Manavahē kia Sihova mo Fakahīkihikiʻi Hono Huafa Māʻoniʻoní
“Kohai e taemanavahe kiate koe, e Eiki, mo tae fakahikihikiʻi ho huafa? he ko koe be oku maonioni [mateaki, “NW”].”—FAKAHĀ 15:4, PM.
1, 2. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakaava ʻe Sihova ʻa e ngaahi kātupa ʻo e langí he lolotonga ʻo e 1991? (e) Ko e hā ʻa e hokosia ʻi he moʻuí naʻá ne ueʻi ai ha tokotaha misinale tauhi angatonu ke ne fai ʻa e faleʻi: “Manavahē kia Sihova”? (Sio foki ki he 1991 Yearbook, peesi 187-189.)
NAʻE ‘fakaava ʻe Sihova ʻa e ngaahi kātupa ʻo e langi ʻo ne huaʻi hifo ʻa e tāpuaki kaeʻoua ke lato ʻa e fiemaʻu.’ Ko e ngaahi lea ko ʻení ʻoku lava ke ngāueʻaki ia ʻo tā tuʻo lahi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ngaahi taimi ki mui ni maí. (Malakai 3:10) Hangē ko ʻení, lolotonga ʻa e taʻu fakangāue ʻo e 1991, ko e loto-māfana ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻaʻahí mo e kau maʻu fakataha fakalotofonuá naʻe fonu mahuohua ia ʻi he feohi faka-Kalisitiane ʻi he ngaahi fakataha fakavahe makehe naʻe fai ʻi he māmani lahí—mei he Ngaahi Fakataha ko e “Lea Maʻa” ʻi Buenos Aires ʻi ʻAmelika Tonga; mo Manila, mo Taipei, mo Pengikoki ʻi ʻĒsia fakahahake; ki he Ngaahi Fakataha ko e “Kau ʻOfa ki he Tauʻatāina” ʻi Putapesi, mo Prague, mo Zagreb (ʻAokosi 16-18, 1991) ʻi ʻIulope Hahake.
2 Ko ha toki fiefia ē ki he kau fakafofonga ʻaʻahi mei tuʻapuleʻangá ke feʻiloaki mo e Kau Fakamoʻoni tauhi angatonu fuoloa ʻi he ngaahi feituʻu ko iá! Hangē ko ʻení, ʻi Pengikoki, ko Frank Dewar—ʻi he taimi ʻe taha ko e tokotaha malanga ʻe taha pē ia ʻo e Puleʻangá ʻi Taileni—naʻá ne lave ki he taʻu ʻe 58 ʻo ʻene ngāue fakamisinalé. Ko ʻene ngāué naʻe fai mei he ngaahi motu ʻo e Pasifikí ki ʻĒsia Tonga-hahake, pea naʻa mo Siaina. Naʻá ne fehangahangai mo e tuʻutāmaki ʻi he ngoto he vaka, mei he fanga manu fekai ʻi he vaotātā, ʻi he ngaahi mahaki fakatalopiki, mo e pule kakaha ʻa e kau taki fakakautau Siapaní. ʻI hono ʻeke ange pe ko e hā ʻa e faleʻi te ne ʻoatu ki he kau maʻu fakatahá, ko ʻene talí naʻe faingofua: “Manavahē kia Sihova!”
3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā ʻa e manavahē fakaeʻotuá?
3 “Manavahē kia Sihova!” Hono ʻikai mahuʻinga kiate kitautolu kotoa pē ke fakautuutu ʻa e manavahē totonu ko iá! “Koe manavahe kia Jihova koe kamataaga ia oe boto.” (Sāme 111:10, PM) Ko e manavahē ko ʻení ʻoku ʻikai ko e manavahē taʻetotonu kia Sihova. Ka, ko e ʻapasia loloto ki hono ngeia kāfakafá mo e ngaahi ʻulungaanga fakaeʻotuá, ʻo makatuʻunga mei he ʻiloʻilo ʻoku tau maʻu mei he ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he Fakahā 15:3, 4, PM ʻoku fakahā ai ʻa e hiva ʻo Mōsesé mo e Lamí: “Oku lahi mo fakaofo a hoo gaahi gaue, e Eiki koe Otua Mafimafi; oku agatonu mo mooni a ho gaahi hala, akoe koe Tuʻi oe kakai maonioni. Kohai e taemanavahe kiate koe, e Eiki, mo tae fakahikihikiʻi ho huafa? he ko koe be oku maonioni?” ʻI he loto-mateaki ki heʻene kau lotú, ʻoku ʻi ai ʻa e tohi ʻa Sihova “nae tohi i hono ao ae tohi fakamanatu, onautolu nae manavahe kia Jihova, mo nau faa fakalaulauloto ki hono huafa.” ʻE fakapaleʻi kinautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengata.—Malakai 3:16, PM; Fakahā 20:12, 15.
