʻAisea 1:11, 15-18.
ʻOku ʻikai malava ha tokotaha ke ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa mo Sihová ʻi haʻane fakahā pē ʻa e meʻá ki hano toʻumeʻá. Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku ʻikai ke ʻomai maʻu pē ʻe he ngaahi toʻumeʻá ʻa e tokoni lelei tahá, koeʻuhi he ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e fakangatangata tatau pē ʻi he taukei ʻi he moʻuí. Ko e meʻa mahuʻinga lahi ange, ʻoku ʻikai malava ke nau fakamolemoleʻi hoʻo angahalá. Ko e ʻOtuá pē ʻoku malava ke ne fai iá. Ko ia “lilingi homou loto” kiate ia ʻi hono vete ki ai. (Sāme 62:8) Neongo ʻokú ke mā lahi koeʻuhi ko ho ʻulungaangá, ke ke ʻilo pau ko Sihová ʻoku “lōlahi ʻene fakamolemole.”—ʻAisea 55:7.
ʻE toe fiemaʻu kiate koe ha toe tokoni. “ʻAi ke ʻilo ki ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ʻai ke ʻilo ki ai ʻa e kau mātuʻá he vave tahá—ʻi he kamataʻanga,” ko e naʻinaʻi ia ʻoku fai mai ʻe ha kiʻi talavou Kalisitiane ʻa ia naʻá ne maʻu ha ʻaonga mei ha tokoni pehē. ʻIo, ʻoku ʻi he tuʻunga lelei nai ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke tokoni kiate koe. “Tuku . . . ho loto” kiate kinaua, ʻo ʻai ke na ʻilo fakaʻāuliliki ki hoʻo ngaahi palopalemá. (Palōvepi 23:26) ʻOku malava ke na fokotuʻutuʻu kiate koe ke ke maʻu ha toe tokoni mei he kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí.—Sēmisi 5:14, 15.
Ko Hono Fakahāhā ʻo e ʻOfa-Mateaki Moʻoní—Anga-Fēfē?
Ko hono moʻoní, ʻe hoko ʻo lelei taha ke ʻoua ʻaupito ʻe tō ki he ʻulungaanga taʻe ʻofa-mateakí. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe Sāme 18:25: “ʻI he fai mo e kakai lelei [mateaki, NW] te ke [Sihova] takataka failelei [fai mateaki, NW]; ʻi he fai mo ha fita taʻemele te ke takataka taʻemele.” ʻOku tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhimaʻu loto-mateaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻulungaangá.
Ka, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻa ia ʻoku malava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa hoʻo ʻofa-mateakí. Ko e fakatātā, tau pehē kuo tō hao kaungāmeʻa ʻoʻou ki ha ʻalunga talangataʻa. Te ke fakaʻatā ʻa e ʻofa-mateaki maʻu hala ki he kaungāmeʻa ko iá ke ne fetongi ʻa hoʻo ʻofa-mateaki kia Sihová? Ko e meʻa anga-ʻofa ke ke faí ko hoʻo ʻalu ki he kaungāmeʻa ko iá pea naʻinaʻi kiate ia ke ne fakahā ki heʻene ongo mātuʻá pe ki he kau mātuʻá ʻa e meʻa kuó ne fai. Tala ki ho kaungāmeʻá kapau ʻe ʻikai te ne fai ia ʻi ha vahaʻa taimi kuo tuku atu, te ke fai leva ia ʻe koe. ʻOku pehē ʻe Palōvepi 27:5: “ʻOku ngutuhuaange ha valoki ʻoku eʻa, ʻi ha ʻofa ʻoku fūfunaki.” ʻI hono tokoniʻi ho kaungāmeʻá ʻi he founga ko ʻení, ʻokú ke fakahāhā ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tuʻunga moʻoni ʻo hoʻomo kaungāmeʻá kae toe pehē foki ki he lahi ʻo hoʻo ʻofa-mateaki kia Sihová.
Tatau ai pē pe ko e hā ha ʻahiʻahi, ko e mālohi ki hono fakahāhā ʻa e ʻofa-mateakí ʻoku fakatefito ia mei hono maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mālohi mo Sihova. Kapau ʻoku tau fiemaʻu ha vahaʻangatae pehē, ʻoku ʻikai ala tuku ʻa e lotu mohu ʻuhinga mo e ako fakafoʻituitui fakamākukanga. Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ko e kotoa ʻo e kau talavou naʻa tau lave ki ai ki muʻá naʻa nau tala ko e moʻoni ko ʻenau ngaahi lotú mo ʻenau ako fakafoʻituituí naʻe hoko ia ʻo fai fakamaʻamaʻaʻi pē—pea faifai atu pē ʻo ʻikai ke toe hoko atu. Naʻe ʻikai leva ke toe hoko ʻa Sihova ko ha tokotaha moʻoni kiate kinautolu, pea hoko leva ʻa e ʻulungaanga taʻemaʻa. ʻOkú ke fakamālohiʻi hoʻo vahaʻangatae mo Sihová koeʻuhi ke ke kei tauhimaʻu hoʻo ʻofa-mateakí ʻaki hoʻo lotu mo hoʻo ako fakafoʻituitui?
ʻOku moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi te ke fifili nai pe te ke tō mei hono maʻu ha taimi fakafiefia. “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ngalingali ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻo e māmaní ha taimi fakafiefia,” ko e lau ia ʻa ha kiʻi fefine ʻe taha. “Ka ʻi he taimi ʻokú ke aʻu ai ʻo ʻefihia ʻi ha faʻahinga tuʻunga, ʻoku malava ke ke sio ai tā ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha taimi fakafiefia ia.” Naʻá ne lea pehē tupu mei he meʻa naʻá ne hokosia, ʻo ne moʻua ai ʻi ha fehokotaki fakasino taʻetaau, ʻo iku ki he feitama mo e fakatōtama. “Ko ʻete ʻi he moʻoní ko ha maluʻanga ia,” ko ʻene lau ia he taimi ní—ko ha lēsoni naʻá ne ako ʻi he founga faingataʻa. ʻOku fakamanatuʻi mai ʻe he Sāme 119:165 kiate kitautolu ʻo pehē “ʻoku lahi ʻa e nonga ʻa e kakai ʻoku ʻofa ki [he] lao [ʻa e ʻOtua].”
Ko ia ai, fai hoʻo lelei tahá ke tauhimaʻu ʻa e ʻofa-mateakí. Ngāue ke langa hake ha vahaʻangatae tolonga mo Sihova. Fehiʻa ki he meʻa ʻoku koví pea piki ki he meʻa ʻoku leleí. (Loma 12:9) ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he Sāme 97:10: “Fehiʻa ki he kovi, ʻakimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova: he ʻoku ne tauhi ʻa e moʻui ʻa hono ʻofaʻanga [kau ʻofa-mateaki, NW]; ʻoku ne hamusi kinautolu mei he nima ʻo e kau angahala.” ʻIo, ʻi he tuʻunga ko ha talavou Kalisitiane, te ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he maluʻi ʻa Sihová pea aʻusia ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te ke lava ʻi he ʻahiʻahiʻi ʻo e ʻofa-mateaki faka-Kalisitiané.