ʻOkú Ke Moʻui ʻo Fehoanaki mo Hoʻo Fakatapuí?
“ʻIlonga ha meʻa te mou fai, ngāue ki ai ʻaki ʻa e lotó kotoa ʻo hangē ko e fai kia Sihova, ʻo ʻikai ki he tangatá.”—KOLOSE 3:23, NW.
1. ʻI he potutohi fakamāmaní, ko e hā ʻoku fakahuʻunga ki ai ʻa e foʻi lea “fakatapuí”?
ʻOKU anga-fēfē ʻa e aʻu ʻa e kau sipotí ki he tumutumu ʻo ʻenau fakahoko fatongiá? ʻI he tenisí, soká, pasiketipoló, peisipoló, lelé, tā-pulú, pe ko ha toe faʻahinga sipoti kehe, ʻoku aʻu ʻa e kau lelei tahá ki he tuʻunga māʻolunga tahá ʻaki pē ʻa e fakatapui taʻetoeueʻia. Ko e fokotuʻutuʻu totonu fakaesinó mo e fakaeʻatamaí ʻa e ongo meʻa muʻomuʻa tahá. ʻOku feʻungamālie ʻeni mo e taha ʻo e ngaahi fakamatala ki he foʻi lea ko e “fakatapui,” ʻa ia ko e “tukupā kakato ki ha ʻalunga pau ʻo e fakakaukaú pe ngāue.”
2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “fakatapuí” ʻi he Tohitapú? Fakatātaaʻi.
2 Kae kehe, ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “fakatapuí” ʻi he ʻuhinga faka-Tohitapú? ʻOku liliu ʻa e “fakatapuí” mei ha foʻi veape faka-Hepelū ʻokú ne maʻu ʻa e ʻuhinga ko e “hanganaki mavahe; hoko ʻo mavahe; fakamamaʻo.”a ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe tui ʻe Taulaʻeiki Lahi ʻĒlone ʻi hono tataá “ʻa e fakaʻilonga toputapu ʻo e fakatapuí,” ʻa ia ko ha lauʻi koula haohaoa ngingila naʻe tongi ai ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū ki he “Ko e māʻoniʻoní ʻoku ʻa Sihova.” Naʻe hoko ia ko ha fakamanatu ki he taulaʻeiki lahí kuo pau ke ne fakamamaʻo mei hono fai ha meʻa te ne fakalieliaʻi ʻa e faletapú “koeʻuhi ko e fakaʻilonga ʻo e fakatapuí, ʻa e lolo fakanofo ʻo hono ʻOtuá, [naʻe] ʻiate iá.”—Ekisoto 29:6, NW; 39:30, NW; Livitiko 21:12, NW.
3. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e kaunga ʻa e fakatapuí ki hotau ʻulungāngá?
3 ʻOku lava ke tau ʻilo ʻi he potutohi ko ʻení ko e fakatapuí ko ha meʻa mafatukituki ia. ʻOku fakahuʻunga ia ki he fakahaaʻi loto-tauʻatāina ʻi he tuʻunga ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻulungaanga maʻa. Ko ia ai, ʻoku malava ke tau mahinoʻi ʻa e lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá kia Sihova ʻo pehē: “Te mou maʻoniʻoni, he ʻoku ou maʻoniʻoni.” (1 Pita 1:15, 16) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane fakatapuí, ʻoku tau fua ha fatongia mamafa ko e moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí, ko e hoko ʻo loto-tōnunga ke aʻu ki he ngataʻangá. Ka ko e hā ʻoku kau ki he fakatapui ʻa e Kalisitiané?—Livitiko 19:2; Mātiu 24:13.
4. ʻOku anga-fēfē ʻetau aʻu ki he sitepu ʻo e fakatapuí, pea ʻoku malava ke fakatatau ia ki he hā?
