ʻOku Tali ʻe he Tohitapú ʻa e Ngaahi Fehuʻi Mātuʻaki Mahuʻinga ʻi Hotau Taimí
ʻOKU mahuʻinga ʻa e Tohitapú ʻi he ʻahó ni? Ke hoko ʻo ʻio ʻa e talí, ʻoku pau ko e tohi taʻumotuʻa ko ení te ne ʻoange ki hono kau lautohí ʻa e tataki ʻi he ngaahi tuʻunga-lea ʻoku fakamānako mo mahuʻinga ʻi he ʻahó ni. ʻOku tokonaki mai ʻe he Tohitapú ha akonaki ʻaonga ʻi he ngaahi kaveinga ko ia ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní?
Tau vakai angé ki ha ongo ʻīsiu ʻe ua ʻi he ʻahó ni. ʻI hono fai iá, te tau sivisiviʻi ai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ongo meʻá ni.
Ko e Hā ʻOku Fakaʻatā Ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Faingataʻá?
ʻI he vakai atu ki he ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní he ʻaho ní, ko e taha ʻo e fehuʻi anga-maheni taha ʻoku ʻeké ko e: Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai tonuhiá ke nau faingataʻaʻiá? ʻOku fakatonuhiaʻi ʻa e fehuʻí ni, koeʻuhi ʻoku tokolahi ange ʻa e kakai ʻoku uesia ʻe he faihia fakamālohí, kākaá, fakaʻauha fakamatakalí, faingatāmaki fakafoʻituituí, mo e alā meʻa pehē.
Ko e fakatātaá, ʻi Sune 1998 naʻe tau ai ha lēlue oma ʻi ha hala fakakavakava ʻi Siamane tokelau, ʻo mate ai ʻa e kau pāsese laka hake he toko teaú. Naʻa mo e kau ngāue fakafaitoʻó mo e kau tāmate-afi ʻoku nau ngāue ki he kau laveá mo e kau maté naʻa nau loto-mamahi ʻi he tokolahi ʻo e maté. Naʻe ʻeke ʻe ha pīsope ʻo e Siasi Faka-ʻEvangelioó: “ʻAlā ʻOtua, Ko e hā naʻe pau ai ke hoko ʻa e meʻá ni?” Ko e pīsopé tonu naʻe ʻikai haʻane tali.
ʻOku hā mei he meʻa ʻoku hokosiá ko e taimi ko ia ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e kakai tonuhiá ʻi ha kovi ʻo ʻikai maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo hono tupuʻangá, ʻoku nau hoko ai ʻo loto-kona ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e meʻa eni ʻe lava ke tokoni ai ʻa e Tohitapú, he ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku moʻulaloa ai ʻa e kakai tonuhiá ki he fulikivanú mo e faingataʻá.
ʻI he taimi naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻi aí, naʻe ʻikai te ne fakataumuʻa ke fakahohaʻasi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe he fulikivanú mo e faingataʻá. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi? Koeʻuhi ʻi he fakakakato ʻa ʻene fakatupú, “Naʻe ʻafio ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.” (Senesi 1:31) ʻEke hifo kiate koe, ‘Kapau naʻe pau ke u siofia ha meʻa fulikivanu, te u tala ia ʻoku “lelei ʻaupito”?’ ʻIkai ʻaupito! ʻI he founga tatau, ʻi hono tala ʻe he ʻOtuá ko e meʻa kotoa pē ʻoku “lelei ʻaupito,” naʻe ʻikai ha ʻalunga ia ʻo e fulikivanú ʻi māmani. Ko ia, naʻe hoko ʻanefē mo anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e fulikivanú?
Taimi nounou hili hono fakatupu ʻo ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe fakaofiofi atu ai ha meʻamoʻui laumālie mālohi ki he fefiné ʻo poleʻi ʻa e moʻoni mo e totonu ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová. (Senesi 3:1-5) Ko e meʻamoʻuí ni, ʻa Sētane ko e Tēvoló, naʻá ne pehē ki mui ʻe ʻikai ke nofoʻaki mateaki ai pē ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo e fakafilí. (Siope 2:1-5) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he tuʻungá ni? Naʻá ne fakaʻatā ʻa e faai mai ʻa e taimí koeʻuhi ke hoko ai ʻo hā mahino ʻe ʻikai lava ke lavameʻa ʻa e tangatá ʻi hono tataki honau halá ʻo tauʻatāina meiate iá. (Selemaia 10:23) ʻI he taimi ʻoku ngāue mātuʻaki kehe ai ʻa e ngaahi meʻa fakatupú ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, ko e olá ko e angahala, ʻa ia ʻoku fakatupu ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi. (Koheleti 8:9; 1 Sione 3:4) Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi tuʻunga fakafili ko ení, naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻe tauhi maʻu ʻe he faʻahinga ʻe niʻihi ʻo e tangatá ʻa e mateaki-angatonu kiate ia.
