LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 2/1 p. 9-13
  • Kuó Ke ʻAi ʻa e Moʻoní ko Hoʻo Meʻa Tonu?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kuó Ke ʻAi ʻa e Moʻoní ko Hoʻo Meʻa Tonu?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Ngaahi Founga Olopoto ʻa Sētané
  • Fēfē Kapau ʻOku Mavahengataʻa ʻa e Ngaahi Veiveiuá Ia?
  • Tokanga Telia ʻa e Ngaahi Filioʻi ʻa Sētané
  • Koloaʻaki ʻa e Meʻa ʻOku Tau Maʻú
  • ʻOku ʻIkai ko ha Leipolo Pē ʻa Hotau Hingoá
  • ʻOua ʻe Tuku ʻa e Ngaahi Veiveiuá Ke Ne Fakaʻauha Hoʻo Tuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Falala kia Sihova mo ʻEne Folofolá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Kautaha ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Founga ke Ikuʻi Ai ʻa e Ngaahi Veiveiuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 2/1 p. 9-13

Kuó Ke ʻAi ʻa e Moʻoní ko Hoʻo Meʻa Tonu?

“Ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.”—LOMA 12:2.

1, 2. Ko e hā ʻoku ʻikai faingofua ai ke hoko ko ha Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní?

KE HOKO ko ha Kalisitiane moʻoni ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni—ʻa e “ngaahi taimi faingataʻa” ko ʻení—ʻoku ʻikai ke faingofua. (2 Timote 3:1) Ko hono moʻoní, ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisí, kuo pau ke te ikuʻi ʻa e māmaní. (1 Sione 5:4) Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e hala ki he Kalisitiané: “Mou hu ʻi he matapa fāsiʻi: he ʻoku fālahi ʻa e matapa, pea ʻatā ʻa e hala, ʻoku fakatau ki mala, pea toko lahi ʻa e kakai ʻoku hū atu ai: koeʻuhi ʻoku fāsiʻi ʻa e matapa, pea ʻefiʻefi ʻa e hala, ʻoku fakatau ki he moʻui; pea tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku ʻilo ia.” Naʻá ne toe pehē: “Kabau e muimui ha taha kiate au, tuku ke jiaki ia eia, bea too hake ene akau māfajia i he aho kotoabe, bea muimui iate au.”—Mātiu 7:​13, 14; Luke 9:​23, PM.

2 ʻI hono maʻu ʻa e hala ʻefiʻefi ki he moʻuí, ko e pole hono hokó leva ki ha Kalisitiane ko e nofo ʻi he hala ko iá. Ko e hā ko ha pole ai iá? ʻOku peheé koeʻuhi ko ʻetau fakatapuí mo e papitaisó ʻokú ne ʻai kitautolu ko ha tāketi ʻo e ngaahi ngāue olopoto ʻa Sētané, pe ngaahi filioʻi anga-kākaá. (Efeso 6:​11, NW; fakamatala ʻi laló) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻetau ngaahi vaivaiʻangá pea feinga ke ngāueʻaki kinautolu ʻi ha feinga ke maumauʻi hotau tuʻunga fakalaumālié. Ko ē, naʻá ne feinga ke tō ʻa Sīsū, ko ia ai, ko e hā ka ne tukunoaʻi ai kitautolu?—Mātiu 4:​1-11.

Ko e Ngaahi Founga Olopoto ʻa Sētané

3. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sētane ʻa e veiveiuá ʻi he ʻatamai ʻo ʻIví?

3 Ko e filioʻi ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané ko hono fokotuʻu ha ngaahi veiveiua ʻi hotau ʻatamaí. ʻOkú ne fakasio ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻi hotau teunga-tau fakalaumālié. ʻI he kamataʻangá pē, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e filioʻi ko iá kia ʻIvi, ʻi hono ʻeke: “ʻOku moʻoni koā kuo folofola ʻe he ʻOtua ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kehekehe ʻo e ngouetapu?” (Senesi 3:1) ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe pehē ʻe Sētane, ‘ʻOku malava moʻoni ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fokotuʻu ha fakataputapui pehē ʻiate kimoua? Te ne hanga ʻe ia ʻo taʻofi ha meʻa mātuʻaki lelei meiate kimoua? ʻOku ʻosi angé, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko e ʻaho tofu pē ko ia ʻo hoʻomo kai mei he ʻakaú ʻe toki ʻā homo matá pea te mo hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví!’ Naʻe tō ʻe Sētane ha kiʻi tenga ʻo e veiveiuá peá ne talitali ke tupu hake ia.—Senesi 3:5.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi veiveiua ʻokú ne uesia nai ʻa e niʻihi ʻi he ʻahó ni?

