Mateuteu Kakato ʻi he Tuʻunga ko e Kau Faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá
“[Ko e] ʻOtuá . . . kuó ne ʻai moʻoni kimautolu ke mau taau feʻunga ke hoko ko e kau faifekau.”—2 KOLINITO 3:5, 6, NW.
1, 2. Ko e hā ʻa e ngaahi feinga ʻoku fai ʻi he malangá ʻi he taimi lahi, ka ko e hā ʻoku ʻikai ai ke nau faʻa lavameʻá?
ʻE ANGA-FĒFĒ hoʻo ongoʻí kapau ʻe ʻoatu kiate koe ha ngāue ʻoku ʻikai te ke taau ke fakahoko? Fakakaukauloto angé: Ko e ngaahi naunau ʻokú ke fiemaʻú ʻoku tuku atu kiate koe, pea ʻoku maau atu mo e ngaahi meʻangāué. Ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻe koe pe ʻe fakahoko fēfē ʻa e ngāué. Ko e toe kovi angé, ʻoku fakavavevave ʻa e ngāue makehe ko ʻení. ʻOku fakatuʻotuʻa mai ʻa e kakaí kiate koe. He meʻa fakalotosiʻi lahi ē ko ia!
2 Ko ha tuʻunga faingataʻa pehē ʻoku ʻikai ko ha foʻi fakakaukauloto ʻataʻatā pē ia. Lave ki ha fakatātā. ʻI he taimi lahi, kuo feinga ai ʻa e taha ʻo e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ke fokotuʻutuʻu mo fakahoko ha ngāue fakafaifekau ʻi he matapā-ki-he-matapā. Kuo ʻikai faʻa lavameʻa ʻa e ngaahi feinga ko iá, ʻo mole atu ia ʻi loto pē ʻi ha ngaahi uike pe ngaahi māhina. Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo ʻikai ke hanga ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻo tokoniʻi hono kau poupoú ke nau taau ki he ngāué. Naʻa mo e haʻa faifekaú ʻoku ʻikai te nau taau ki he ngāue fakamalanga ko iá, neongo ʻa e laui taʻu ʻo e ako ʻi he ngaahi akoʻanga fakamāmaní mo e ngaahi seminālió. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau leaʻaki iá?
3. ʻI he 2 Kolinito 3:5, 6, ko e hā ʻa e kupuʻi lea ʻoku ngāueʻaki tuʻo tolu aí, pea ʻoku ʻuhinga ia ki he hā?
3 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ke taau ai ha tokotaha malanga moʻoni ʻo e ongoongo lelei faka-Kalisitiané. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne tohi: “ʻOku ʻikai ke pehē ko kimautolu tonu ʻoku mau taau feʻunga ke lau ha meʻa ko e ʻalu atu meiate kimautolu, ka ko ʻemau hoko ʻo taau feʻungá ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá, ʻa ia kuó ne ʻai moʻoni kimautolu ke mau taau feʻunga ke hoko ko e kau faifekau.” (2 Kolinito 3:5, 6, NW) Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea naʻe ngāueʻaki tuʻo tolu hení—“taau feʻunga.” ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Ko e Vine’s Expository Dictionary of Biblical Words ʻokú ne pehē: “ʻI he lave ki ha ngaahi meʻa [ko e foʻi lea ʻi he tupuʻi lea faka-Kalisí] ʻoku ʻuhinga ia ki he ‘feʻungaʻānoa’ . . . ; ʻi he lave ki ha faʻahinga, ʻoku ʻuhinga ia ki he ‘feʻungamālie,’ ‘tuha.’” Ko ia ai, ko ha taha ʻoku “taau feʻunga” ʻokú ne feʻungamālie mo tuha ke ne fua ha ngafa ʻoku ʻoange ki ai. ʻIo, ko e kau faifekau moʻoni ʻo e ongoongo leleí ʻoku nau taau ke fai ʻa e ngāué ni. ʻOku nau feʻungamālie, mateuteu, pe taau ke malanga.
4. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá ko hono maʻu ʻa e tuʻunga taau ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ki ha tokosiʻi kuo filifili? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe tolu, ʻa ia ʻoku ʻai ai ʻe Sihova kitautolu ke tau taau ʻi he tuʻunga ko e kau faifekaú?