Talu ʻa e angatuʻu mafatukituki ko ia ʻi ʻĪtení, kuo fakalaka mai ai ha taʻu nai ʻe 6,000. ʻOku fuʻu lōloa ia? Naʻe mei lava pē ʻe Sihova ke fakaʻauha ʻa Sētane mo hono kau poupoú ʻi he ngaahi senituli kuohilí. Kae ʻikai naʻe lelei ange ke tatali kae ʻoua kuo toʻo atu ʻa e veiveiua kotoa naʻe hoko fekauʻaki mo e totonu ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea mo e mateaki-angatonu ʻa e tangatá kiate iá? ʻIkai ʻoku moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga fakaefakamaau lolotongá, ke fakamoʻoniʻi ʻe ha keisi fakaefakamaauʻanga ʻa ia ʻoku tonú mo ia ʻoku halá ʻe fiemaʻu nai ki ai ha ngaahi taʻu?
ʻI he vakai atu ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi ʻīsiu ʻoku fehangahangai mo Sihova pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa e tuʻunga-hau fakalevelevá pea mo e mateaki-angatonu ʻa e tangatá—he fakapotopoto ē ko e ʻOtuá ʻi hono fakaʻatā ke faai mai ʻa e taimí! ʻOku tau sio lelei ʻi he taimí ni ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tukunoaʻi ai ʻe he tangatá ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá pea puleʻi ʻenau ngaahi meʻa pē ʻanautolú. Ko e nunuʻá ko e mafolalahia ʻa e koví. Pea ko e ʻuhinga ia ʻoku faingataʻaʻia ai he ʻahó ni ʻa e kakai tonuhia tokolahi.
Neongo ia, ʻoku fakafiefiá, he ʻoku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai ke tuʻuloa ʻo taʻengata ʻa e fulikivanú. Ko hono moʻoní, ʻe vavé ni ke fakangata ʻe Sihova ʻa e koví pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau fakatupunga iá. “Ko e kakai kovi,” ko e lau ia ʻa Palovepi 2:22, “ʻe tuʻusi mei he fonua, ʻio, ko kinautolu ʻoku fai kākā ʻe taʻaki mei ai.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e faʻahinga ko ia ʻoku anga-tonu ki he ʻOtuá ʻe lava ke nau hanga atu ki ha taimi, ʻoku ofí ni he taimí ni, ʻa ia ʻe “ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.”—Fakahā 21:4.
Ko ia ai, ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohitapú ʻa e ʻuhinga ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e tonuhiá. ʻOkú ne toe fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe vavé ni ke ngata ʻa e koví mo e faingataʻá. Kae kehe, ʻi heʻetau hokosia ʻa e ngaahi faingataʻa lolotonga ʻi he moʻuí, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tali ki ha toe fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha.
Ko e Hā ʻa e Taumuʻa ʻo e Moʻuí?
Mahalo ʻoku laka hake ia ʻi he taimí ni ʻi ha toe taimi kehe ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku feinga ai ʻa e kakaí ke ʻiloʻi ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻOku ʻeke ʻe he tokolahi kiate kinautolu pē, ‘Ko e hā ʻoku ou moʻui aí? ʻE lava fēfē ke u maʻu ha ʻuhinga ki heʻeku moʻuí?’ ʻOku ueʻi kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga kehekehe ke langaʻi hake ai ʻa e ongo fehuʻí ni.