4 ʻI he hili ʻetau maʻu ʻa e ʻilo totonu kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá pea kia Sīsū Kalaisi mo hono ngafa ʻi he ngaahi taumuʻa ko iá, naʻa tau fai ha fili fakafoʻituitui ke tauhi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó, ʻatamaí, soulú, mo e mālohí. (Maake 8:34; 12:30; Sione 17:3) Naʻe aʻu ʻo malava ke vakai ki ai ko ha fuakava fakafoʻituitui, ko ha fakatapui taʻefakangatangata ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai fai ʻetau fakatapuí ko e tupu mei ha liliu tuʻungaʻa fakaeongo pē. Naʻe fakakaukauʻi fakalelei pea ʻi he faʻa lotu fekauʻaki mo ia, ʻo ngāueʻaki ʻa e mafai ʻo e fakaʻuhingá. Ko ia, naʻe ʻikai ko ha fili fakataimi ia. Heʻikai ke tau hangē ko ha taha ʻokú ne kamata ke palau ha konga vao pea tuku leva ia kuo vaeua koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻa e meʻa ke faí pe koeʻuhi ʻoku hā ngali kei fuʻu mamaʻo ʻa e taimi utu-taʻú pe ʻoku ʻikai ʻaupito pau. Fakakaukau angé ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e niʻihi ʻa ia kuo nau ‘ala ke fakaʻuli ʻa e palau’ ko e fatongia fakateokalatí ʻo fou ʻi he ngaahi faingataʻa mo e fakafaingataʻaʻiaʻanga kotoa pē.—Luke 9:62; Loma 12:1, 2.
Naʻe ʻIkai Te Nau Liʻaki ʻEnau Fakatapuí
5. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Selemaia ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo ha sevāniti fakatapui ʻa e ʻOtuá?
5 Ko e ngāue fakafaifekau fakaekikite ʻa Selemaia ʻi Selusalemá naʻe aʻu ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 40 (647-607 K.M.), pea naʻe ʻikai ko ha vāhenga-ngāue faingofua ia. Naʻá ne ʻilo lelei ʻaupito ki hono ngaahi ngataʻangá. (Selemaia 1:2-6) Naʻe fiemaʻu kiate ia ʻa e loto-toʻa mo e kātaki ke fekuki ai mo e kakai ongongataʻa ʻo Siutá ʻi ha tuʻunga fakaʻaho. (Selemaia 18:18; 38:4-6) Kae kehe, naʻe falala ʻa Selemaia kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakaivimālohiʻi ia koeʻuhi ke ne fakamoʻoniʻi ia ko ha sevāniti fakatapui moʻoni ʻa e ʻOtuá.—Selemaia 1:18, 19.
6. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Sioné maʻa kitautolú?
6 Fēfē ʻa e ʻapositolo loto-tōnunga ko Sioné, ʻa ia naʻe fakaheeʻi ki he motu taʻeanga-talitali kakai ko Patimosí ʻi heʻene taʻumotuʻá koeʻuhi ko ʻene “lea fekauʻaki mo e ʻOtuá pea fai fakamoʻoni kia Sīsū”? (Fakahā 1:9, NW) Naʻá ne kātaki mo hanganaki moʻui ʻo fehoanaki mo hono tuʻunga fakatapui ko ha Kalisitiané ʻi he taʻu nai ʻe 60. Naʻá ne moʻui ʻo fakalaka atu mei he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻe he nima ʻo e kau tau Lomá. Naʻá ne maʻu ʻa e monū ke tohi ha Kōsipeli, ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻe tolu, mo e tohi ʻa Fakahaá, ʻa ia naʻá ne tomuʻa vakai ai ki he tau ʻo ʻĀmaketoné. Naʻá ne fakafisi ʻi heʻene ʻilo ʻe ʻikai ke hoko mai ʻa ʻĀmaketone ʻi he lolotonga ʻene kei moʻuí? Naʻá ne tō ki he taʻemahuʻingaʻiá? ʻIkai, naʻe kei loto-tōnunga ai pē ʻa Sione ʻo aʻu ki heʻene maté, ʻi heʻene ʻilo neongo ‘naʻe ofi ʻa e taimi kuo kotofá,’ ko e fakahoko ʻo ʻene ngaahi vīsoné naʻe ʻi ha taimi ia ki mui ai.—Fakahā 1:3, NW; Taniela 12:4.