ʻOku Ikuna ʻa e Manavahē Fakaeʻotuá
4. Ko e hā ʻa e fakahaofi ʻi he kuonga muʻá ʻoku totonu ke ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau manavahē kia Sihova?
4 ʻI he laka atu ʻa e kau ʻIsilelí mei he ʻIsipite ʻo Feló, naʻe fakahā mahino ʻe Mōsese naʻá ne manavahē pē kia Sihova. Ka naʻe tuai e kemo kuo ʻefihia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he vahaʻa ʻo e Tahi Kulokulá mo e fuʻu kau tau mālohi ʻa ʻIsipité. Ko e hā ʻe lava ke nau faí? “Pea naʻe lea ʻa Mosese ki he kakai, ʻOua ʻe manavahe; mou tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova, ʻa ia te ne fai maʻamoutolu he ʻaho ni: he ko e kau Isipite kuo mou sio ki ai he ʻaho ni ʻe ʻikai te mou toe mamata ki ai ʻo taʻengata. Ko Sihova te ne tau maʻamoutolu, ka ko kimoutolu te mou tuʻu noa pe.” ʻI he fai ʻaki ha mana, naʻe fakamavaeua ʻe Sihova ʻa e tahí. Naʻe laka atu ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he kilisi tahí. Hili iá naʻe ʻuʻulu ʻa e foki hifo ʻa e vaí. Naʻe tāmateʻi ai ʻo ʻikai ke toe ʻilonga ʻa e kau tau ʻa Feló. Naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa e puleʻanga manavahē-ʻOtua ko iá, pea ʻi he taimi tatau pē naʻá ne fakahoko ʻa e tautea ki ʻIsipite taʻefakahīkihikiʻi-ʻOtua. ʻE pehē pē ʻi he ʻahó ni, te ne fakahāhā ʻa ʻene ʻofa-mateakí ʻi hono fakahaofi ʻene Kau Fakamoʻoni manavahē-ʻOtuá mei he māmani ʻo Sētané.—ʻEkisoto 14:13, 14; Loma 15:4.
5, 6. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻo Siōsiuá ʻoku hā mei ai ʻoku totonu ke tau manavahē ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá?
5 ʻI he hili ʻa e Hiki-Atu mei ʻIsipité, naʻe fekau atu ʻe Mōsese ha kau asiasi ʻe toko 12 ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e toko hongofulu naʻa nau mate ilifia kinautolu ʻi he sio ki he kakai naʻe hangē ha kau saianití naʻe nofo ai pea naʻe feinga ʻa e kau asiasí ni ke fakalotoʻi ke ʻoua ʻe hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he fonuá. Ka ko e toko ua ko ē, ko Siōsiua mo Kēlepi, naʻá na fai fakamatala ʻo pehē: “Ko e fonua lelei ʻaupito ʻaupito. Kapau ʻe hoifua ʻa e ʻEiki kiate kitautolu te ne fakahu kitautolu ki he fonua ni, pea te ne foaki kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi. Kehe ke ʻoua te mou angatuʻu kia Sihova, pea ʻoua te mou manavahe ki he kakai ʻo e fonua ko ē; he ko ʻetau meʻakai kinautolu; kuo hiki honau malumalu meiate kinautolu, pea ko e ʻEiki ʻoku ʻiate kitautolu: ʻoua te mou manavahe kiate kinautolu.”—Nōmipa 14:7-9.