4 ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e founga ko ʻení he ʻahó ni? Kapau ʻoku tau fakaliʻeliʻaki ʻetau lau Tohitapú, ʻetau ako fakafoʻituituí, ʻetau ngaahi lotú, pea mo ʻetau ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻoku tau fakaʻatā atu nai ai kitautolu ki he ngaahi veiveiua ʻoku langaʻi ʻe he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá: “ʻOku tau ʻilo fēfē ko e moʻoni ʻeni naʻe akoʻi ʻe Sīsuú?” “Ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí moʻoni ʻeni? He ko ē, kuo tau ʻosi ʻi he senituli 21.” “ʻOku tau ʻi he matatulutulu ʻo ʻĀmaketoné, pe ʻoku kei fuoloa ia ki ai?” Kapau ʻe malanga hake ha ngaahi veiveiua pehē, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke toʻo atu ai kinautolú?

5, 6. Ko e hā kuo pau ke tau faí kapau ʻoku malanga hake ʻa e ngaahi veiveiuá?

5 Naʻe ʻomai ʻe Sēmisi ʻa e akonaki ʻaonga ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai. Ka ke ne kole tui pe, ʻo ʻoua ʻe talaʻa. He ko ia ʻoku talaʻa ʻoku ne hange ko e peau ʻo e tahi ʻoku fakateka ʻo fepaleʻekina ʻe he matangi. ʻIo, ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko ia te ne maʻu ha meʻa mei he ʻEiki. Ko e tangata lotolotoua ia, taʻemāu ʻene anga kotoa pe.”—Semisi 1:​5-8.

6 Ko e hā leva kuo pau ke tau faí? ʻOku totonu ke tau “kole mei he ʻOtua” ʻi he lotu ʻo kole ʻa e tui mo e mahino pea poupouʻi ʻetau ngaahi feinga ʻi he ako fakafoʻituitui fekauʻaki mo ha ngaahi fehuʻi pe ngaahi veiveiua pē. ʻOku malava foki ke tau kole ha tokoni mei he faʻahinga ʻoku nau mālohi ʻi he tuí, ʻoua ʻaupito ʻe veiveiua fekauʻaki mo e pehē ʻe foaki mai ʻe Sihova ʻa e poupou ʻoku tau fiemaʻú. Naʻe toe pehē ʻe Sēmisi: “Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ki he ʻOtua. Ka mou tali tekeʻi ʻa e Tevolo, pea te ne hola meiate kimoutolu. ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” ʻIo, ʻe mole atu ʻetau ngaahi veiveiuá ʻi heʻetau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá fakafou ʻi he ako mo e lotu.—Semisi 4:​7, 8.

7, 8. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tuʻunga tefito ki hono fakapapauʻi ʻa e faʻahinga founga lotu naʻe akoʻi mai ʻe Sīsuú, pea ko hai ʻokú ne aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení?

7 Tau fakatātāʻaki ʻa e fehuʻi: ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku tau fai ʻa e founga lotu ʻoku akoʻi mai ʻe Sīsuú? Ke tali ʻení, ko e hā ʻa e tuʻunga kuo pau ke fakakaukau ki aí? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e kau Kalisitiane moʻoní kuo pau ke nau maʻu ʻa e ʻofa moʻoní ʻi honau lotolotongá. (Sione 13:​34, 35) Kuo pau ke nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa Sihova. (Aisea 12:​4, 5; Mātiu 6:9) Pea kuo pau ke nau ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ko iá.—Ekisoto 3:15; Sione 17:26.

8 Ko e toe fakaʻilonga ʻe taha ʻo e lotu moʻoní ko hono tokaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú. Ko e tohi laulōtaha ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá. (Sione 17:17; 2 Timote 3:​16, 17) Tānaki atu ki ai, ʻoku fanongonongo ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ʻa e tangatá ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí. (Maake 13:10; Fakahā 21:​1-4) ʻOku nau hanganaki mavahe mei he ngaahi meʻa fakapolitikale fakameleʻi ʻo e māmani ko ʻení pea mo hono founga moʻui fakalieliá. (Sione 15:19; Semisi 1:27; 4:4) Ko hai he ʻahó ni kuó ne aʻusia moʻoni ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení? ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻoku taha pē ʻa e talí—Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Fēfē Kapau ʻOku Mavahengataʻa ʻa e Ngaahi Veiveiuá Ia?