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga ʻi Onopooni ʻo e Fakatapuí
7. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa ha tokoua ʻe taha ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e fakatapui faka-Kalisitiané?
7 ʻI he ngaahi taimi ʻi onopōní, ʻoku laui afe ʻa e kau Kalisitiane loto-tōnunga kuo nau pīkitai faivelenga ki heʻenau fakatapuí neongo ʻa e ʻikai ke nau hao moʻui mai ke sio tonu ʻi ʻĀmaketoné. Ko ha tokotaha pehē ʻa Ernest E. Beavor ʻo ʻIngilaní. Naʻá ne hoko ko ha Fakamoʻoni ʻi he 1939 ʻi he kamataʻanga ʻo e Tau II ʻa Māmaní, pea naʻá ne tukuange ai ha pisinisi faitā paaki lelei ʻaupito koeʻuhi kae fai ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Koeʻuhi ko hono tauhi maʻu ʻa ʻene tuʻuʻatā faka-Kalisitiané, naʻá ne ʻalu ai ki he pilīsoné ʻi he taʻu ʻe ua. Naʻe tokoni lelei kiate ia ʻa hono fāmilí, pea ʻi he 1950 naʻe kau ai ʻa ʻene fānau ʻe toko tolú ki he Akoʻanga Taua Leʻo Tohitapu ko Kiliatí ki ha ako ngāue fakamisinale, ʻi Niu ʻIoke. Naʻe mātuʻaki faivelenga ʻa tokoua Beavor ʻi heʻene ngāue fakamalangá ʻo ui ai ia ʻe hono ngaahi kaumeʻá ko ʻĀmaketone Ernie. Naʻá ne moʻui mateaki ki heʻene fakatapuí, ʻo aʻu mai ki heʻene maté ʻi he 1986, naʻá ne fanongonongo ai ʻa e tuʻunuku ʻo e tau ʻa e ʻOtuá ko ʻĀmaketoné. Naʻe ʻikai te ne vakai ki heʻene fakatapuí ko ha aleapau fakangatangata mo e ʻOtuá!b—1 Kolinito 15:58.
8, 9. (a) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he kau talavou tokolahi ʻi Sipeini he lolotonga ʻa e pule ʻa Franco? (e) Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻoku feʻungamālie?
8 Ko e toe faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha ʻo e faivelenga taʻehōloá ʻoku haʻu ia mei Sipeini. ʻI he lolotonga ʻo e pule ʻa Franco (1939-1975), naʻe laui teau ʻa e kau talavou Fakamoʻoni naʻa nau tuʻumaʻu ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane tuʻuʻatā. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau ʻi he ngaahi pilīsone fakakautaú ʻi he taʻu ʻe hongofulu pe lahi ange. Ko ha Fakamoʻoni ʻe taha, ko Jesús Martín, naʻe aʻu ʻo fakalahi hono ngaahi tauteá ʻo aʻu ki he taʻu ʻe 22 ʻi he pilīsoné. Naʻe haha lahi ia lolotonga hono tauhi ʻi ha pilīsone fakakautau ʻi ʻAfilika Tokelau. Naʻe halaʻatā ha meʻa heni ʻe faingofua, ka naʻá ne fakafisi ke fakangaloku.
