ʻE Lava Fēfē Ke Ke Tokoniʻi ha Kiʻi Tama “Maumau-Koloa”?
“Nekeneka he . . . naʻe mole pea kuo ʻiloa.”—LUKE 15:32.
1, 2. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e tali ʻa e fānau ʻe niʻihi ki he moʻoni faka-Kalisitiané? (e) ʻE anga-fēfē nai ʻa e ongoʻi ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ʻi he ngaahi tuʻunga peheé?
“TE U mavahe mei he moʻoní!” He fakaʻohovale ē ki he ngaahi mātuʻa manavahē-ʻOtua ko ia naʻa nau feinga mālohi ke ʻohake ʻenau fānaú ʻi he founga faka-Kalisitiané ke nau fanongo ki he ngaahi leá ni mei ha kiʻi tama! ʻOku ʻi ai ʻa e kau talavou kehe ʻoku nau “ʻauhia atu” pē ʻo ʻikai fakahā mai ʻenau ngaahi taumuʻá. (Hepelu 2:1) ʻOku hangē ʻa e tokolahi ʻo e faʻahingá ni ko e foha maumau-koloa ko ia ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne mavahe mei he fale ʻo ʻene tamaí ʻo tolovekaʻaki hono ʻinasi tukufakaholó ʻi ha fonua mamaʻo.—Luke 15:11-16.
2 Neongo ko e tokolahi taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e palopalemá ni, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá, ʻoku ʻikai ha ngaahi lea fakafiemālie ia ʻe lava ke ne toʻo fakaʻaufuli atu ʻenau mamahí. Pea ʻoku ʻikai ke tukunoaʻi ai ʻa e loto-mamahi ʻa ia ʻe lava ke hokosia ʻe he kiʻi talavou talangataʻá tonu. ʻI hono lotó, ʻoku fakahohaʻasi nai ia ʻe hono konisēnisí. ʻI he pealapeli ʻa Sīsuú, naʻe faifai pē pea hoko ʻa e foha maumau-koloá ʻo “foki mai hono loto,” ʻo fiefia ai ʻa ʻene tamaí. ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻo tokoniʻi ʻa e kau maumau-koloá ke ‘foki mai honau lotó’?—Luke 15:17.
ʻUhinga ʻOku Fili Ai ʻa e Niʻihi ke Mavahé
3. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku fili ai ʻa e fānaú ke nau mavahe mei he fakatahaʻanga Kalisitiané?
3 ʻOku laui kilu ʻa e fānau ʻoku nau tauhi fiefia ʻa Sihova ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko ia, ko e hā ʻoku mavahe ai ʻa e fānau kehé ia? ʻOku nau ongoʻi nai ʻoku nau tō mei he meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmaní. (2 Timote 4:10) Pe ʻoku nau fakakaukau nai ai kinautolu ia ki he lotoʻā malu ʻa Sihová ʻoku fuʻu fakangatangata. Ko ha konisēnisi halaia, ko ha manako lahi ʻaupito ʻi ha fefine pe tangata, pe ko ha holi ke tali lelei ʻe hoto ngaahi toʻumeʻá ʻoku malava ke toe hoko ia ko ha tupuʻanga ʻo ha ʻauhia atu ʻa ha kiʻi tamasiʻi mei he tākanga ʻa Sihová. ʻE tuku nai ʻe ha talavou ʻene tauhi ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko e meʻa ko ia ʻoku hā ngali mālualoi mei he tafaʻaki ʻa ʻene ongo mātuʻá pe ko ha Kalisitiane kehe.