9, 10. Ko e hā ʻoku malava ke tau fai ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi veiveiua mavahengataʻá?

9 Fēfē kapau ʻoku tau fakatokangaʻi kuo ikunaʻi kitautolu ʻe he ngaahi veiveiuá? Ko e hā leva ʻoku totonu ke tau faí? ʻOku tokonaki mai ʻe he tuʻi poto ko Solomoné ʻa e talí: “Tama, kapau te ke tali ʻeku ngaahi lea, ʻo tuku tauhi mo koe ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni; ʻo ke tuku ai ho telinga ke fanongo ki he poto, mo ofeʻi ho loto kia Fakahinohino; kaeʻumaʻa, kapau te ke ui ʻa ʻilomeʻa, pea haʻaki ho leʻo kia Fakahinohino; kapau te ke haʻao ia hange ha haʻao siliva, pea hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufu: te ke toki laveʻi ʻa e ʻapasia kia Sihova, pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.”—Palovepi 2:​1-5.

10 ʻIkai ko ha fakakaukau fakaʻohovale ia? Kapau ʻoku tau loto-lelei ke fai ha tokanga tōtōivi ki he poto ʻo e ʻOtuá, te tau “maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.” ʻIo, ko e ʻiloʻi ʻo e ʻEiki Hau ʻo e ʻunivēsí ʻoku malava ke tau aʻusia kapau ʻoku tau loto-lelei ke tali mo koloaʻaki ʻa ʻene ngaahi leá. ʻOku ʻuhinga iá ke hanga kia Sihova ʻi he lotu pea fakafou ʻi he ako fakafoʻituitui. Ko e ngaahi koloa fufū ʻo ʻene Folofolá ʻoku malava ke ne toʻo atu ha ngaahi veiveiua pē pea tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki he maama ʻo e moʻoní.

11. Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he veiveiuá ʻa e tokotaha tauhi ʻo ʻIlaisá?

11 Ko ha fakatātā mahino lelei ʻa e anga ʻo e tokoni ʻa e lotú ki ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku manavahē mo veiveiua ʻe maʻu ia ʻi he 2 Tuʻi 6:​11-18 (PM). Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he tokotaha tauhi ʻo ʻIlaisá ha ʻilo fakalaumālie. Naʻe ʻikai malava ke ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi konga kau fakahēvani ke poupouʻi ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe ʻākoloʻi ʻe he kau tau Sīliá. Naʻe kalanga ʻa e tokotaha tauhí ʻi he manavahē. “Oiaue a eku eiki! koeha te ta fai?” Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa ʻIlaisá? “Oua naa ke manavahe: he ko kinautolu oku kau mai kiate kitaua oku toko lahi hake iate kinautolu oku kau kiate kinautolu.” Ka naʻe anga-fēfē ke fakatuipauʻi ʻa e tokotaha tauhí? Naʻe ʻikai malava ke ne sio ki he ngaahi konga kau fakahēvaní.

12. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi veiveiua ʻa e tokotaha tauhí? (e) ʻOku malava fēfē ke tau fakaleleiʻi ha faʻahinga veiveiua ʻoku tau maʻu nai?

12 “Nae lotu a Ilaisa, o ne behe, E Jihova, oku ou kole kiate koe, ke ke fakaa a hono mata, koeuhi ke ne mamata. Bea nae fakaa ae mata oe talavou e Jihova; bea naa ne jio: bea vakai, nae fonu ae mouga i he faga hose moe gaahi jaliote afi nae nofo takatakai ia Ilaisa.” ʻI he tuʻunga ko iá naʻe fakatupunga ai ʻe Sihova ʻa e tokotaha tauhí ke ne sio ki he kau tau fakahēvani naʻa nau maluʻi ʻa ʻIlaisá. Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ha faʻahinga tokoni fakaʻotua pehē he ʻahó ni. Manatuʻi, ko e tokotaha tauhi ko ia ʻo e palōfitá naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e Tohitapú kakato ke ne ako ke fakaivimālohiʻi ai ʻene tuí. ʻOku tau maʻu ʻa e Tohitapú. Kapau ʻoku tau ngāueʻaongaʻaki ia, ʻe fakaivimālohiʻi pehē ai ʻetau tuí. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakalaulauloto nai ki ha ngaahi fakamatala ʻe niʻihi ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Sihova ʻi hono fakamaauʻanga fakahēvaní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakamatalá ni ʻo ʻikai ha veiveiua ʻoku maʻu ʻe Sihova ha kautaha fakahēvani ʻokú ne poupouʻi ʻene kau sevānití ʻi he ngāue fakaeako ʻi māmani lahi he ʻahó ni.—Aisea 6:​1-4; Isikeli 1:​4-28; Taniela 7:​9, 10; Fakahā 4:​1-11; 14:​6, 7.

