LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 12/1 p. 14-18
  • Fakatupulekina Ho Lotó ke Manavahē kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakatupulekina Ho Lotó ke Manavahē kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ilifia, ʻApasia, mo e Manavahē
  • “Bikitai Kiate Ia”
  • Ko e ʻOfa ki he ʻOtuá ke Manavahē Kiate Ia
  • Ako ke Manavahē kia Sihova
  • Fiefia ʻAkinautolu Kotoa Pē ʻOku Manavahē kia Sihová
  • Manavahē kia Sihova pea Tauhi ʻEne Ngaahi Fekaú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Manavahē kia Sihova mo Fakahīkihikiʻi Hono Huafa Māʻoniʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Ngaahi ʻAonga ʻo e Manavahē ki he ʻOtua Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ko e Hā ke Ako Ai ʻa e Tohitapú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 12/1 p. 14-18

Fakatupulekina Ho Lotó ke Manavahē kia Sihova

“Amujiaage e au kuo [“nau fakatupulekina,” NW] iate kinautolu ha loto behe, ke nau manavahe kiate au, bea tauhi mau ai be a eku gaahi fekau.”​—TEUTALONOME 5:​29, PM.

1. ʻOku malava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe fiefia ai ʻa e kakaí ʻi he tauʻatāina mei he manavaheé?

KUO hoko maʻu pē ʻa e manavaheé ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he laui senituli. Ko e manavahē ki he fiekaiá, mahakí, faihiá pe taú, ʻokú ne pukepuke ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻi he tuʻunga loto-moʻua hokohoko. ʻI he ʻuhinga ko ʻení ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he talateu ʻo e Talaki Fakalūkufua ʻo e Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá ʻa e holi ke fakahoko mai ha māmani ʻa ia ʻe fiefia ai ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he tauʻatāina mei he manavaheé.a ʻOku fakafiefiá, he ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá tonu kiate kitautolu ʻe hoko mai ha māmani pehē​—neongo ʻe ʻikai fai ia ʻe he ngaahi feinga fakaetangatá. Fakafou ʻi heʻene palōfita ko Maiká, ʻoku talaʻofa mai ai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo pehē ʻi heʻene māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoní, ‘e ikai ke fakamanavaheʻi hono kakaí ʻe ha taha.’​—Maika 4:​4, PM.

2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e enginaki mai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ke tau manavahē ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku malanga hake nai ʻi heʻetau fakakaukau atu ki hotau ngafa ke manavahē ki he ʻOtuá?

2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku malava ke hoko ʻa e manavaheé ko ha tākiekina lelei. ʻI he ngaahi Konga Tohitapú, ʻoku toutou enginaki ai ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau manavahē kia Sihova. Naʻe tala ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí: “Ke ke manavahe kia Jihova ko ho Otua, o tauhi ia.” (Teutalonome 6:​13, PM) ʻI he laui senituli ki mui naʻe tohi ai ʻe Solomone: “Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau: he oku katoa i he mea ni ae gaue totonu ae tagata.” (Koheleti 12:​13, PM) Fakafou ʻi heʻetau ngāue fakaefakamoʻoní, ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi he malumalu ʻo e tokangaʻi fakaeʻāngeló, ʻoku tau enginaki pehē ki he kakai kotoa pē ke nau “manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia.” (Fakahā 14:​6, 7) Tānaki atu ki he manavahē kia Sihová, kuo pau ke ʻofa ʻa e kau Kalisitiané kiate ia ʻaki honau lotó kotoa. (Mātiu 22:​37, 38) ʻE malava fēfē ke tau ʻofa ki he ʻOtuá pea ʻi he taimi tatau ke tau manavahē kiate ia? Ko e hā ʻoku fiemaʻu pau ai ke tau manavahē ki ha ʻOtua ʻofa? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga te tau maʻu mei hono fakatupulekina ʻa e manavahē ki he ʻOtuá? Ke tali ʻa e ngaahi fehuʻí ni, kuo pau ke tau ʻuluaki mahinoʻi pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e manavahē ki he ʻOtuá pea mo e founga ʻoku fokotuʻu ai ʻe he faʻahinga manavahē ko ʻení ha konga tefito ʻo hotau vahaʻangatae mo Sihová.

Ilifia, ʻApasia, mo e Manavahē

3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e manavahē ki he ʻOtuá?