ʻE veuki nai ha moʻui ʻa ha tokotaha ʻe ha faingatāmaki fakafoʻituitui. Hangē ko ení, ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1998 ko ha kiʻi taʻahine taʻu 12 ʻoku nofo ʻi Bavaria, Siamane, naʻe puke fakamālohiʻi ia pea fakapoongi. ʻI he taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe pehē ai ʻe heʻene faʻeé ʻokú ne fakamoleki ʻa e ʻaho taki taha ʻi he kumi ki ha taumuʻa ʻi he moʻuí—kae ʻikai pē ha taumuʻa. ʻOku ueʻi ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi ke nau fifili ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí. ʻOku nau fekumi ki ha maluʻanga, fiemālie, mo ha ongoʻi ʻo ha vahaʻangatae vāofi, ʻo ʻikai ha ola ka ko e siva pē ʻa e ʻamanakí ʻi he mafolalahia ʻa e mālualoí mo e kākaá. ʻOku langa hake ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehe tāutaha ʻi ha ngāue tuʻumaʻu, ka ʻoku nau ʻiloʻi ko e mafaí, tuʻungá, mo e koloá ʻoku ʻikai lava ke ne fakatōliʻa ʻa e hoholi ʻi loto ke maʻu ha ʻuhinga ki heʻenau ʻi aí.
Ko e hā pē ha meʻa ʻokú ne ueʻi ha taha ke ne fekumi ai fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻoku ʻomai ʻe he fehuʻi ko ení ha tali maʻalaʻala mo fakafiemālie. ʻOku toe lava heni ke hoko ʻa e Tohitapú ʻo ʻaonga lahi. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa Sihova ko ha ʻOtua ʻo e taumuʻa, ko e Tokotaha ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi ʻuhinga lelei ki he meʻa kotoa pē ʻokú ne faí. ʻOku tau ʻeke, Te ke langa ha fale ʻo taʻeʻiai hano ʻuhinga? Ngalingali ʻe ʻikai, koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻi hono langa ha fale ha fuʻu ʻinivesi paʻanga lahi pea ʻe lava ke feʻunga ia mo ha ngaahi māhina pe ngaahi taʻu. ʻOkú ke langa ha fale koeʻuhi ke lava ke ke nofo ai pe ko ha tokotaha kehe. Ko e ʻuhinga tatau pē ʻe lava ke ngāueʻaki kia Sihová. Naʻe ʻikai te ne hoko ki he ngaahi meʻa kotoa ʻo hono fakatupu ʻa e māmaní pea mo e ngaahi meʻamoʻui ʻi aí ʻo taʻeʻiai haʻane ʻuhinga, ha taumuʻa. (Fakafehoanaki mo Hepelu 3:4.) Ko e hā ʻa ʻene taumuʻa ki he māmaní?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he kikite ʻa ʻAiseá ʻa Sihova ko ʻene “ʻAfio naʻe fakatupu ʻa e ngaahi langi (ko Elohimi ia), ʻa e ʻAfio naʻa ne faʻu ʻa e fonua mo ngaohi ia.” Ko e moʻoni ko ia “(naʻa ne teu ia [ʻa e māmaní], naʻe ʻikai te ne fakatupu ia ke maomaonganoa, naʻa ne faʻu ia ke nofoʻanga).” (Aisea 45:18) ʻIo, talu ʻa hono fakatupu ʻo e māmaní, ko e taumuʻa ʻa Sihová ke nofoʻi ia. ʻOku pehē ʻe he Sāme 115:16: “Ko e langi ko e langi ʻo Sihova, ka ko mamani kuo ne foaki ki he hakoʻi tangata.” Ko ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e māmaní ke nofoʻi ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá, ʻa ia te nau tokangaʻi ia.—Senesi 1:27, 28.
Naʻe fakatupunga ʻe he angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIví ke liliu ai ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻá? ʻIkai. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi? Sai, fakakaukau angé ki he poini ko ení: Naʻe hiki ʻa e Tohitapú ʻi he laui afeʻi taʻu hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení. Kapau naʻe liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene muʻaki taumuʻá, ko e hā ʻoku ʻikai lave ai ki ai ʻa e Tohitapú? Ko e fakamulituku mahinó ko ʻene taumuʻa ki he māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku kei tuʻu taʻeliliu.
ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai ʻaupito taʻemalava ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. Fakafou ʻia ʻAisea, ʻoku tokonaki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakapapau ko ení: “He hange ʻoku hifo ʻa e ʻuha mo e sinou mei langi, ʻo ʻikai te ne foki ki ai, kaeʻoua ke ne fakaviviku ʻa e fonua, ʻo ngaohi ia ke fakatupu meʻa, mo laku muka mai; ʻo ʻoua foki ke ai ha tenga maʻa e tangata tūtūʻi, mo ha meʻakai maʻa e fiekaia; ʻe pehe pe mo ʻeku lea ʻoku ʻalu atu mei hoku ngutu: ʻe ʻikai foki ngeʻesi mai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne u loto ki ai, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne u fekau atu ai ia.”—Aisea 55:10, 11.
Ko e Meʻa ʻOku ʻAmanekina ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú
ʻOku hā mahino leva, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e tuipau ki hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke nofoʻi ʻa e māmaní ʻo taʻengata ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá. Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e monū ke nofo tuʻumaʻu ʻi he māmaní, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he tuʻi poto ko Solomoné: “Ke ke ʻapasia kia Elohimi, ʻo tauhi ʻene ngahi fekau; he ko e kotoa ʻo e tangata ia.”—Koheleti 12:13; Sione 17:3.
Ko e moʻui ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻuhingá ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtua moʻoní pea ngāue ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fiemaʻú ʻo hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní. Kapau te tau fai ia he taimí ni, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi, ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito ngata ai ʻetau ako ʻa e ngaahi meʻa foʻou fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene fakatupu fakaofó. (Luke 23:43) He ʻamanaki fakalotofiefia moʻoni ia!
Ko e tokolahi ko ia ʻoku nau kumi ki ha taumuʻa ʻi he moʻuí ʻoku nau hanga ki he Tohitapú pea nau maʻu ai ʻa e fiefia lahi ʻi he taimí ni pē. Hangē ko ení, ko ha talavou ko hono hingoá ko Alfred naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí. Ko e kau ʻa e lotú ʻi he taú naʻá ne fakaliliʻa ai, pea naʻá ne loto-mamahi ʻi he mālualoi mo e kākā ʻi he politikí. Naʻe ʻaʻahi ʻa Alfred ki he kau ʻInitia ʻo ʻAmelika Tokelaú ʻi he ʻamanaki ki hono maʻu ha fakamaama ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, ka naʻá ne foki mai pē mo e ʻikai ha ʻamanakí ki ʻIulope. ʻI he siva ʻa e ʻamanakí, naʻá ne hanga ai ki he ngaahi faitoʻo kona tapú mo e ngaahi fasi fakalusá. Kae kehe, ko hano sivisiviʻi maʻu pē mo tokanga lelei ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú ki mui, naʻá ne tokoniʻi ʻa Alfred ke ne ʻiloʻi ai ʻa e taumuʻa moʻoni ʻo e moʻuí pea ke maʻu ai ʻa e nonga.
Ko ha Maama Alafalalaʻanga ki Hotau Halá
Ko e hā leva ʻe lava ke tau fakaʻosiʻaki ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú? ʻOku mahuʻinga ia ʻi he ʻahó ni? Ko e moʻoni, ʻoku pehē, koeʻuhi ʻokú ne ʻomai ʻa e tataki ʻi he ngaahi ʻīsiu ʻo e ʻaho ní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ko e fulikivanú ʻoku ʻikai ko e tupu ia mei he ʻOtuá pea ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha taumuʻa fakafiemālie ʻi he moʻuí. ʻIkai ko ia pē, ʻoku lahi ʻa e meʻa ia ke leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻi he ngaahi meʻa kehe ko ia ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he ʻaho ní. Ko e ngaahi tuʻunga-lea hangē ko e nofo malí, tauhi hake ʻa e fānaú, ngaahi vahaʻangatae ʻo e tangatá, pea mo e ʻamanaki ki he kau maté ʻoku lave ki ai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.
Kapau kuo teʻeki ke ke fai pehē, kātaki ʻo sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi loto ʻi he Tohitapú. Ko hoʻo ʻilo pē ʻa e mahuʻinga moʻoni ʻo ʻene ngaahi tataki ʻi he moʻuí, te ke ongoʻi leva ai ʻo hangē ko ia ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hanga kia Sihova ki ha tataki mo ne hiva: “Ko hoʻo folofola ko e tuhulu ki heʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.”—Sāme 119:105.
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke faingataʻaʻia ʻa e tonuhiá?
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻE lava ke ke fiefia ʻi ha moʻui mohu taumuʻa