6 Kaekehe, ko e kau ʻIsileli ko iá naʻa nau foʻi ʻi he manavahē ki he tangatá. Ko hono ikuʻangá, naʻe ʻikai ʻaupito ke nau aʻu kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ka ko Siōsiua mo Kēlepi, fakataha mo e toʻutangata foʻou ʻo e kau ʻIsilelí, naʻa nau maʻu ʻa e monū ke hū ki he fonua lelei ʻaupitó ni pea mo ngāueʻi hono ngaahi ngoue vainé mo e ʻolivé. ʻI heʻene lea māvae ki he kakai ʻo ʻIsileli kuo fakatahaʻí, naʻe fai ʻe Siōsiua ʻa e faleʻi ko ʻení: “Bea koeni, mou manavahe kia Jihova, bea tauhi ia i he agatonu moe mooni.” Pea naʻe tānaki atu ki ai ʻe Siōsiua ʻo ne pehē: “Ka ko au mo hoku fale te mau tauhi a Jihova.” (Siōsiua 24:14, 15, PM) Ko ha ngaahi lea fakalototoʻa ē ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí mo e niʻihi kehe kotoa pē ke manavahē kia Sihova ʻi heʻetau teuteu ke hū atu ki he māmani māʻoniʻoni foʻou ʻa e ʻOtuá!
7. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamamafaʻi ʻe Tēvita ʻa e mahuʻinga ʻo e manavahē ki he ʻOtuá?
7 Ko e tamasiʻi tauhisipi ko Tēvitá naʻá ne toe fakahāhā foki ʻa e manavahē alafaʻifaʻitakiʻanga kia Sihova ʻi heʻene poleʻi ʻa Kolaiate ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. (1 Sāmiuela 17:45, 47) ʻI he ngaahi houa ki muʻa pea mate ʻa Tēvitá, naʻe lava ke ne fakahā: “Nae folofola iate au ae laumalie o Jihova, bea ko ene folofola nae i hoku elelo. Nae behe e he Otua o Isileli, nae folofola mai kiate au ae Makatuu a Isileli, Ke ke bule koe ki he kakai i he agatonu, o bule i he manavahe ki he Otua. Ke tatau ia moe māma oe bogibogi, oka hobo hake ae laa, i he bogibogi oku ikai ai ha gaahi ao.” (2 Sāmiuela 23:2-4, PM) ʻOku maeʻeeʻa ʻa e ʻikai ʻaupito ke maʻu ʻa e manavahē ko ʻeni ki he ʻOtuá ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau pule ʻo e māmaní, pea ko e toki nunuʻa fakamamahi ē ʻe hoko! Ko ha mātuʻaki kehekehe ē ʻe hoko ʻi he taimi ʻe kamata ke puleʻi ai ʻe Sīsū, ko e “Hako ʻo Tevita,” ʻa e māmaní ʻi he manavahē kia Sihova!—Mātiu 21:9.
Ko Hono Fai ʻa e Ngāue ʻi he Manavahē kia Sihova
8. Ko e hā naʻe lakalakaimonū ai ʻa Siuta ʻi he pule ʻa Sihosafaté, pea ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ki he ʻahó ni?
8 ʻOku fakafuofua ki he taʻu ʻe teau ʻi he hili ʻa e mate ʻa Tēvitá, naʻe hoko ai ʻa Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta. Ko e toe tuʻi ia naʻá ne ngāue ʻi he manavahē kia Sihova. Naʻá ne toe fakafoki ʻa e fokotuʻutuʻu maau fakateokalatí ki Siuta, naʻá ne fokotuʻu ʻa e kau fakamaau ʻi he fonuá kotoa, pea naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení: “He oku ikai te mou fakamāu ma ae tagata, ka kia Jihova, aia oku iate kimoutolu i he fakamāu. Koia tuku ke iate kimoutolu ae manavahe kia Jihova; bea vakai bea fai ia: he oku ikai ha agahia ia Jihova ko ho tau Otua, be ha filifili manako kakai, be ha maʻu mea ofa . . . Bea nae fekau bau eia kiate kinautolu o behe, ke mou fai behe be i he manavahe kia Jihova, o agatonu, bea i he loto haohaoa.” (2 Kalonikali 19:6-9, PM) Ko ia, naʻe lakalakaimonū ʻa Siuta ʻi he manavahē kia Sihová, ʻo hangē pē ko e maʻu ʻa e ʻaonga ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni ʻi he ngāue ʻa e kau ʻovasia manavaʻofá.
9, 10. Naʻe anga-fēfē ʻa e ikuna ʻa Sihosafate ʻi he manavahē kia Sihová?