3 Ko e manavahē ki he ʻOtuá ko ha ongoʻi ia ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané ki honau Tokotaha-Ngaohí. Ko e fakamatala ʻe taha fekauʻaki mo e manavahē ko ʻení “ko ha ilifia mo ha ʻapasia loloto ki he Tokotaha-Fakatupú pea mo ha tailiili totonu ki hano taʻefakahōifuaʻi ia.” Ko ia ai, ʻoku hanga ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ʻo tākiekina ʻa e ongo tafaʻaki mahuʻinga ʻe ua ʻo ʻetau moʻuí: ko ʻetau fakakaukau atu ki he ʻOtuá pea mo ʻetau fakakaukau atu ki he ʻulungaanga ʻokú ne fehiʻa aí. ʻOku hā mahino, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ongo tafaʻakí fakatouʻosi pea ʻoku taau ke fai ha fakakaukau fakalelei ki ai. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Expository Dictionary of New Testament Words ʻa Vine, ki he kau Kalisitiané, ko e manavahē anga-ʻapasia ko ʻení ‘ko ha tuʻunga pule ʻo e moʻuí, ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié mo e fakaeʻulungāngá fakatouʻosi.’

4. ʻE malava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e ilifia mo e ʻapasia ki hotau Tokotaha-Fakatupú?

4 ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e ilifia mo e ʻapasia ki hotau Tokotaha-Fakatupú? ʻOku tau tuʻu ʻo ofo fakataha mo e ilifia ʻi heʻetau sio ki ha funga fonua fakaʻofoʻofa, ki ha vaitō kāfakafa, pe ko ha tō fakaholomamata hifo ʻa e laʻaá. ʻOku toe mālohi ange ʻa e ongo ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau lāuʻilo ai ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí, ki he ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa e ʻOtuá. ʻIkai ko ia pē, hangē pē ko Tuʻi Tēvitá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau taʻemahuʻingá tonu ʻi hono fakahoa atu ki he fakatupu fakalilifu ʻa Sihová. “Kau ka vakai ho ngaahi langi na, ko e ngaue ʻa ho louhiʻinima, ʻa e mahina mo e ngaahi fetuʻu, ʻa ia kuo ke fokotuʻu; ko e ha ʻa e tangata ke ke manatu ai kiate ia?” (Sāme 8:​3, 4) Ko e ilifia loloto ko ʻení ʻoku taki atu ia ki he ʻapasia, ʻa ia ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakamālō mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he meʻa kotoa kuó ne fai maʻatautolú. Naʻe toe tohi ʻe Tēvita: “Teu fakamalo kiate koe; he oku fakamanavahe mo fakaofo hoku gaohi: oku fakaofo hoo gaahi gaue; bea oku ilo bau ki ai e hoku laumalie.”—Sāme 139:​14, PM.

5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau manavahē kia Sihová, pea ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku tau maʻu ʻi he meʻá ni?

5 Ko e ngaahi ongoʻi ʻo e ilifiá mo e ʻapasiá ʻoku fakatupu ai ha manavahē mo e anga-fakaʻapaʻapa totonu ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hono tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú pea ki hono mafaí ʻi hono tuʻunga ko e Pule totonu ʻo e ʻunivēsí. ʻI ha vīsone naʻe sio ki ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné, “ko e kau ikuna ʻo e manu fekai mo hono ʻimisi”—ʻa e kau muimui pani ʻo Kalaisí ʻi honau tuʻunga fakahēvaní—naʻa nau fanongonongo: “ʻOku lahi mo fakaofo hoʻo ngāue, ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua Aoniu; ʻoku totonu mo moʻoni ho ngaahi ʻalunga, ʻa koe ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Kuonga. Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa?” (Fakahā 15:​2-4) Ko e manavahē ki he ʻOtuá, ʻoku haʻu ia mei ha ʻapasia loloto ki heʻene ʻafió, ʻokú ne taki atu ʻa e kau kaungā-pule ko ʻeni ʻo Kalaisi ʻi he Puleʻanga fakahēvaní ke nau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi hono tuʻunga ko e mafai aoniú. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻa kotoa kuo fakahoko ʻe Sihová pea mo e founga māʻoniʻoni ʻokú ne puleʻi ai ʻa e ʻunivēsí, ʻikai ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga feʻunga ke manavahē ai kiate ia?—Sāme 2:11; Selemaia 10:7.