4 Neongo ia, ʻoku haʻu mei fē ʻa e tuʻunga taau ko iá? Mei he ngaahi lavameʻa fakafoʻituituí? Mei ha poto fakaʻatamai māʻolunga ange? Mei ha tuʻunga fakaako makehe ʻi ha ngaahi ʻapiako ongoongoa? ʻOku hā mahino naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá. (Ngāue 22:3; Filipai 3:4, 5) Ka, naʻá ne fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ko hono ngaahi tuʻunga taau ko ha faifekaú naʻe haʻu ia, ʻo ʻikai mei he ngaahi ʻapiako ʻo e ako māʻolunga angé, ka meia Sihova ko e ʻOtuá. Ko e ngaahi tuʻunga taau peheé ki ha tokosiʻi pē kuo filifili? Naʻe tohi ʻa Paula ki he fakatahaʻanga Kolinitoó ʻo fekauʻaki mo “ʻemau hoko ʻo taau feʻungá.” ʻOku fokotuʻu pau mai ai ʻoku fakapapauʻi ʻe Sihova ko e kotoa ʻo ʻene kau sevāniti loto-tōnungá ʻoku nau feʻungamālie, ʻo malava ke nau fai ʻa e ngāue kuó ne vaheʻi ange kiate kinautolu ke faí. ʻOku anga-fēfē hono ʻai ʻe Sihova ke taau ʻa e kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní? Tau lāulea ange ki he founga ʻe tolu ʻokú ne ngāueʻakí: (1) ko ʻene Folofolá, (2) ko hono laumālie māʻoniʻoní, pea mo (3) ʻene kautaha fakaemāmaní.
ʻAi Kitautolu ʻe he Folofola ʻa Sihová Ke Tau Taau
5, 6. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní ki he kau Kalisitiane moʻoní?
5 ʻUluakí, ʻoku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ke tau taau ʻi he tuʻunga ko e kau faifekaú? Naʻe tohi ʻe Paula: “Oku foaki mai ae Tohitabu kotoabe i he fakamanava ae Otua, bea oku aoga ia ki he akonaki, moe valoki, moe fakatonutonu, moe fakaboto ki he maonioni: Koeuhi ke haohaoa [“feʻungamālie,” NW] ae tagata oe Otua, bea kakato hono teuteu ki he gaahi gaue lelei kotoabe.” (2 Timote 3:16, 17, PM) Ko ia, ʻoku ʻai kitautolu ʻe he Ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní ke tau “feʻungamālie fakaʻaufuli . . . bea kakato hono teuteu” ke fakahoko ʻa e “gaue lelei” ʻo hono akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, fēfē leva ʻa e kotoa ia ʻo e kau poupou ʻo e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané? Kuo nau maʻu ʻa e Tohitapú. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he tohi pē taha ha kakai ke nau hoko ko e kau faifekau feʻungamālie pea ʻikai ke nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he Tohitapú.
6 Ko hono pangó, ko e tokolahi ʻoku nau ʻalu ki he lotú ʻoku ʻikai te nau tali ʻa e pōpoaki ʻa e Tohitapú “hage ko ia oku mooni, koe folofola ae Otua.” (1 Tesalonaika 2:13, PM) Kuo fokotuʻutuʻu ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ha lēkooti fakamā ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. Hili hono fakamoleki ʻa e laui taʻu ʻi he ako ʻi he ngaahi ʻapiako fakateolosiá, kuo mateuteu ai ʻa e haʻa faifekaú ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito. Ko ē, ʻoku kamata ʻa e kau ako ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ako seminālió ʻi he tuʻunga ko e kau tui ki he Tohitapú ka ʻi he maʻu tohi fakamoʻoni akó ia ko e kau tui veiveiua! ʻI he hili iá, ʻi he ʻikai ke malangaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai te nau kei tui ki aí—ʻoku nau fakahanga ʻenau ngāue fakafaifekaú ki he ngaahi malaʻe kehe, ʻo kau ʻi he ngaahi tipeiti fakapolitikalé, ko hono poupouʻi ha kōsipeli fakasōsiale, pe ko hono fakamamafaʻi ʻa e ngaahi filōsofia fakaetangatá ʻi heʻenau ngaahi malangá. ʻI hono kehé, ʻoku muimui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ia ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū Kalaisí.