Tokanga Telia ʻa e Ngaahi Filioʻi ʻa Sētané

13. ʻI he founga fē ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻetau pikimaʻu ki he moʻoní?

13 Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga kehe ʻa Sētane ki hono fakavaivaiʻi hotau tuʻunga fakalaumālié pea mo ʻetau pikimaʻu ki he moʻoní? Ko e taha ʻo kinautolu ko e ʻulungaanga taʻetāú, ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi fakahāhā kehekehé. ʻI he māmani māʻunga fakakaukau fehokotaki fakasino ʻo e ʻaho ní, ko e meʻa ko ia ʻoku ui ko ha faingāmeʻá (ko ha lea fakaʻapaʻapa ki he taʻeangatonu fakaeʻulungāngá) pe ko ha feʻauaki pō-tahá (feʻauaki fāinoá) kuo hoko ia ko ha meʻa ʻoku hoko fakaʻaho ki ha toʻutangata ko e moʻuí ke fakafiefia peé ʻa ē ʻoku tuʻukāivi ke maʻu ha taimi fiefia neongo pe ko e hā hono fakamolé. Ko e ngaahi faivá, TV mo e ngaahi vitioó ʻoku nau pouaki ʻa e founga moʻui ko ʻení. ʻOku hūhū ʻa e ngaahi meʻa fakalielia ʻi he mītiá, tautefito ki he ʻInitanetí. ʻOku fakatatali mai ʻa e fakatauelé ki he kau fieʻilo ki aí.—1 Tesalonaika 4:​3-5; Semisi 1:​13-15.

14. Ko e hā kuo tō ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ki he ngaahi filioʻi ʻa Sētané?

14 Kuo hanga ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻo fakaʻatā ʻenau fieʻiló ke ne ikuʻi kinautolu pea kuo nau ʻuliʻi honau ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻa e mamata ʻi he ngaahi fakatātā fakalielia ʻikai loko maeʻeeʻa lelei pe maeʻeeʻa lelei ange. Kuo nau fakaʻatā kinautolu ke nau tō ʻi he tauhele fakatauele ʻa Sētané. Kuo faʻa iku ʻa e fai peheé ki he ʻauha fakalaumālie. Kuo ʻikai malava ʻa e faʻahinga peheé ke kei ‘hange ha kau valevalé ʻi he koví.’ Kuo ʻikai te nau hoko ʻo “fakamotuʻatangata ʻi he ngaahi mafai ʻo e ʻiló.” (1 Kolinito 14:​20, NW) ʻI he taʻu taki taha, ʻoku tofanga ai ʻa e laui afe ʻi he nunuʻa ʻo e ʻikai ke talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo nau fakataʻetaʻetokanga ke ʻai mo tauhi maʻu ʻenau “mahafukotoa [mei he] ʻOtua.”—Efeso 6:​10-13; Kolose 3:​5-10; 1 Timote 1:​18, 19.

Koloaʻaki ʻa e Meʻa ʻOku Tau Maʻú

15. Ko e hā ʻoku faingataʻa nai ai ki he niʻihi ke nau houngaʻia ʻi honau tofiʻa fakalaumālié?

15 “Te mou ilo ae mooni, bea e fakatauatainaʻi akimoutolu e he mooni,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Sione 8:​32, PM) Ko e tokolahi taha ʻo e Kau Fakamoʻoní naʻe pau ke nau mavahe mei heʻenau founga moʻui mo e ngaahi feohi fakalotu ki muʻá. Ko ia ai, ʻoku nau houngaʻia lahi ange ʻi he tauʻatāina ko ia ʻoku ʻomai ʻe he moʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e niʻihi ʻo e toʻutupu naʻe ʻohake ʻe he ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku nau ʻi he moʻoní ʻoku faingataʻa nai kiate kinautolu ke nau houngaʻia ʻi honau tofiʻa fakalaumālié. Kuo ʻikai ʻaupito te nau hoko ko ha konga ʻo e lotu loí pe ko ha konga ʻo e māmani ko ʻení fakataha mo ʻene fakamamafa ki he tuli ki he mālié, ko hono maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú, mo hono ʻulungaanga taʻetāú. Ko hono nunuʻá, kuo ʻikai malava ai ke nau sio ki he fuʻu faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo hotau palataisi fakalaumālié mo e māmani fulikivanu ʻa Sētané. Kuo aʻu ʻo fakavaivai ʻa e niʻihi ki he fakatauele ke ʻahiʻahiʻi ʻa e kona ʻa e māmaní ke sio ki he meʻa kuo nau tō mei aí!—1 Sione 2:​15-17; Fakahā 18:​1-5.

16. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ke tau ʻeke hifo nai kiate kitautolú? (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mo fakalototoʻaʻi mai ke tau faí?

16 ʻOku fiemaʻu moʻoni ke tau tutu hotau ʻuluʻulutuhú koeʻuhi ke tau ʻilo ai ki he langá mo e mamahí? ʻIkai ʻoku malava ke tau ako mei he ngaahi meʻa kovi naʻe hokosia ʻe he niʻihi kehé? ʻOku fiemaʻu ke tau tafoki ki “he pelepela” ʻo e māmani ko ʻení ke sio pe kuo tau tō mei ha meʻa naʻe tonu ke tau maʻu? (2 Pita 2:​20-22, PM) Naʻe fakamanatu ʻe Pita ki he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻa nau tomuʻa hoko ko ha konga ʻo e māmani ʻa Sētané: “Kuo lahi pe ʻa e taimi kuo hili ke fai ʻaki ʻa e loto ʻo e Senitaile; ʻa ia naʻa mou fou ʻi he ngaahi pauʻu fakalielia, mo e ngaahi holikovi, mo e faʻa uaineʻia, mo e ngaahi katoanga kai, mo e ngaahi katoanga inu kava; pea mo e meʻa ko ia ʻoku tapuhā ʻa e ngaahi feingalotu ki he aitoli.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau hokosia ʻa e “moʻui fakalusa” ʻa e māmaní ke sio ai ki he maʻulalo ʻoku malava ke aʻu ki ai ʻa e moʻuí. (1 Pita 4:​3, 4) ʻI hono kehe ʻaupitó, ʻoku akoʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová ʻi hotau ngaahi Fale Fakatahaʻangá, ʻa ia ko e ngaahi senitā ia ki he ako Tohitapú. Pea ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau ngāueʻaki hotau mafai ke fakaʻuhingá ke fakamoʻoniʻi kiate kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoní pea ʻai ai ʻa e moʻoní ko ʻetau meʻa tonu.—Siosiua 1:8; Loma 12:​1, 2; 2 Timote 3:​14-17.

ʻOku ʻIkai ko ha Leipolo Pē ʻa Hotau Hingoá

17. ʻOku malava fēfē ke tau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku ola lelei?

17 Kapau ʻoku tau ʻai ʻa e moʻoní ko ʻetau meʻa tonu, te tau feinga ke vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé ʻi he faingamālie kotoa pē. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia te tau feinga ke fakamālohiʻi ia ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fakahāhā ha mahuʻingaʻiá. (Mātiu 7:6) Ka, heʻikai te tau loto-siʻi ʻi he fekauʻaki mo hono fakahaaʻi kitautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kapau ʻoku fakahāhā ʻe ha tokotaha ha kiʻi tapua mai pē ʻo e mahuʻingaʻiá ʻaki hano ʻohake ha fehuʻi loto-moʻoni pe ko hano tali ha tohi faka-Tohitapu, te tau mateuteu mo teuteu ke vahevahe atu ʻetau ʻamanakí. Ko hono moʻoní, ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe he meʻá ni ke tau toʻo maʻu pē ha faʻahinga tohi ʻo tatau ai pē pe ko fē nai ʻoku tau ʻi aí—ʻi ʻapi, ʻi he ngāué, ʻi he ʻapiakó, ʻi he falekoloá, pe ʻi he ngaahi feituʻu ʻo e fakafiefiá.—1 Pita 3:15.

18. ʻOku anga-fēfē nai ʻa e hoko ʻo ʻaonga lahi ki heʻetau moʻuí ʻa hono fakahaaʻi mahino kitautolu ko e kau Kalisitiané?