6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ha tailiili totonu ki hano taʻefakahōifuaʻi ʻa Sihová?

6 Kae kehe, tānaki atu ki he ilifiá mo e ʻapasiá, ko e manavahē ki he ʻOtuá kuo pau ke kau ai ha tailiili totonu ki hano taʻefakahōifuaʻi ia pe hoko ʻo talangataʻa kiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi neongo ko Sihová ʻoku “tuai ki he houhau, pea fonu ʻi he anga-ʻofa,” kuo pau ke tau manatuʻi “ʻe ʻikai ʻaupito te ne fai ha fakaʻatā mei he tauteá.” (Ekisoto 34:​6, 7, NW) Neongo ʻa e ʻofá mo e mēsí, ʻoku ʻikai ke kātakiʻi ʻe Sihova ʻa e taʻemāʻoniʻoní mo e faihala loto-leleí. (Sāme 5:​4, 5; Hapakuke 1:13) Ko e faʻahinga ʻoku nau fai fakakaukauʻi mo taʻefakatomala ʻa e meʻa ʻoku fulikivanu ʻi he vakai mai ʻa Sihová pea ʻoku nau fokotuʻu kinautolu ʻo fakafepaki kiate iá heʻikai malava ke nau fai pehē ʻo taʻetautea. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá, “ko e meʻa fakailifia ke te to ki he nima ʻo e ʻOtua ʻoku Moʻui.” Ko hono maʻu ha tailiili totonu ki he tō ki ha tuʻunga peheé ko ha maluʻanga tefito ia kiate kitautolu.—Hepelu 10:31.

“Bikitai Kiate Ia”

7. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke falala ai ki he mālohi faifakamoʻui ʻo Sihová?

7 Ko e manavahē anga-ʻapasia ki he ʻOtuá mo e lāuʻilo lahi ki hono mālohi fakalilifú ko e ongo fakamelomelo ia ʻo e falala mo e tuipau kia Sihová. Hangē pē ko e ongoʻi malu ʻa ha kiʻi leka ʻi he taimi ʻoku ofi ai ʻa ʻene tamaí, ʻoku pehē pē ʻetau ongoʻi malu mo e tuipau ʻi he malumalu ʻo e toʻukupu tataki ʻo Sihová. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo e tali ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he hili hono tataki atu kinautolu ʻe Sihova mei ʻIsipité: “Bea nae mamata a Isileli ki he gaue lahi koia, aia nae fai e Jihova ki he kakai Ijibite; bea nae manavahe ae kakai kia Jihova, o tui kia Jihova.” (Ekisoto 14:​31, PM) Ko e meʻa naʻe hokosia ʻe ʻIlaisá ʻoku toe fakamoʻoni ia ki he moʻoniʻi meʻa ko ia “oku nofo ae agelo a Jihova o takatakai akinautolu oku manavahe kiate ia, o ne fakamoui akinautolu.” (Sāme 34:​7, PM; 2 Tuʻi 6:​15-17) Ko e hisitōlia ʻi onopooni ʻo e kakai ʻa Sihová pea pehē ki he meʻa ʻoku tau hokosia fakafoʻituituí tonu ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono mālohí maʻá e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá. (2 Kalonikali 16:9) Ko ia ai, ʻoku tau hoko ʻo mahinoʻi “oku ai ae falala malohi i he manavahe kia Jihova.”—Palovepi 14:​26, PM.

8. (a) Ko e hā ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ke tau ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá? (e) Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke tau “bikitai” ai kia Sihová.