4. Ko e hā ʻoku faʻa hoko ko e tupuʻanga tefito ia ʻo e ʻalu hē ʻa e fānaú?
4 Ko e fakakaukau mo e tōʻonga angatuʻu ʻa ha kiʻi tama ʻoku faʻa hoko ko e fakaʻilonga ia ʻo e vaivai fakalaumālié, ko e fakahāhaaʻi ia ʻo e meʻa ʻoku ʻi hono lotó. (Palovepi 15:13; Mātiu 12:34) Pe ko e hā pē ha ʻuhinga ʻoku ʻalu hē ai ha talavou, ko e tefito ʻo e palopalemá ʻoku faʻa fakatuʻunga ia ʻi he ʻikai ke ne maʻu ha “ʻiloʻi totonu ʻo e moʻoni.” (2 Timote 3:7) ʻI he ʻikai ko hono fai fakafatongia pē ʻa e lotu kia Sihová, ʻoku mahuʻinga ke fakatupu ʻe he fānaú ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia. Ko e hā te ne tokoniʻi kinautolu ke nau fai iá?
ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
5. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu koeʻuhi kae fakatupu ʻe ha kiʻi tama ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtuá?
5 “Unuʻunu [ofi] atu ki he ʻOtua,” ko e tohi ia ʻa e ākonga ko Sēmisí, “pea ʻe ʻunuʻunu [ofi] mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:8) Ke fai iá, kuo pau ke tokoniʻi ʻa e tokotaha kei siʻí ke ne fakatupu ha saiʻia ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Sāme 34:8) ʻE ʻuluaki fiemaʻu kiate ia ʻa e “huʻakau”—ko e ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohitapú. Ka ʻi heʻene fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea maʻu ha saiʻia ki he “meʻakai malohi”—ko e fakamatala fakalaumālie lolotó—ʻe ʻikai mamaʻo ai meiate ia ʻa e matuʻotuʻa fakalaumālié. (Hepelu 5:11-14; Sāme 1:2) Ko ha talavou ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ne lōmia ia ʻe he founga ʻa e māmaní naʻe kamata ke ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne tafokí? ʻI he tali ki ha fokotuʻu ke lau ʻa e Tohitapú fakakātoá, naʻá ne tauhi maʻu ki ha taimi-tēpile tuʻumaʻu ʻo e lau Tohitapú. ʻIo, ko hono lau tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki hono fakatupu ha haʻi vāofi mo Sihová.
6, 7. ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fakatupu ha ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
6 He mātuʻaki mahuʻinga lahi ē ki he ngaahi mātuʻá ke nau tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fakatupu ha ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá! Neongo ʻa hono maʻu ha ako fakafāmili tuʻumaʻú, naʻe feohi ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu ia mo e fānau faihiá. ʻI he fekauʻaki mo ʻene ako fakafāmilí, ʻokú ne manatu: “ʻI he taimi naʻe ʻeke ai ʻe heʻeku Tamaí ʻa e ngaahi fehuʻí, naʻá ku lau atu pē ʻa e ngaahi talí, ʻo ʻikai te u teitei sio au ki hono matá.” ʻI he ʻikai ko hono ʻosiki pē ha fakamatala ʻi he lolotonga ʻo ha ako fakafāmili, ʻoku ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻa potó ʻa e pōtoʻi fakafaiakó. (2 Timote 4:2) Ke fiefia ha talavou ʻi he akó, kuo pau ke ne ongoʻi ʻoku kaunga ia kiate ia. Fēfē ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi fakaefakakaukau pea tuku ke ne fakahaaʻi mai ʻa ʻene fakakaukaú? Fakalototoʻaʻi ʻa e kiʻi tamá ke ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e fakamatala ʻoku fai ki ai ʻa e fetalanoaʻakí.a
7 ʻIkai ngata aí, ʻai ke longomoʻui ʻa e fetalanoaʻaki Fakatohitapú. ʻO ka feʻungamālie, ʻai ʻa e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó mo ha ngaahi tulama faka-Tohitapu. Tokoniʻi kinautolu ke nau sioloto atu ki he feituʻu mo e ngaahi tafaʻaki ʻo e fonua ko ia naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga fai ki ai ʻa e fetalanoaʻakí. ʻE tokoni nai ʻa hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi mapé mo e ngaahi sātí. ʻIo, ʻaki ha kiʻi sioloto atu, ʻe malava ke ʻai ai ha ako fakafāmili ke longomoʻui mo kehekehe. ʻOku lelei foki ki he ngaahi mātuʻá ke nau sivisiviʻi honau vahaʻangatae ʻo kinautolu mo Sihová. ʻI heʻenau ʻunuʻunu ofi ʻa kinautolu tonu kia Sihová, ʻe malava ai ke nau tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fai pehē.—Teutalonome 6:5-7.
8. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e lotú kiate kita ke te ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá?
8 ʻOku toe tokoniʻi kita ʻe he lotú ke te ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá. Ko ha taʻahine ʻi hono taʻu hongofulu tupu siʻí naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia ʻi he ʻikai malava ke ne fai ha fili ʻi he vahaʻa ʻo e founga moʻui faka-Kalisitiané pea mo ʻene feohi mo e ngaahi kaumeʻa ko ia naʻe ʻikai te nau kau ʻi heʻene ngaahi tuí. (Semisi 4:4) Ko e hā naʻá ne fai ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni? “ʻI he ʻuluaki fuofua taimí pē,” ko ʻene fakamatalá ia, “naʻá ku lotu moʻoni kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e anga ʻeku ongoʻí.” Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē naʻe faifai pē ʻo ne maʻu ʻi he loto fakatahaʻanga Kalisitiané ha kaumeʻa ʻa ia naʻe malava ke ne falala ki ai. ʻI he ongoʻi ko Sihova naʻá ne tataki iá, naʻe kamata ke ne fokotuʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtuá. ʻOku malava ʻa e ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ʻaki hono fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau ngaahi lotu ʻa kinautolú. ʻI he lotu ko ha foʻi fāmilí, ʻoku malava ai ʻe he ngaahi mātuʻá ke huaʻi atu honau lotó koeʻuhi ke malava ʻe heʻenau fānaú ʻo ongoʻi ʻa e haʻi fakafoʻituitui ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻá pea mo Sihová.
Hoko ʻo Anga-Kātaki kae Kei Tuʻumaʻu
9, 10. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻi heʻene hoko ʻo kātaki-fuoloa ki he kau ʻIsileli talangataʻá?
9 ʻI he taimi ʻoku kamata ʻauhia atu ai ha talavou, ʻokú ne feinga nai ke fakamavaheʻi ia pea talitekeʻi ha feinga pē ʻa ʻene ongo mātuʻá ke fai ha fetalanoaʻaki fakalaumālie mo iá. Ko e hā ʻoku malava ke fai ʻe he ongo mātuʻá ʻi ha tuʻunga faingataʻa pehē? Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe fai ʻe Sihova ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻá ne kātakiʻi ʻa e kau ʻIsileli “kia kekeva” ʻo laka hake he taʻu ʻe 900 ki muʻa pea siʻaki atu kinautolu ki honau ʻalunga talangataʻá. (Ekisoto 34:9; 2 Kalonikali 36:17-21; Loma 10:21) Neongo ʻenau toutou ‘ahiahiʻi iá,’ naʻe “aloofa” ʻa Sihova kiate kinautolu. “Nae liuga lahi ene fakaafe hono houhau, bea nae ikai te ne ueʻi hake hono houhau kotoabe.” (Sāme 78:38-42, PM) Naʻe ʻikai ha hala ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi feangainga mo kinautolú. ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻa ʻofá kia Sihova pea nau anga-kātaki ʻi he ʻikai fai leva ʻe he kiʻi tamá ha tali ki heʻenau ngaahi feinga ke tokoniʻi iá.