9 Kaekehe, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fili ʻo Siuta. Naʻa nau fakapapauʻi ke fakaʻauha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e kau tau fakakātoa ʻa ʻAmoni, mo Moape mo Moʻunga Sēia naʻa nau ʻalu fakataha ki he vahefonua naʻe kau ki Siuteá pea nau fakamanamanaʻi ʻa Selusalema. Ko ha fuʻu kau tau mālohi eni. Naʻe hanga ʻa Sihosafate ʻo lotu kia Sihova “pea ko Siuta katoa é ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ʻenau tamaiki foki, honau ngaahi uaifi mo e fanau.” Ko ia, ʻi he tali ʻa e lotu ko iá, naʻe hifo leva ʻa e laumālie ʻo Sihová ki he tokotaha Līvai ko Iakasili, ʻo ne pehē: “Ko e folofola eni ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻOua te mou manavahe, pea ʻoua te mou tailiili telia ʻa e fuʻu hosite ko é; he ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa e tau, ka ʻa e ʻOtua pe. Mou ʻalu hifo ʻapongipongi ke fakafetaulaki kiate kinautolu. . . . ʻE ʻikai ʻamoutolu ke fai ha tau ʻi he potu ko ia; ka mou fakate pe ʻo tuʻu, ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova kuo ō mo kimoutolu, ʻe Siuta mo Selusalema: ʻoua naʻa mou manavahe, pea ʻoua naʻa mou tailiili: ʻapongipongi mou ʻalu atu kiate kinautolu, he ʻoku ō mo kimoutolu ʻa Sihova.”—2 Kalonikali 20:5-17.
10 ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻā pongipongia hake ʻa e kau tangata Siutá. ʻI heʻenau talangofua ʻo ʻalu ke fetaulaki mo e filí, naʻe tuʻu hake ʻa Sihosafate ʻo ne pehē: “Fanongo mai, ʻe Siuta, mo kimoutolu ʻa e nofo Selusalema: tui kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ʻe fakatuʻumaʻu kimoutolu: tui ki heʻene kau palofita, pea te mou tuʻumalie.” Naʻe laka ʻi muʻa ʻi he kau tangata taú ʻa e kau hiva kia Sihova pea naʻa nau hiva ʻo pehē: “Mou fai ʻa e fakafetaʻi kia Sihova, he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.” Naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻaloʻofa ko iá ʻaki ʻene ʻai ke puputuʻu pehē fau ʻa e kau taú ʻo nau fetāmateʻaki pē. ʻI he aʻu mai ʻa e kau tangata Siutá ki he tuʻunga leʻo ʻi he toafá, ko e ngaahi ʻangaʻanga pē ʻo e filí naʻe toe ʻi aí.—2 Kalonikali 20:20-24.
11. Fekauʻaki mo e manavaheé, ʻoku anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻa e ngaahi puleʻangá mo e kakai ʻa e ʻOtuá?
11 ʻI he ongona ʻe he ngaahi puleʻanga ofi mai aí ʻo kau ki he fakahaofi fakaemana ko ʻení, naʻe “to ae manavahe ki he Otua” kiate kinautolu. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e puleʻanga naʻe talangofua ʻi he manavahē kia Sihová naʻe “foaki kiate ia . . . ae fiemalie i he botu kotoabe.” (2 Kalonikali 20:29, 30, PM) Pehē pē, ʻi hono fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene fakamaau ʻi ʻĀmaketoné, ʻe manavahē ʻa e ngaahi puleʻangá ki he ʻOtuá mo hono ʻAlo Fakahoko-tauteá, ko Sīsū Kalaisi, pea ʻe ʻikai te nau malava ke tuʻu ʻi he ʻaho lahi ʻo e houhau fakaʻotuá.—Fakahā 6:15-17.
12. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakapaleʻi ʻa e manavahē kia Sihová ʻi he ngaahi taimi ki muʻa atú?