7, 8. Naʻe anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e anga ʻo e fakakaukau atu ʻa Sīsū ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mei he fakakaukau ko ia ʻa e kau taki lotu ʻo hono ʻahó?
7 Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa e kau taki lotu ʻo hono ʻahó ke nau tākiekina ʻa ʻene fakakaukaú. Tatau ai pē pe ko hono akoʻi ʻo ha kiʻi kulupu tokosiʻi, hangē ko ʻene kau ʻapositoló, pe ko ha fuʻu kakai tokolahi, naʻe ngāueleleiʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní. (Mātiu 13:10-17; 15:1-11) Naʻe hanga ʻe he tōʻongá ni ʻo fakamavaheʻi ia mei he kau taki lotu ʻo e ʻaho ko iá. Naʻa nau mātuʻaki fakalotosiʻiʻi ʻa e kakai lāuvalé mei heʻenau kumi ki he ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻe angaʻaki ʻe ha faiako ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ke tui ko e ngaahi konga Tohitapu ʻe niʻihi naʻe fuʻu loloto ia ke fai ha lāulea ki ai mo ha taha, ka ko ʻene tokotaha ako pē ʻa ē ʻoku leleiʻia aí—pea naʻa mo e tuʻunga ko iá, naʻe fai leʻo-siʻi mo fakapulipuli pē ia. Ko e kau taki lotu ko iá naʻa nau meimei manavahē taʻeʻuhinga fekauʻaki mo hono fai ha fetalanoaʻaki ʻi ha ngaahi konga pau ʻo e Tohitapú ʻo tatau pē ʻi he fekauʻaki mo ʻenau puʻaki ʻa e huafa fakaʻotuá!
8 Naʻe ʻikai ke pehē ʻa Kalaisi. Naʻá ne tui ʻoku ʻikai ko ha kiʻi tokosiʻi pē kuo fili, ka ko e kakaí fakalūkufua naʻe fiemaʻu ke nau fakakaukau ki he “ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” Naʻe ʻikai mahuʻingaʻia ʻa Sīsū ia ʻi hano ʻoange ha kī ʻo e ʻiló ki ha kulupu kuo filifili ʻo ha kau poto mataotao. Naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Ko e meʻa ʻoku ou tala poʻuli kiate kimoutolu, mou fakaha ʻaho; pea ko e meʻa ʻoku fanafanaʻaki ki homou telinga, mou fanongonongo mei he tuʻa fale.” (Mātiu 4:4; 10:27) Naʻe holi vēkeveke ʻa Sīsū ke vahevahe atu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ki he kakai tokolahi taha ʻe malavá.
9. ʻOku ngāueʻaki fēfē ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e Tohitapú?
9 ʻOku totonu ke hoko ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko e poini tefito ia ʻo ʻetau faiakó. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha malanga ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ke faʻa feʻunga ke lau pē ha ngaahi foʻi veesi kuo filifili mei he Tohitapú. ʻE fiemaʻu nai ke tau fakamatalaʻi, fakatātaaʻi, pea ngāueʻaki ʻa e potutohi ʻo ha konga Tohitapu. Ko ʻetau taumuʻá ke ʻai ke moʻui ʻa e pōpoaki ʻa e Tohitapú pea ʻai ke maongo ia ki he loto ʻo ʻetau kau fanongó. (Nehemaia 8:8, 12) ʻOku totonu foki ke ngāueʻaki ʻa e Tohitapú ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fai ha akonaki pe ko hono fakahoko ha akonekina fakaefakatonutonu. Neongo ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau leaʻaki ʻa e ngaahi lea kehekehe pea haʻu mei ha ngaahi ʻātakai kehekehe, ko kinautolu kotoa ʻoku nau tokaʻi ʻa e Tohi ʻo e ngaahi tohí—ʻa e Tohitapú.