8 Ko e manavahē totonu ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakatupu ʻa e falala mo e tuipau kiate iá ka ʻokú ne toe ueʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá. ʻI hono fakatapui ʻe Solomone ʻa e temipalé, naʻá ne lotu kia Sihova: “Ke nau manavahe [ʻa ʻIsileli] kiate koe ke eveeva i ho gaahi hala i he aho kotoabe te nau moui ai i he fonua aia kuo ke foaki ki he e mau gaahi tamai.” (2 Kalonikali 6:​31, PM) Ki muʻa hení, naʻe enginaki ʻa Mōsese ki he kau ʻIsilelí: “Ke mou muimui ia Jihova ko ho mou Otua, bea manavahe kiate ia, bea tauhi ene gaahi fekau, bea fai talagofua ki hono leʻo, bea ke mou tauhi ia, bea bikitai kiate ia.” (Teutalonome 13:​4, PM) Hangē ko ia ʻoku fakahāhaaʻi mahino mai ʻe he ngaahi vēsí ni, ko e holi ke ʻaʻeva ʻi he ngaahi founga ʻa Sihová pea ke “bikitai” kiate iá ʻoku haʻu ia mei he falala mo e tuipau ki he ʻOtuá. ʻIo, ʻoku taki atu kitautolu ʻe he manavahē fakaʻotuá ke tau talangofua kia Sihova, ke tauhi kiate ia, pea ke pīkitai kiate ia, ʻo hangē tofu pē ko e pīkitai moʻoni ʻa ha kiʻi leka ki heʻene tamaí ʻa ia ʻokú ne falala mo tuipau fakaʻaufuli ki aí.—Sāme 63:8; Aisea 41:13.

Ko e ʻOfa ki he ʻOtuá ke Manavahē Kiate Ia

9. Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e ʻofa ki he ʻOtuá mo e manavahē ki he ʻOtuá?

9 Mei he anga ʻo e vakai Fakatohitapú, ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻi ha founga ke taʻofi ai ʻete ʻofa kiate iá. ʻI hono kehé, naʻe fakahinohino ki he kau ʻIsilelí ke nau “manavahe kia Jihova . . . ke alu i hono gaahi hala kotoabe, bea ke ofa kiate ia.” (Teutalonome 10:​12, PM) Ko ia ai, ʻoku fekauʻaki vāofi ʻa e manavahē ki he ʻOtuá pea mo e ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ke tau ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá, pea ʻoku ʻomai ai ʻe he meʻá ni ʻa e fakamoʻoni ʻo ʻetau ʻofa kiate iá. (1 Sione 5:3) ʻOku ʻuhinga lelei ʻeni koeʻuhi ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa ai ʻi ha taha, ʻoku tau manavahē totonu ki hano fakalotomamahiʻi ia. Naʻe fakalotomamahiʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sihova ʻaki honau ʻalunga angatuʻu ʻi he toafá. Ko hono moʻoní, heʻikai te tau loto ke fai ha meʻa ke ʻomai ai ha mamahi pehē ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Sāme 78:​40, 41) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, koeʻuhi “oku fiefia a Jihova iate kinautolu oku nau manavahe kiate ia,” ko ʻetau talangofuá mo faitōnungá ʻoku ʻai ai ke fiefia hono lotó. (Sāme 147:​11, PM; Palovepi 27:11) ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá ke tau fakahōifuaʻi ia, pea ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono fakalotomamahiʻi iá. Ko e ongo ʻulungaanga ʻokú na fefakakakatoʻaki, ʻo ʻikai ke na fepaki.

10. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe Sīsū naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻi he manavahē kia Sihová?

10 Ko e ʻalunga moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakatātaaʻi mahino ʻa e founga ʻoku malava ke tau ʻofa ai mo manavahē ki he ʻOtuá ʻi he taimi tatau. Naʻe tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá ʻo fekauʻaki mo Sīsū: “E nofo iate ia ae Laumalie o Jihova, ae laumalie oe boto moe faa ilo, ae laumalie oe akonaki moe malohi, ae laumalie oe ilo bea moe manavahe kia Jihova; Bea e ilo vave eia ae manavahe kia Jihova.” (Aisea 11:​2, 3, PM) Fakatatau ki he kikite ko ʻení, naʻe ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Sīsū ke manavahē ki heʻene Tamai fakahēvaní. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau fakatokangaʻi ko e manavahē ko ʻení, ʻoku mamaʻo ʻaupito ia mei he fakakavengá, naʻe hoko ia ko ha matavai ʻo e fiemālie. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e fiefia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻi hono fakahōifuaʻi iá, ʻo aʻu ki he ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi tahá. ʻI he fehangahangai mo e mate naʻe tuʻunuku mai ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻá ne tala kia Sihova: “Ke ʻoua naʻa fai ki hoku loto, ka ki hoʻou pe.” (Mātiu 26:39) Koeʻuhi ko e manavahē fakaʻotua ko ʻení, naʻe fanongo ai ʻa Sihova ʻi he hōifua ki he ngaahi hū ʻa hono ʻAló, ʻo fakaivimālohiʻi ia, pea fakahaofi ia mei he maté.—Hepelu 5:7.