10 Ko e hoko ʻo kātaki-fuoloá, pe anga-kātakí, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ki he “kātaki mamahi ʻi ha taimi lōloa”; ʻoku ʻuhinga ia ki ha fakafisi ke toʻo ʻa e ʻamanaki kotoa ki ha fakalakalaka ʻi ha vahaʻangatae kuo uesia. ʻOku fokotuʻu ʻe Sihova ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he founga ke hoko ai ʻo kātaki-fuoloá. Naʻá ne tomuʻa kamata ʻe ia ʻaki hono ‘toutou’ fekau atu ʻene kau talafekaú ki he kau ʻIsilelí. Ko Sihová naʻe “agaofa ki hono kakai,” neongo “naa nau manuki ki he kau talafekau ae Otua, bea tae tokaga ki he ene gaahi lea.” (2 Kalonikali 36:15, 16) Naʻá ne kōlenga ki he kau ʻIsilelí, ʻo pehē: “Mou tafoki muʻa taki taha mei hono ʻalunga kovi.” (Selemaia 25:4, 5) Neongo ia, naʻe ʻikai ke fakangaloku ai ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní. Naʻe fakahinohino ki he kau ʻIsilelí ke nau “tafoki” ki he ʻOtuá pea ki heʻene ngaahi foungá.
11. ʻE malava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo kātaki-fuoloa kae kei tuʻumaʻu ʻi he feangai mo ha kiʻi tama ʻoku ʻalu hē?
11 ʻOku malava ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihova ʻi he hoko ʻo kātaki-fuoloá ʻaki ʻa e ʻikai ke toʻo vave ʻa e ʻamanaki kotoa ki ha kiʻi tama ʻoku ʻalu hē. ʻI he ʻikai ke mole ʻa e ʻamanakí, ʻoku malava ke nau muʻomuʻa ʻi hono tauhi ke ʻatā ʻa e fetuʻutakí pe ko hono toe fokotuʻu ʻa e fetuʻutakí. Lolotonga ʻa e pipiki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní, ʻoku malava ke nau ‘toutou’ kōlenga ki he kiʻi tamá ke foki ki he hala ʻo e moʻoní.
ʻI Hono Tuʻusi ha Kiʻi Tama
12. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he ongo mātuʻá ki ha kiʻi tama ʻoku nofo mo kinaua ka ʻoku kapusi mei he fakatahaʻangá?
12 Fēfē kapau ko ha kiʻi tama ʻoku nofo mo ʻene ongo mātuʻá ʻoku kau ʻi ha faihala mamafa pea koeʻuhi ko ʻene tōʻonga taʻefakatomalá ʻoku kapusi ai ia mei he fakatahaʻangá? Koeʻuhi ʻoku nofo ʻa e kiʻi tamá mo ʻene ongo mātuʻá, ʻokú na kei fatongiaʻaki pē ʻa hono fakahinohinoʻi mo akonekina ia ʻo fehoanaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE malava fēfē ke fai ʻení?—Palovepi 6:20-22; 29:17.
13. ʻE anga-fēfē nai ʻa e feinga ʻa e ngaahi mātuʻá ke aʻu ki he loto ʻo ha kiʻi tama faihala?
13 ʻE malava nai—ko hono moʻoní, ʻe lelei tahá—ke fai ʻa e fakahinohino mo e akonekina peheé ʻi he lolotonga ʻo ha ako Tohitapu mavahe mo ia. Kuo pau ki he tokotaha mātuʻá ke ne sio ʻo fakalaka atu mei he fakakaukau anga-fefeka ʻa e kiʻi tamá pea feinga ke sio ki he meʻa ʻoku ʻi hono lotó. Ko e hā ʻa e tuʻunga kehekehe fakalūkufua ʻo ʻene puke fakalaumālié? (Palovepi 20:5) ʻE lava ke fai ha aʻu ki he konga maongongofua ʻo hono lotó? Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻe lava ke ngāueʻaki ola leleí? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kiate kitautolu: “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie, ʻio, hono ngaahi hokonga mo e uho; pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hepelu 4:12) ʻIo, ʻoku malava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono tala pē ki heʻenau fānaú ke ʻoua ʻe toe kau ʻi he faihalá. ʻOku malava ke nau feinga ke kamataʻi mo hokohoko atu ʻa e founga ʻo e fakamoʻuí.