18 ʻI he taimi ʻoku tau fakahaaʻi mahino ai kitautolu ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau maluʻi kitautolu mei he ngaahi ʻoho fakapulipuli ʻa Sētané. Kapau ʻoku ʻi ai ha paati faiʻaho pe Kilisimasi pe ko ha lulu ʻa ha ʻōfisi, ʻe faʻa pehē ʻe he kaungāngāué, “ʻOua te mou hohaʻasi ia. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” ʻI he ʻuhinga tatau, ʻe siʻi nai ai ʻa e hehema ʻa e kakaí ke leaʻaki ha ngaahi fakakata fakalielia ʻi heʻetau ʻi aí. Ko ia, ko ʻetau ʻai ke ʻiloa ʻa hotau tuʻunga faka-Kalisitiané ʻoku ʻaonga lahi ia ʻi heʻetau moʻuí, naʻa mo e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne fakahaaʻi: “Pea ko hai tū ʻe ngaohikoviʻi kimoutolu, ʻo kapau ʻoku mou mamahiʻi ʻa e lelei? ʻIo, pea neongo te mou moʻua ʻi he ngaahi mamahi koeʻuhi ko e maʻoniʻoni, ka ʻoku mou monuʻia [“fiefia,” NW] ai pe.”—1 Pita 3:​13, 14.

19. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku tau ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?

19 Ko e ʻaonga ʻe taha ʻo hono ʻai ʻa e moʻoní ko ʻetau meʻa tonú ʻe fakatuipauʻi ai kitautolu ko e moʻoni ko e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Te tau ʻilo ai ko e konga lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ʻoku nau aʻu ki honau tumutumú ʻi hotau taimí.a Ko e fakatokanga ko ia ʻa Paula ʻo pehē “ka hokosia ʻa e kuonga fakamui, ʻe ai ha ngaahi taimi faingataʻa” ʻoku fakapapauʻi feʻungamālie ia ʻe he ngaahi meʻa fakalilifu ʻo e senituli kuo maliu atú. (2 Timote 3:​1-5; Maake 13:​3-37) Ko ha kupu ʻi ha nusipepa ki muí ni mai fekauʻaki mo e senituli 20 naʻe fakakaveinga “ʻE Manatua Ia ko e Kuonga ʻo e Fakapāpeliané.” Naʻe pehē ʻe he kupú: “Naʻe hoko ʻa e 1999 ko e taʻu fakapō lahi taha ia ʻi he konga fakaʻosi ʻo e senituli fakapō lahi tahá.”

20. Ko e taimi leva ʻeni ki he ngāue ko e hā?

20 ʻOku ʻikai ko e taimi ʻeni ke fakatoumoua ai. ʻOku hā mahino ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi he ngāue fakaeako Tohitapu lahi taha ʻa ia kuo fai ʻi he kotoa ʻo e māmaní ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻangá. (Mātiu 24:14) ʻAi ʻa e moʻoní ko hoʻo meʻa tonu, pea vahevahe atu ia ki he kakai kehé. Ko ho kahaʻu taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he meʻa ʻokú ke fai atu he taimi ní. Ko e fakangalokú ʻe ʻikai tuha ia mo e tāpuaki ʻa Sihová. (Luke 9:62) Ka, ko e taimi ʻeni ke “tuʻu maʻu, taʻe ngaūe, ʻo mou tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki: ʻi hoʻomou ʻilo ni, ko e meʻa ki he ʻEiki, ko hoʻomou fakaongosia ʻoku ʻikai ko e laufanō ia.”—1 Kolinito 15:58.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he Taua Leʻo, Sanuali 15, 2000, peesi 12-14. ʻOku ʻomai ʻi he palakalafi 13-18 ha toe vakai ki he fakamoʻoni mālohi ʻe ono ʻoku fakahaaʻi ai ko e talu mei he 1914 mo ʻetau moʻui mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• ʻOku malava fēfē ke tau toʻo atu ʻa e ngaahi veiveiuá?

• Ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he fakatātā fekauʻaki mo e tokotaha tauhi ʻo ʻIlaisá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakatauele fakaeʻulungaanga kuo pau ke tau maluʻi maʻu pē kitautolu mei aí?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahaaʻi mahino kitautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻOku malava ʻe he ako Tohitapu tuʻumaʻú mo e lotú ʻo tokoniʻi kitautolu ke toʻo atu ʻa e ngaahi veiveiuá

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Naʻe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi veiveiua ʻa e tokotaha tauhi ʻo ʻIlaisá ʻaki ha vīsone

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻangá hangē ko e taha ko ʻeni ʻi Penini

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share