Ako ke Manavahē kia Sihova

11, 12. (a) Ko e hā kuo pau ai ke tau ako ke manavahē ki he ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē hono akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau manavahē kia Sihová?

11 ʻI he ʻikai hangē ko e ilifia fakanatula ʻoku tau ongoʻi ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e mālohi mo e mafai ʻo natulá, ʻoku ʻikai ke hoko noa mai pē ʻa e manavahē ki he ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia naʻe hanga ai ʻe Tēvita Lahi Angé, ko Sīsū Kalaisi, ʻo fakaaʻu fakaekikite mai kiate kitautolu ʻa e fakaafe: “Haʻu, akimoutolu koe fanau, o fanogo kiate au: teu ako kiate kimoutolu ae manavahe kia Jihova.” (Sāme 34:​11, PM) ʻOku malava fēfē ke tau ako meia Sīsū ke manavahē kia Sihova?

12 ʻOku akoʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ke tau manavahē kia Sihova ʻaki hono tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻulungaanga fakaofo ʻo ʻetau Tamai fakahēvaní. (Sione 1:18) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga tonu ʻa Sīsuú ʻa e founga ʻo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá pea mo e founga ʻokú ne feangai ai mo e niʻihi kehé, he ʻoku tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí. (Sione 14:​9, 10) ʻIkai ngata aí, fakafou ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e hūʻanga kia Sihova ʻi heʻetau lotu ki ha fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá. Ko e fakahāhaaʻi fakaofo ko ʻeni ʻo e meesi ʻa e ʻOtuá ʻiate ia pē ko ha ʻuhinga mālohi ia ke manavahē ai kiate ia. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Oku iate koe ae fakamolemole, koeuhi ke manavahe ai kiate koe.”—Sāme 130:​4, PM.

13. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻoku fakaeʻa mai ʻi he tohi ʻa Palovepí te ne tokoniʻi kitautolu ke tau manavahē kia Sihová?

13 ʻOku fakaeʻa mai ʻe he tohi ʻa Palovepí ha ngaahi sitepu hokohoko ʻoku fakamafeia ai kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e manavahē ʻOtuá. “ʻE hoku foha, kapau te ke tali ʻeku ngaahi leá pea koloaʻaki ʻiate koe ʻa ʻeku ngaahi fekaú tonu, koeʻuhi ke ke tokanga ki he potó ʻaki ho telingá, ke ke lava ai ʻo ofeʻi ho lotó ki he ʻiloʻiló; ʻikai ngata ai, kapau te ke ui ki he mahinó tonu pea haʻaki ho leʻó ki he ʻiloʻiló tonu, . . . ʻi he tuʻunga ko iá te ke toki mahinoʻi ai ʻa e manavahē kia Sihová, pea te ke maʻu ai ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e ʻOtuá.” (Palovepi 2:​1-5, NW) Ko ia ai, ke manavahē ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau ako ʻene Folofolá, feinga tōtōivi ke mahinoʻi ʻa e fakahinohino aí, pea tokanga lelei leva ki heʻene akonakí.

14. ʻE lava fēfē ke tau muimui ki he akonaki naʻe fai ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí?

14 Ko e tuʻi kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe fakahinohino ki ai ke ne ʻai ha tatau ʻo e Laó pea ‘lau i ai i he gaahi aho kotoabe o ene mouí: koeuhi ke ilo ai ia ke manavahe kia Jihova ko hono Otuá, ke fai ki he gaahi lea kotoabe oe fonó.’ (Teutalonome 17:​18, 19, PM) Ko hono lau mo ako ʻa e Tohitapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga tatau pē kiate kitautolu mo haʻatau ako ke manavahē kia Sihova. ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi heʻetau moʻuí, ʻe faai atu pē ʻo tau maʻu ʻa e poto mo e ʻilo ʻoku haʻu mei he ʻOtuá. ʻOku tau hoko ʻo “mahinoʻi ai ʻa e manavahē kia Sihová” koeʻuhi ʻoku tau sio ki he ngaahi ola lelei ʻokú ne fakatupu ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻoku tau koloaʻaki ai hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻIkai ngata aí, ʻi he fakatahataha maʻu pē mo e ngaahi kaungātuí, ʻoku malava ai fakatouʻosi ʻa e kei siʻí mo e taʻumotuʻá ke fanongo ki he faiako fakaʻotuá, ako ke manavahē ki he ʻOtuá, pea ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá.—Teutalonome 31:12.