14. Ko e hā ʻa e ʻuluaki sitepu ʻoku totonu ke laka ai ha kiʻi talavou faihala ke toe fakafoʻou ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová, pea ʻe malava fēfē ʻa e ongo mātuʻá ke tokoniʻi ʻa e kiʻi tamá ke ne laka ʻi he sitepu ko iá?
14 ʻOku fiemaʻu ki ha talavou faihala ke toe fakafoʻou ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. Ko e ʻuluaki sitepu kuo pau ke ne laka aí ko e “fakatomala, pea tafoki.” (Ngāue 3:19; Aisea 55:6, 7) ʻI hono tokoniʻi ʻa e talavoú ʻi honau ʻapí ke fakatomalá, kuo pau ki he ongo mātuʻá ke na ‘hanganaki makātakiʻi ʻiate kinaua ʻa e koví, ʻo fakahinohino ʻaki ʻa e anga-malū’ ʻa e kiʻi tama ko ia ʻoku ʻikai ke anga tāú. (2 Timote 2:24-26, NW) ʻOku fiemaʻu ke na “valokiʻi” ia ʻi he ʻuhinga faka-Tohitapu. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “valoki” ʻoku toe malava ke liliu lea ia ko e “ʻoatu ʻa e fakamoʻoni fakatupu tuipau.” (Fakahā 3:19; Sione 16:8) Ko ia ai, ke valokiʻí, ʻoku kau ki ai ʻa hono fakahāhā ʻa e fakamoʻoni feʻunga ke fakatuipauʻi ʻa e kiʻi tamá ki he tuʻunga angahalaʻia ʻo hono ʻalungá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa hono fai iá. ʻO ka malava, ʻe lava ʻe he ongo mātuʻá ke langaʻi ha tali ongongofua ʻi hono lotó, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga Fakatohitapu kotoa pē ʻoku feʻungamālié ke fakatuipauʻi ʻaki ia. ʻOku totonu ke na feinga ke tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ʻa e fiemaʻu ke “fehiʻa ki he kovi, pea ʻofa ki he lelei.” (Emosi 5:15) ʻE foki mai nai ai ki hono “loto totonú ʻo mavahe ai mei he tauhele ʻa e Tēvoló.”
15. Ko e hā ʻa e konga ʻoku fakahoko ʻe he lotú ʻi hono fakafoʻou ʻa e vahaʻangatae ʻo e tokotaha faihalá pea mo Sihová?
15 Ko ha meʻa pau ʻa e lotú, ki hono toe fakafoʻou ʻa e vahaʻangatae ʻo ha taha pea mo Sihová. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai totonu ki ha taha ke ne “alaʻaki kole” fekauʻaki mo e angahala tekeutua ʻa ia ʻoku hā mahino ʻa hono fai taʻefakatomala ʻe ha taha pē kuo feohi ʻi ha taimi mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (1 Sione 5:16, 17; Selemaia 7:16-20; Hepelu 10:26, 27) Ka, ʻoku malava ʻa e ngaahi mātuʻá ke kole kia Sihova ke ʻoange kiate kinautolu ha poto ke fekuki ai mo e tuʻunga ʻoku hokó. Kapau ʻoku ʻomai ʻe ha talavou kuo tuʻusi ha fakamoʻoni ʻo e fakatomalá ka ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e “tauʻatāina ʻo e lea ki he ʻOtuá,” ʻe lotu nai ʻa e ongo mātuʻá ʻo pehē kapau ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha makatuʻunga ke fakamolemoleʻi ai ʻa e faihala ʻa e kiʻi tamá, ke hoko ʻa Hono finangaló. (1 Sione 3:21, NW) ʻOku totonu ke hanga ʻe he fanongo ki he ngaahi lotú ni ʻo tokoniʻi ʻa e talavoú ke ne sio kia Sihova ko ha ʻOtua mohu meesi.b—Ekisoto 34:6, 7; Semisi 5:16.
16. ʻE lava fēfē ke tau tokoni ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ʻo e fānau kuo tuʻusí?