9 Ko e lahi taha ʻo e taimí, naʻe ʻikai ha ʻilo ʻa e kau talavoú ni, pe ko ʻafē nai ʻe tukuange ai kinautolú, he naʻa nau tofanga ʻi ha ngaahi tautea lahi mo hokohoko. Neongo ia, naʻa nau kei tauhi pē ʻenau anga-tonú pea tauhi maʻu ʻenau faivelenga ki he ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻa e nofo pōpulá. ʻI he taimi naʻe kamata ke lelei ange ai ʻa e tuʻungá ni ʻi he 1973, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ko ʻení, naʻa nau ʻi honau taʻu 30 tupu siʻí ʻi he taimi ko iá, naʻe fakaʻatā mei pilīsone pea nau foki hangatonu ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ʻo hoko ʻa e niʻihi ko e kau tāimuʻa makehe mo e kau ʻovasia fefonongaʻaki. Naʻa nau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻenau fakatapuí ʻi he pilīsoné, pea ko e tokolahi tahá kuo nau hokohoko atu ke fai pehē talu mei honau tukuangé.c Fēfē kitautolu ʻi he ʻahó ni? ʻOku tau hoko ʻo loto-tōnunga ki heʻetau fakatapuí ʻo hangē ko e faʻahinga mateaki ko ʻení?—Hepelu 10:32-34; 13:3.
Vakai Totonu ki Heʻetau Fakatapuí
10. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki heʻetau fakatapuí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa Sihova ki heʻetau ngāue kiate iá?
10 ʻOku anga-fēfē ʻetau vakai ki heʻetau fakatapui ki he ʻOtuá ke fai hono finangaló? Ko e meʻa muʻomuʻa taha ia ʻi heʻetau moʻuí? Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻungá, pe kei siʻi pe motuʻa, mali pe teʻeki mali, moʻuilelei pe mahamahaki, ʻoku totonu ke tau feinga ke tau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí, ʻo fakatatau ki hotau ngaahi tuʻungá. ʻOku fakaʻatā nai ʻe ha tuʻunga ʻo ha taha ia ke ne ngāue ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko ha tāimuʻa, ko ha tokotaha ngāue pole ʻi ha ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó, ko ha misinale, pe ʻi he ngāue fakafaifekau fefonongaʻakí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi, ʻoku nau moʻumoʻua nai ʻi he tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakaesino mo fakalaumālie ʻa e fāmilí. ʻOku hoko ʻenau ngaahi houa siʻisiʻi ʻoku fakamoleki ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he māhina taki tahá ʻo mahuʻinga siʻisiʻi ange ia ʻi he vakai mai ʻa Sihová ʻi he ngaahi houa lahi ʻoku fakamoleki ʻe ha sevāniti ngāue taimi-kakato? ʻIkai. ʻOku ʻikai ʻaupito ʻamanekina ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻú. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: “Kabau oku ai ae loto lelei ki ai, e lau ia, o fakatatau ki he mea oku maʻu e he tagata, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te ne maʻu.”—2 Kolinito 8:12, PM.
11. ʻOku fakatuʻunga ʻi he hā hotau fakamoʻuí?
11 ʻI ha tuʻunga pē, ʻoku fakatuʻunga hotau fakamoʻuí, ʻo ʻikai ʻi ha meʻa ʻoku tau fai nai, ka ʻi he anga-ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihova fakafou ʻia Kalaisi Sīsū, ko hotau ʻEikí. Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe Paula: “ʻOku ʻikai ha fai kehekehe: he kuo fai angahala kotoa pe, pea ʻoku ʻikai te nau aʻusia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua; ka nau maʻu foaki pe ʻa e fakatonuhia ʻi heʻene ʻofa pe aʻana, ko e meʻa ʻi he totongi huhuʻi ʻa ia kuo ʻia Kalaisi Sisu.” Kae kehe, ko ʻetau ngaahi ngāué ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻetau tui longomoʻui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá.—Loma 3:23, 24; Semisi 2:17, 18, 24.
12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau fai ha ngaahi fakafehoanakí?