Fiefia ʻAkinautolu Kotoa Pē ʻOku Manavahē kia Sihová

15. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fekauʻaki ai ʻa e manavahē ki he ʻOtuá mo ʻetau lotu kiate iá?

15 Mei he meʻa naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻoku malava ke tau ʻilo ai ko e manavahē ki he ʻOtuá ko ha fakakaukau totonu ia ʻoku totonu ke tau fakatupulekina ʻe kitautolu kotoa, koeʻuhi ko ha konga tefito ia ʻo ʻetau lotu kia Sihová. ʻOku taki atu ai kitautolu ke tau falala fakaʻaufuli kiate ia, ke ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá, pea ke pīkitai kiate ia. Hangē pē ko ia naʻe hoko tonu ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku malava ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ke ne toe ueʻi kitautolu ke tau fakahoko ʻetau fuakava fakatapuí he taimí ni pea ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.

16. Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau manavahē kiate iá?

16 ʻOku ʻikai ʻaupito ke fakatupu mate pe fakangatangata taʻetotonu ʻa e manavahē ʻOtuá. “Oku monuia [“fiefia,” NW] akinautolu kotoabe oku manavahe kia Jihova; aia oku aeva i hono gaahi hala,” ko e fakapapau mai ia ʻa e Tohitapú kiate kitautolú. (Sāme 128:​1, PM) ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau manavahē kiate ia koeʻuhi ʻokú ne ʻafioʻi ko e ʻulungaanga ʻeni te ne maluʻi kitautolú. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻa ʻene tokanga ʻofá ʻi heʻene ngaahi lea kia Mōsesé: “Amujiaage e au kuo iate kinautolu [kau ʻIsilelí] ha loto behe, ke nau manavahe kiate au, bea tauhi mau ai be a eku gaahi fekau, koeuhi ke hoko ai ae lelei kiate kinautolu, bea ki he e nau fanau o taegata!”—Teutalonome 5:​29, PM.

17. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku tau maʻu mei he manavahē ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e manavahē fakaʻotuá ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

17 ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau te tau fakatupulekina hotau lotó ke manavahē ki he ʻOtuá, ʻe lelei ia kiate kitautolu. ʻI he ngaahi founga fē? ʻUluakí, ko e fakakaukau peheé ʻe fakahōifua ia ki he ʻOtuá pea te ne tohoaki kitautolu ke ofi ai kiate ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita mei he meʻa naʻe hokosia fakafoʻituituí “te ne fai ki he holi anautolu oku manavahe kiate ia: e fanogo foki ia ki he e nau tagi, bea te ne fakamoui akinautolu.” (Sāme 145:​19, PM) Uá, ʻe ʻaonga ʻa e manavahē fakaʻotuá kiate kitautolu koeʻuhi te ne ueʻi ʻa e anga ʻetau fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku koví. (Palovepi 3:7) Ko e kupu hoko maí te ne sivisiviʻi ʻa e founga ʻo hono maluʻi kitautolu ʻe he manavahē ko ʻení mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālié, pea te ne toe fakamanatu mai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻa e kau tangata ko ia naʻa nau manavahē ki he ʻOtuá pea tafoki mei he koví.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ʻAsemipilī Fakakātoa ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá naʻe tali ai ʻa e Talaki Fakalūkufua ʻo e Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá ʻi Tīsema 10, 1948.

ʻE Lava Ke Ke Tali Eni?

• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e manavahē ki he ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga kiate kitautolú?

• Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e manavahē ki he ʻOtuá pea mo e ʻaʻeva mo e ʻOtuá?

• ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻofa ki he ʻOtuá?

• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku malava ke tau fakatupulekina ai hotau lotó ke manavahē kia Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Naʻe fekau ki he ngaahi tuʻi ʻIsilelí ke nau ʻai ha tatau fakafoʻituitui ʻo e Laó pea lau fakaʻaho ia

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻOku taki atu kitautolu ʻe he manavahē kia Sihová ke tau falala kiate ia ʻo hangē ko e falala ʻa ha foha ki heʻene tamaí

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 15]

Ngaahi Fetuʻu: Photo by Malin, © IAC/RGO 1991

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share