16 Kapau ʻoku tuʻusi ha talavou Kalisitiane ʻosi papitaiso, ʻoku ʻamanekina ʻa e kau mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ke “oua naa fakataha” mo ia. (1 Kolinito 5:11, PM; 2 Sione 10, 11) ʻE faai atu pē ʻo tokoni nai ʻeni kiate ia ke ‘foki mai hono lotó’ pea toe foki ki he lotoʻā malu ʻa e ʻOtuá. (Luke 15:17) Kae kehe, tatau ai pē pe te ne foki mai pe ʻikai, ʻoku malava ke fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻa e fāmili ʻo e talavou kuo tuʻusí. ʻOku malava ke tau kumi kotoa ki ha ngaahi faingamālie ke fakahāhā ai ʻa e “kaungāmamahi” pea hoko ʻo “manavaʻofa ” kiate kinautolu.—1 Pita 3:8, 9.
Founga ʻe Lava ke Tokoni Ai ʻa e Niʻihi Kehé
17. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻi heʻenau feinga ke tokoniʻi ha kiʻi tama ʻoku ʻalu hē?
17 Fēfē kapau ko ha talavou ʻoku ʻikai ke tuʻusi ia mei he fakatahaʻanga Kalisitiané ka kuó ne hoko ʻo vaivai ʻi he tuí? “Ka mamahi ha kupu ʻe taha,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “pea ʻoku kaungā mamahi mo ia ʻa e kupu kotoa pe.” (1 Kolinito 12:26) ʻOku malava ki he niʻihi kehé ke nau mahuʻingaʻia longomoʻui ʻi ha talavou pehē. Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha tuʻunga ʻo e tokanga, koeʻuhi he ʻe malava ʻe ha talavou puke fakalaumālie ʻo tākiekina kovi ʻa e fānau kehé. (Kaletia 5:7-9) ʻI ha fakatahaʻanga ʻe taha, ko e kakai lalahi tōʻongafai ʻuhinga-lelei ʻa ia naʻa nau loto ke tokoniʻi ha kau talavou ʻe niʻihi ʻa ē naʻe hoko ʻo vaivai fakalaumālié naʻa nau fakaafeʻi kinautolu ki ha ngaahi fakatahataha ke nau tā fakataha ai ha ngaahi fasi manakoa. Neongo naʻe fiefia mo tali loto-lelei ʻe he kau talavoú ʻa e ngaahi fakataha peheé, ko ʻenau tākiekina fakaekinautolú naʻe faifai pē ʻo taki atu ai kinautolu ki hono motuhi ʻenau ngaahi feohi mo e fakatahaʻangá. (1 Kolinito 15:33; Siutasi 22, 23) Ko e meʻa ʻoku malava ke tokoni ki hono faitoʻo ʻa e kiʻi tama ʻoku puké, ʻoku ʻikai ko e ngaahi fakatahataha fakasōsiale ʻoku ʻikai ha tataki fakalaumālié, ka ko e feohi ʻa ē ʻe tokoniʻi ai ia ke ne fakatupu ha saiʻia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.c
18. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he fakakaukau ʻa e tamai ʻa e foha maumau-koloa ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú?
18 ʻI he taimi ʻoku foki mai ai ki he Fale Fakatahaʻangá pe maʻu ha ʻasemipilī ʻe ha talavou ʻa ia naʻá ne liʻaki ʻa e fakatahaʻangá, fakakaukau atu ki he anga ʻo ʻene ongoʻí. ʻIkai ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e fakakaukau talitali lelei ʻa e tamai ʻa e foha maumau-koloa ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú? (Luke 15:18-20, 25-32) Ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupu naʻá ne liʻaki ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané pea ki mui mai aí naʻá ne maʻu ha fakataha-lahi fakavahe naʻá ne pehē: “Naʻá ku fakakaukau ko e tokotaha kotoa pē te nau tukunoaʻi ha taha hangē ko aú, ka naʻe fakaofiofi mai ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné kiate au ʻo nau talitali lelei au. Naʻe maongo lahi ia kiate au.” Naʻá ne toe kamata ako ʻa e Tohitapú pea papitaiso ki mui ai.