12 ʻOku ʻomai ʻe he manavahē totonu kia Sihová ʻa e ngaahi pale fakakoloaʻia. Ko Noa naʻá ne fakahā ʻa e “manavahe [fakaʻotua, NW] ki ai, naʻa ne faʻu ʻa e aake moʻo fakamoʻui hono ʻapi.” (Hepelū 11:7) Pea ʻi he fekauʻaki mo e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí, ko e fakamatala kuo hikí ʻoku pehē, ʻi he ʻosi ʻo ha vahaʻa taimi ʻo e fakatangá, “nae toki maʻu ae fiemalie [ʻa e fakatahaʻangá], . . . bea nae laga hake akinautolu; bea naa nau aeva i he manavahe ki he Eiki, moe fiemalie oe laumalie maonioni, bea tubu o toko lahi,” ʻo hangē pē ko ia ʻoku lolotonga hoko ʻi ʻIulope Hahake ʻi he ʻaho ní.—Ngāue 9:31, PM.
ʻOfa ki he Leleí, Fehiʻa ki he Koví
13. ʻE anga-fēfē pē te tau toki hokosia ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová?
13 Ko Sihová ʻoku mātuʻaki lelei fakaʻaufuli ia. Ko ia ai, “koe manavahe kia Jihova, koe fehia ia ki he kovi.” (Palōvepi 8:13, PM) Naʻe tohi ʻo kau kia Sīsū: “Ne ke manako ki he faitotonu, ka ke fehiʻa ki he maumau lao; ko ia ko e ʻOtua, ʻio, ko ho ʻOtua naʻa ne paniʻaki koe ʻaki ʻa e lolo ʻo e fiefia.” (Hepelū 1:9) Kapau ʻoku tau holi ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, ʻo hangē ko Sīsuú, kuo pau ke tau fakaliliʻa ki he koví, ki he ʻulungaanga taʻetaaú, ki he fakamālohí, mo e mānumanu ʻo e māmani polepole ʻo Sētané. (Fehoanaki mo Palōvepi 6:16-19) Kuo pau ke tau ʻofa ki he meʻa ʻoku ʻofa ki ai ʻa Sihová pea fehiʻa ki he meʻa ʻokú ne fehiʻa ki aí. Kuo pau ke tau manavahē ke fai ha meʻa ʻe taʻe fakahōifua kia Sihova. “I he manavahe kia Jihova oku tafoki ai ae tagata mei he kovi.”—Palōvepi 16:6, PM.
14. ʻOku anga-fēfē ʻa hono tokonaki mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ha faʻifaʻitakiʻanga?
14 Naʻe tuku mai ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ʻa ia ʻoku totonu ke tau muimui ofi ai ʻi hono topuvaʻé. “ʻI hono leakovia naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi; ʻi hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana; ka ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamāu totonu.” (1 Pita 2:21-23) ʻI he manavahē kia Sihová, te tau lava mo kitautolu ke kātekina ʻa e lumá, ʻa e manukí, ʻa e fakatanga, ʻa ia ʻoku laku mai ʻe he māmani ʻa Sētané kiate kitautolu.
15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau manavahē kia Sihova kae ʻikai kiate kinautolu ʻoku malava ke nau tāmateʻi ʻa e sinó?
15 ʻI he Mātiu 10:28, ʻoku ekinakiʻi ai kitautolu ʻe Sīsū ʻo ne pehē: “Pea ʻoua te mou momoʻi manavahe kiate kinautolu ʻoku tamateʻi ʻa e sino pe, ka ko e laumalie ʻoku ʻikai te nau lava ke tamateʻi: ka ke mou manavahe tuʻu kiate ia ʻoku mafai ke fakaʻauha ʻi Heli ʻa e laumalie mo e sino fakatouʻosi.” Naʻa mo ha tokotaha ʻoku manavahē kia Sihova ka ʻoku tāmateʻi ia ʻe he filí, ko e mamahi ʻi he maté ʻe fakataimi pē. (Hōsea 13:14) ʻI hono toe fokotuʻu mei he maté, ko e tokotaha ko iá ʻe malava ke ne pehē: “ʻE Mate, kofaʻā hoʻo ikuna na? ʻE Mate, kofaʻā hoʻo huhu na?”—1 Kolinitō 15:55.
16. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e manavahē kia Sihová pea mo fakalāngilangiʻi iá?