12 ʻOku ʻikai ha fiemaʻu ia kiate kitautolu ke tau fai ha ngaahi fakafehoanaki mo e niʻihi kehé ʻi he fekauʻaki mo ʻetau taimi ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi tohi faka-Tohitapu ʻoku tau tufaki atú, pe ko e lahi ʻo e ngaahi ako Tohitapu ʻoku tau fakahokó. (Kaletia 6:3, 4) Tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau fakahoko ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea anga-fakatōkilalo ʻa Sīsuú: “Pehē foki mo kimoutolu; neongo kuo mou fai kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa naʻe tuʻutuʻuni atu, ka mou pehē, Ko e kau tamaioʻeiki taeʻaonga ai pē kimautolu, kuo mau fai pē ʻa e meʻa naʻe totonu ke mau fai.” (Luke 17:10) Ko e hā hono lahi ʻo e malava moʻoni ke tau pehē kuo tau fai “kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa naʻe tuʻutuʻuni” mai kiate kitautolú? Ko ia ko e fehuʻí, Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻetau ngāue ki he ʻOtuá?—2 Kolinito 10:17, 18.
ʻAi ʻa e ʻAho Taki Taha ke Mahuʻinga
13. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú ʻi heʻetau fakahoko ʻetau fakatapuí?
13 ʻI he hili hono ʻomai ʻa e akonaki ki he ngaahi uaifí, ngaahi husepānití, fānaú, ngaahi mātuʻá, mo e kau tamaioʻeikí, ʻoku tohi ʻe Paula: “ʻIlonga ha meʻa te mou fai, ngāue ki ai ʻaki ʻa e lotó kotoa ʻo hangē ko e fai kia Sihova, ʻo ʻikai ki he tangatá, he ʻoku mou ʻilo ʻoku meia Sihova ia te mou maʻu ai ʻa e pale totonu ko e tofiʻa. Ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻEikí, ko Kalaisi.” (Kolose 3:23, 24, NW) ʻOku ʻikai ko ʻetau ngāué ke maongo ki he tangatá ʻa e meʻa ʻoku tau lavaʻi ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻOku tau feinga ke tauhi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻetau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne fataki ʻa ʻene ngāue fakafaifekau taimi nounoú ʻaki ha ongoʻi ʻo e fakavavevave.—1 Pita 2:21.
14. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe ʻomai ʻe Pita ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?
14 Naʻe fakahāhā ʻe he ʻapositolo ko Pitá foki ha ongoʻi ʻo e fakavavevavé. ʻI heʻene tohi hono uá, naʻá ne fakatokanga ai ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe ʻi ai ha kau manuki—kau tafoki mei he moʻoní mo e kau veiveiua—ʻa ia, fakatatau ki heʻenau ngaahi fakaʻamu pē ʻa kinautolú, te nau langaʻi hake ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Kalaisí. Kae kehe, naʻe pehē ʻe Pita: “Talaʻehai ko ʻene fai tuai ʻa e ʻEiki ʻi heʻene talaʻofa, ʻo hange ko e lau tuai ʻe he niʻihi, ka ko ʻene angamokomoko pe kiate kimoutolu, mo e ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe. Ka ʻe hoko mai pe ʻa e ʻaho ʻo e ʻEiki ʻo hange ha kaihaʻa.” ʻIo, ko e ʻaho ʻo Sihová kuo pau ke hoko mai. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau ʻai ko e meʻa ke tau tokanga fakaʻaho ki ai pe ʻoku pau mo mālohi fēfē ʻetau tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá.—2 Pita 3:3, 4, 9, 10.
15. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he ʻaho taki taha ʻi heʻetau moʻuí?
15 Ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí ʻi ha founga anga-tonu, ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻaho taki taha ki hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻaho taki taha, ʻe lava ke tau toe vakai atu ki ai pea sio pe ne anga-fēfē ʻetau tokoni ʻi ha faʻahinga founga ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea mo hono fanongonongo ʻa e ngaahi ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá? Mahalo pē naʻe fai ʻaki ia hotau ʻulungaanga maʻá, ʻetau fetalanoaʻaki fakatupu langa haké, pe ko ʻetau tokanga ʻofa ki he fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá. Naʻa tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi faingamālie naʻe ala maʻú ke vahevahe atu ai ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané ki he niʻihi kehé? Kuo tau tokoniʻi ha taha ke ne fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá? Tau tānaki fakalahi mai ha meʻa mahuʻinga ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie ʻi he ʻaho taki taha, ʻo langa hake, ʻo hangē ia ha ʻakauni pangikē fakalaumālie lelei.—Mātiu 6:20; 1 Pita 2:12; 3:15; Semisi 3:13.