ʻOua ʻe Foʻi
19, 20. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tauhi maʻu ha fakakaukau pau fekauʻaki mo ha kiʻi tama maumau-koloa?
19 Ko hono tokoniʻi ha kiʻi tama “maumau-koloa” ke ‘foki mai hono lotó’ ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e anga-kātaki pea ʻoku malava ke hoko ia ko ha pole ki he ongo mātuʻá mo e niʻihi kehé. Kae ʻoua ʻe foʻi. “Oku ikai fakatuotuai e he Eiki ki he ene talaofa, o hage koe lau ae niihi koe tuotuai; ka oku kataki fuoloa kiate kitautolu, o ikai finagalo ke auha ha toko taha, ka koeuhi ke hoko o fakatomala kotoabe.” (2 Pita 3:9, PM) ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau Fakatohitapu ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau fakatomala pea moʻui. Ko hono moʻoní, kuó ne muʻomuʻa ʻi hono fai ha fokotuʻutuʻu ke fakalelei ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo ia tonu. (2 Kolinito 5:18, 19) Kuo hanga ʻe heʻene anga-kātakí ʻo ʻai ke malava ʻo foki mai ai ʻa e loto ʻo e laui miliona.—Aisea 2:2, 3.
20 Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ki he ngaahi mātuʻá ke nau ngāueʻaki ʻa e founga Fakatohitapu kotoa pē ʻoku malavá ke tokoniʻi ʻaki ʻenau kiʻi tama maumau-koloá ke foki mai hono lotó? Faʻifaʻitaki kia Sihova, hoko ʻo kātaki-fuoloa ʻi hoʻo laka ʻi he ngaahi sitepu pau ke tokoniʻi ai ʻa hoʻo tamá ke foki kia Sihova. Pipiki maʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú, pea feinga ke fakakaukauloto ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻa e ʻofá, fakamaau totonú, mo e potó lolotonga hoʻo lotu kiate ia ki heʻene tokoní. Hangē tofu pē ko e tali ʻe he kau angatuʻu loto-fefeka tokolahi ʻa e fakaafe anga-ʻofa ʻa Sihova ke nau foki maí, ʻe foki mai nai ʻa ho foha pe ʻofefine maumau-koloá ki he lotoʻā malu ʻa e ʻOtuá.—Luke 15:6, 7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha toe ngaahi fokotuʻu ki he founga ke akoʻi ai ʻa e fānaú ʻo ola leleí, sio ki he Taua Leʻo, Siulai 1, 1999, peesi 13-17.
b Ko e ngaahi lotu peheé ʻe ʻikai ke fai fakahāhā ia maʻá e kiʻi tama kuo tuʻusí ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, he ʻoku ʻikai nai ke lāuʻilo ʻa e niʻihi kehé ia ki he tuʻunga ʻo e tokotaha tuʻusí.—Sio ki he The Watchtower, ʻOkatopa 15, 1979, peesi 31.
c Ki ha ngaahi fokotuʻu pau, sio ki he Awake! Sune 22, 1972, peesi 13-16; Sepitema 22, 1996, peesi 21-23.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā nai ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e palopalemá ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ʻa e kau talavoú mei he fakatahaʻangá?
• ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakatupu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau kātaki-fuoloa kae kei tuʻumaʻu ʻi hono tokoniʻi ha kiʻi tama maumau-koloa?
• ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ha talavou maumau-koloa ke ne toe foki mai?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko hono lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono fakatupu ha haʻi vāofi mo Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e lotu fakamātoato ʻa e ngaahi mātuʻá ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke nau ongoʻi ʻa e haʻi fakafoʻituitui ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻá mo Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Talitali lelei ha kiʻi tama maumau-koloa ʻi he ‘foki mai hono lotó’
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Laka ʻi ha ngaahi sitepu pau ke tokoniʻi ai hoʻo kiʻi tamá ke ne foki mai kia Sihova