Ko ha Tohi ʻOku ʻIkai Tokanga ki Ai ʻa e Tokolahi Taha ʻo e Toʻutupú
“ʻE ANGA-FĒFĒ haʻaku ʻiloʻi pe ko e Tohitapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá? ʻI hono tuʻunga ko ha tohí, ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia kiate au,” ko e fakamatala ia ʻa ha finemui ko hono hingoá ko Beate.
ʻI Siamane, ʻa ia ʻoku nofo ai ʻa Beate, ʻoku ongoʻi tatau mo ia ʻa e tokolahi taha ʻo e toʻutupú; ko ia, ʻoku siʻi ʻenau mahuʻingaʻia ʻi hono lau ʻa e Tohitapú. Ko ha savea ʻi ai ki muí ni naʻe fakahā ai, ko e peseti ʻe 1 nai ʻo e toʻutupú ʻoku nau faʻa toutou lau ʻa e Tohitapú, peseti ʻe 2 ʻoku nau faʻa lau, peseti ʻe 19 ʻoku tātātaha pē, pea ofi ki he peseti ʻe 80 ʻoku ʻikai ʻaupito te nau lau ia. Ko e fiká ni ngalingali ʻe meimei tatau pē ʻi he ngaahi fonua kehé, mahalo ʻoku toe pehē pē ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí. ʻOku hā mahino, ko e Tohitapú ko ha tohi ia ʻoku ʻikai tokanga ki ai ʻa e tokolahi taha ʻo e toʻutupú.
ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi he mafolalahia ʻa e taʻeʻilo Tohitapú ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutangata kei siʻi angé! ʻI he konga ki muʻa ʻo e taʻu 2000, naʻe līpooti ʻe he nusipepa Lausitzer Rundschau ha savea naʻe fakahaaʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e kakai naʻa nau alāanga mo e Fekau ʻe Hongofulú pea ngāueʻaki ia ko ha tataki ʻi he moʻuí. ʻI he toʻutangata laka hake ʻi he taʻu 60 tupú, ko e peseti ʻe 67 naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fekaú pea tatakiʻaki ia kinautolu; ko e kau taʻu ʻi lalo hifo ʻi he 30 tupú, ko e fiká naʻe peseti pē ʻe 28. ʻIo, ki he toʻutupu tokolahi, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha malaʻe taʻeʻiloa ia.
Maʻu ʻe he Niʻihi ha Vakai ʻOku Kehe
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ʻoku ʻi ai ʻa e toʻutupu ʻe laui miliona kuo nau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ení, ko Alexander, ʻoku taʻu 19 pea ʻokú ne lau ʻa e Tohitapú ʻi he pongipongi kotoa pē ki muʻa ke ʻalu ki he ngāué. “Oku ʻikai lava ke u fakakaukau atu ʻe toe ʻi ai ha kamata lelei ange ki he ʻahó,” ko ʻene fakamatalá ia. ʻOku tōʻongaʻaki ʻe Sandra ʻa e lau ʻo ha konga ʻo e Tohitapú ʻi he efiafi kotoa pē. “Kuo hoko ia ko e konga ʻo ʻeku founga-tuʻumaʻu fakaʻahó,” ko ʻene fakamatalá ia. Pea ko Julia, ʻa ia ʻoku taʻu 13, kuó ne ʻosi fakatupulekina ha sīpinga ʻo hono lau ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he vahe ʻe tahá ʻa e Tohitapú ki muʻa ke ne mohe ʻi he poʻulí. “ʻOku ou fiefia moʻoni ai, pea ʻoku ou loto ke hokohoko atu ʻa hono fai iá ʻi he kahaʻú.”
Ko fē ʻa e vakai ʻoku tonu mo fakapotopotó? ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa hono lau ʻo e Tohitapú? ʻOku ʻaonga ia mo mahuʻinga ki he toʻutangata kei siʻi angé? Ko e hā hoʻo fakakaukaú?