Tauhi ke Māʻalaʻala Hoʻo Sió
16. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻetau fakatapui ki he ʻOtuá?
16 ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi ʻoku hoko ʻo toe faingataʻa ange ki he kau Kalisitiané. ʻOku feinga ʻa Sētane mo ʻene kau fakafofongá ke fakanenefuʻi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví, maʻá mo e taʻemaʻá, ʻulungaanga tāú mo e ʻulungaanga taʻetāú, totonú mo e taʻetotonú. (Loma 1:24-28; 16:17-19) Kuó ne ʻai ʻo mātuʻaki faingofua kiate kitautolu ke fakaʻuliʻi hotau lotó mo hotau ʻatamaí fakafou ʻi he polokalama TV ʻoku tau fili ke mamata aí pe ko e ngāueʻaki ʻo e ʻInitanetí. ʻOku malava ke hoko ʻetau sio fakalaumālié ʻo nenefu, pe ʻata-kovi, ʻo ʻikai malava ai ke tau ʻiloʻi ʻene ngaahi ngāue olopotó. Ko ʻetau fakapapau ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí ʻoku malava ke vaivai pea ko ʻetau pikimaʻu ki he ‘palaú’ ʻe homo ia kapau ʻoku tau fakangaloku ʻetau ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié.—Luke 9:62; Filipai 4:8.
17. ʻOku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he akonaki ʻa Paulá ke tauhi maʻu hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá?
17 Ko ia ai, ʻoku mātuʻaki taimi tonu ʻa e ngaahi lea ʻa Paula ki he fakatahaʻanga ʻi Tesalonaiká: “Ko eni ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ko homou fakamaʻoniʻoniʻi. ʻO pehe, ke mou fakaʻehiʻehi mei he feʻauaki. Ke mou ʻilo taki taha ke maʻu hono hama oʻona ʻi he fai maʻoniʻoni mo e fakaalaala: ʻo ʻoua ʻe fai havala ʻo hange ko e Senitaile taʻeʻilo ʻOtua.” (1 Tesalonaika 4:3, 4) Kuo taki atu ʻe he ʻulungaanga taʻetāú ʻo iku ai ki hono tuʻusi ʻa e niʻihi mei he fakatahaʻanga Kalisitiané—ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau liʻaki ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá. Naʻa nau fakaʻatā honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá ke vaivai, ko ia kuo ʻikai te ne kei mahuʻinga ʻi heʻenau moʻuí. Ka, naʻe pehē ʻe Paula: “Talaʻehai naʻe ui kitaua ʻe he ʻOtua ki he taʻetāu, ka ke fai maʻoniʻoni. Ko ia foki, ʻilonga ʻa ia ʻoku ne anga taʻetokaʻi, ʻoku ʻikai ko e tangata ʻoku ne taʻetokaʻi, ka ko e ʻOtua; ʻa ia kuo ne foaki foki maʻamoutolu hono Laumalie oʻona ʻio, ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni.”—1 Tesalonaika 4:7, 8.
Ko e Hā Hoʻo Fakapapaú?
18. Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau fakapapaú ia?