16 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū tonu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻofa ki he māʻoniʻoni ʻa Sihová pea mo fehiʻa ki he koví. Ko ʻene manavahē kia Sihová ʻoku fakahāhā ia ʻi heʻene ngaahi lea fakaʻosi ki heʻene kau ākongá, ʻa ia ʻoku hā ʻi he Sione 16:33: “Ko e ngaahi meʻa ni kuo u tala kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻu ʻiate au ha fiemālie. ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi: ka mou loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.” ʻOku hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Sioné ʻo pehē: “Pea kuo fai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko ia, pea ne tāngaki hake ki he langi, ʻo ne folofola ʻo pehē, ʻAlā Tamai, kuo hokosia ʻa e taimi: ke ke fakalangilangiʻi ho ʻAlo, koeʻuhi ke fakalangilangiʻi ʻe he ʻAlo ʻa e Afiona . . . Kuo u fakamahino ho huafa ki he kakai naʻa ke foaki kiate au mei mamani.”—Sione 17:1-6.
Manavahē kia Sihova mo Fakalāngilangiʻi Ia
17. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?
17 ʻE lava ʻe kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻo faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga lototoʻa ʻa Sīsuú? ʻOku pau ke tau lava lelei ia ʻi he manavahē kia Sihová! Kuo ʻosi fakaʻilo mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻa e huafa ongoongoa mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Ko e manavahē kia Sihova ko hotau Hau Fakalevelevá, ʻoku tau fakamāʻolungaʻi ia ʻo mamaʻo atu ʻi he ngaahi ʻotua kehe kotoa pē, kau ki ai mo e Tolu-tahaʻi-ʻotua fakamisiteli taʻe ʻi ai hano hingoa ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Naʻe tauhi ʻe Sīsū ʻa Sihova ʻaki ʻa e manavahē totonu, ʻo ne fakafisi ke ne moʻua ʻi he tauhele ko e manavahē ki he tangata matengofuá. “ʻI he ngaahi ʻaho o ʻene nofo kakano, naʻa ne ʻatu ʻa e ngaahi lotu, mo e ngaahi hu tōtōaki, kiate ia naʻe mafai ke fakahaofi ia mei he mate, ʻo ne fai ʻaki ʻa e fuʻu kalanga, mo e tangi loʻimata: pea naʻe tali ko e meʻa ʻi heʻene fai fakaongoongo.” Tatau pē mo Sīsū, ʻofa ke tau manavahē mo kitautolu foki kia Sihova ʻi heʻetau hokohoko atu ke ako ke talangofua mei he ngaahi meʻa ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻo ʻi ai ʻetau kolo maʻu ai pē ko e fakahaofi taʻengata.—Hepelū 5:7-9.
18. ʻE anga-fēfē haʻatau fai ʻa e ngāue toputapu ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e manavahē fakaeʻotuá?
18 ʻI he konga ki mui ʻo e tohi ki he kau Kalisitiane Hepeluú, naʻe ekinaki ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiane kuo paní ʻo ne pehē: “Ko ia ko e meʻa ʻi heʻetau maʻu ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai faʻa lūlūʻi, ke tau fakafetaʻi muʻa, pea ke tau fai ai ki he ʻOtua ha ngaue [toputapu, NW] te ne hohoʻia ai, fai mo e fakaʻapaʻapa mo e manavahe [fakaeʻotua, NW].” ʻI he ʻahó ni ko e “fuʻu kakai lahi” ʻoku nau kau ki he ngāue toputapu ko iá. Pea ko e hā ʻoku kau ki aí? ʻI he ʻosi ʻa e fetalanoaʻaki ʻo kau ki he ʻaloʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene tokonaki mai ʻa e feilaulau ʻo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, ʻoku pehē ʻe Paula: “Ke tau ʻatu ʻiate ia pe, maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, a é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” (Hepelū 12:28; 13:12, 15) ʻOku totonu ke tau loto ke foaki ʻa e houa kotoa pē ʻoku malavá ki heʻene ngāue toputapú, ke fakahā ʻa e houngaʻia ki he ʻaloʻofa ʻa Sihová. ʻI he tuʻunga ko e takanga mateaki ʻo e toenga ʻo e kau Kalisitiane paní, ko e fuʻu kakai lahi ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fakahoko ʻa e konga lahi ʻo e ngāue ko iá. ʻOku tuku ʻe he faʻahingá ni ʻa e fakamoʻuí ki he ʻOtuá mo Kalaisi, ʻi heʻenau tuʻu fakaefakatātā ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá, ʻo “tauhi kiate ia . . . ʻi he ʻaho mo e po.”—Fakahā 7:9, 10, 15.
Fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻo Taʻengata
19, 20. Ko e hā ʻa e faʻahinga manavahē ʻe ua ʻe hā mahino ʻi he “ʻaho ʻo Sihova”?
19 ʻOku vavé ni mai ʻa e ʻaho nāunauʻia ʻo e fakatonuhiaʻi ʻo Sihová! “He vakai, ʻoku hoko mai ʻa e ʻaho ko é ʻoku ne ulo hange ha ngotoʻumu: pea ʻiloange ko e kau pauʻu, mo e kau nofo ke faikovi, te nau hoko ko e veve, pea tutu kinautolu ʻe he ʻaho ʻoku haʻu—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti.” Ko e taimi fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ko iá ko e “ʻaho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” (Malakai 4:1, 5) Te ne ʻai ʻa e “tetetete he ilifia” ki he loto ʻo e kakai anga-fulikivanú, pea ko e faʻahinga ko ʻení ʻe “ʻikai ʻaupito te nau hao.”—Selemaia 8:15, NW; 1 Tesalonaika 5:3.
20 Kaekehe, ko e kakai ʻa Sihová ʻoku ueʻi kinautolu ʻe ha faʻahinga manavahē kehe ia. Ko e ʻāngelo kuo tuku kiate ia ʻa e “ogoogolelei taegata” kuó ne fekau kinautolu ʻaki ʻa e leʻo lahi, ʻo ne pehē: “Manavahe ki he Otua bea atu ae fakamalo kiate ia; he kuo hokojia ae feituulaa o ene fakamāu.” (Fakahā 14:6, 7, PM) Te tau tuʻu ʻi he ngeia ʻo e fakamaau ko iá ʻi hono tutu ʻosiʻosingamālie ʻe he vela ʻo Hāmaketoné ʻa e māmani ʻa Sētané. Ko e manavahē totonu kia Sihová ʻe tongi ʻo taʻe matāmateʻi ʻi hotau lotó. ʻOfa ke tau ʻi ha tuʻunga fakahōifua ke tau ʻi he lotolotonga ʻo ‘kinautolu kuo hao kuo nau ui ki he huafa ʻo Sihová’!—Sioeli 2:31, 32; Loma 10:13.
21. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe taki atu ki ai ʻa e manavahē kia Sihová?
21 ʻE hoko mai leva ai ʻa e ngaahi tāpuaki mātuʻaki fakaofo, kau ai mo e “ngaahi taʻu ʻo [e] moʻui” ʻo faai atu ʻo taʻengata! (Palōvepi 9:11; Sāme 37:9-11, 29) Ko ia ai, tatau ai pē pe ko ʻetau ʻamanaki ke maʻu ʻa e Puleʻangá, pe ke ngāue ʻi he māmaní ʻi hono malumalu, tau hokohoko atu ʻi he taimí ni ke fai ʻa e ngāue toputapu ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e manavahē fakaeʻotua. Tau hokohoko atu ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻa hono huafa toputapú. Pea ko e hā ʻa e ola monūʻia aí? Ko e fakamālō ʻo taʻengata ʻi heʻetau tukulotoʻi ʻa e akonaki fakapotopoto ke manavahē kia Sihova maʻu ai pē!
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ke “manavahe kia Sihova”?
◻ Naʻe ʻaonga fēfē ʻa e manavahē ki he ʻOtuá ki hono kakai ʻi he kuonga muʻá?
◻ Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e manavahē fakaeʻotuá naʻe tuku mai ʻe Sīsū kiate kitautolu?
◻ ʻE anga-fēfē nai ke tau tauhi angatonu ʻi he manavahē kia Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻI he tohi Fakahaá, ʻoku hā ai ʻa e ngaahi tokoua ʻo Sīsuú ʻoku nau hiva ʻaki ʻa e “hiva ʻo Mosese,” ko ha hiva ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Naʻe ikuna ʻa e kau tau ʻa Sihosafate ʻi he manavahē kia Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e ngaahi taʻu ʻo e moʻuí ʻe fuoloa ʻo aʻu ki he taʻengata ko e pale ia ʻo kinautolu ʻoku nau manavahē kia Sihová