18 Kapau ʻoku tau houngaʻia ʻi he mafatukituki ʻo ʻetau fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá, ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí? ʻOku totonu ko ʻetau fakapapau mālohí ia ko hono maʻu ha konisēnisi lelei ʻi he fekauʻaki fakatouʻosi mo hotau ʻulungāngá pea mo ʻetau ngāue fakafaifekaú. Naʻe enginaki mai ʻa Pita: “Kuo ʻataʻatā homou konisenisi; koeʻuhi ʻi he meʻa ʻoku nau lauʻikovi ai kimoutolu, ke nau ma ʻa kinautolu ʻoku tukuakiʻi hoʻomou toʻonga lelei faka-Kalaisi.” (1 Pita 3:15, 16) Kuo pau nai ke tau faingataʻaʻia pea fehangahangai mo e lauʻikovi koeʻuhi ko hotau ʻulungaanga faka-Kalisitiané, ka naʻe toe pehē pē kia Kalaisi koeʻuhi ko ʻene tui mo mateaki ki he ʻOtuá. “Pea ko ia,” ko e lea ia ʻa Pitá, “ko e meʻa ʻi he kataki mamahi ʻe Kalaisi ʻi hono angakakano, ko ia ke mou ʻai ʻe kimoutolu foki moʻomou kofutau ʻa e fakakaukau pe ko ia, ʻo pehe, Ko ia kuo ne kataki mamahi ʻi he kakano kuo fakaʻataʻatā mei he angahala.”—1 Pita 4:1.
19. Ko e hā ʻoku tau loto ke leaʻaki mai ʻo fekauʻaki mo kitautolú?
19 Ko e moʻoni, ko ʻetau fakapapau mālohi ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí te ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi tauhele ʻa e māmani ʻo Sētané ʻa ia ko e puke fakalaumālie, fakaeʻulungaanga, mo e fakaesino. Kae mahulu hake aí, te tau maʻu ʻa e loto-falala ʻoku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lelei mamaʻo ange ia ʻi ha meʻa pē ʻoku malava ke tuʻuaki mai ʻe Sētane mo ʻene kau fakafofongá. Ko ia, ʻoua ʻaupito naʻa tuku ke leaʻaki ʻo pehē kuo tau liʻaki ʻa e ʻofa naʻa tau maʻu ʻi he taimi naʻa tau fuofua ʻilo ai ʻa e moʻoní. Ka, ke leaʻaki kiate kitautolu ʻo hangē pē ko ia naʻe leaʻaki ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Taiatailá: “ʻOku ou ʻilo pe hoʻo ngaahi ngāue, ʻa hoʻo ʻofa, mo hoʻo tui, mo hoʻo tokoni, mo hoʻo kātaki, mo e lahi hake hoʻo ngāue ki mui ʻi hoʻo ngāue muʻa.” (Fakahā 2:4, 18, 19) ʻIo, ʻai ke ʻoua te tau māmāfana pē ʻi he fekauʻaki mo ʻetau fakatapuí, ka ke tau “loto mafana,” mo faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá—pea ko e ngataʻangá ʻoku ofi.—Loma 12:11; Fakahā 3:15, 16.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he The Watchtower, ʻEpeleli 15, 1987, peesi 31.
b Sio ki he The Watchtower ʻo Maʻasi 15, 1980, peesi 8-11, ki ha fakamatala fakaikiiki ʻo e moʻui ʻa Ernest Beavor.
c Sio ki he 1978 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 156-158, 201-218, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku kau ki he fakatapuí?
• Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he kuonga muʻá mo onopooni ʻo e kau sevāniti fakatapui ʻa e ʻOtuá ʻoku taau ke tau faʻifaʻitaki ki aí?
• ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki heʻetau ngāue ki he ʻOtuá?
• Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau fakapapaú ia ʻi he fekauʻaki mo ʻetau fakatapui ki he ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻe nofo loto-tōnunga ʻa Selemaia neongo ʻa e fakafeangai mātuʻaki kovi ʻaupitó
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻe fokotuʻu ʻe Ernest Beavor ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki heʻene fānaú ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiane faivelenga
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko e laui teau ʻo e Kau Fakamoʻoni kei talavou ʻi he ngaahi pilīsone Sipeiní naʻa nau tauhi ʻenau anga-tonú
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻAi ke tau tānaki mai ha meʻa lelei ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie ʻi he ʻaho taki taha