10. Ko e hā ʻa e ola ʻoku malava ke ʻai kiate kitautolu ʻe he pōpoaki fakamānavaʻi ʻo e Tohitapú?
10 ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai fakataha mo e tokaʻi peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he pōpoaki ʻo e Tohitapú ʻa e mālohi. (Hepelu 4:12) ʻOkú ne ueʻi ʻa e kakaí ke nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí, hangē ko e tafoki mei he ngaahi tōʻonga taʻefakatohitapu ko e feʻauaki, tono, tauhi-ʻaitoli, konā, mo e kaihaʻá. Kuó ne tokoniʻi ha fuʻu tokolahi ke nau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá pea ʻai ʻa e angaʻitangata foʻoú. (Efeso 4:20-24) ʻIo, kapau te tau tokaʻi ia ʻo māʻolunga hake ʻi ha fakakaukau pe talatukufakaholo fakaetangata pē pea ngāueʻaki loto-tōnunga ia, ʻe malava ʻe he Tohitapú ʻo tokoni ki hono ʻai kitautolu ke tau feʻungamālie, ʻo mateuteu kakato ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.
ʻAi Kitautolu ʻe he Laumālie ʻo Sihová Ke Tau Taau
11. Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e lave ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ko ha “tokoni”?
11 Ko hono hokó, tau lāulea ange ki he ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní pe ivi ngāue ʻo Sihová, ʻi hono ʻai kitautolu ke tau mateuteu kakató. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ʻiate kitautolu ko e laumālie ʻo Sihová ʻa e ivi mālohi tahá. Kuo fakaivia ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofaʻangá ke ne ngāueʻaki ʻa e mālohi fakaofo ko iá maʻá e kotoa ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. ʻOku feʻungamālié, naʻe lave ʻa Sīsū ki he laumālie māʻoniʻoní ʻi he tuʻunga ko e “tokoni.” (Sione 16:7, NW) Naʻá ne enginaki ki hono kau muimuí ke nau kole kia Sihova ki he laumālie ko iá, ʻo fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tokonaki loto-fiefoaki mai ia.—Luke 11:10-13; Semisi 1:17.
12, 13. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau Fālesí naʻe ʻikai ngāue ʻiate kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
12 ʻOku fiemaʻu ke tau lotu fakaʻaho ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ke tokoni kiate kitautolu tautefito ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ʻa e ola ʻe lava ʻe he ivi ngāue ko iá ʻo ʻai ʻiate kitautolú? ʻE lava ke ne tākiekina hotau ʻatamaí mo hotau lotó, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau liliu, ke tau tupu, pea ke fetongi ʻa e angaʻitangata motuʻá ʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. (Kolose 3:9, 10) ʻOku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupu ha ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga hangē ko ia naʻe ʻia Kalaisí. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku malava ke tau lau maʻuloto ʻa e Kaletia 5:22, 23. ʻOku fakahokohoko mai ʻi he ongo veesi ko iá ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuluakí ko e ʻofa. Ko e ʻulungaanga ko iá ʻoku fiemaʻu pau ia ki heʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e hā hono ʻuhingá?
13 Ko e ʻofá ko ha meʻa fakaueʻiloto lahi. Ko e ʻofa kia Sihova mo e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ʻokú ne ueʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí. (Maake 12:28-31) ʻI he ʻikai ke ʻi ai ʻa e ʻofa ko iá, heʻikai malava ke tau taau moʻoni ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo e kau Fālesí. ʻOku pehē ʻe he Mātiu 9:36 fekauʻaki mo Sīsū: “ʻI heʻene sio ki he ngāhi fuʻu kakai, naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa kiate kinautolu: he naʻa nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kau Fālesí fekauʻaki mo e kakai lāuvalé? Naʻa nau pehē: “Ko lauvale na taeʻilo ki he Lao, ko e koto malaʻia kinautolu.” (Sione 7:49, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e kau Fālesi ko iá naʻe ʻikai haʻanau ʻofa ki he kakaí ka ko e koto paetaku pē. ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻiate kinautolu.
14. ʻOku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú?
14 Naʻe ongoʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí. Naʻá ne lāuʻilo ki honau mamahí. Naʻá ne ʻiloʻi ne ngaohikoviʻi kinautolu, fakaongosiaʻi, mo tukuhāusia hangē ha fanga sipi taʻeʻiai hanau tauhí. ʻOku tala mai ʻe he Sione 2:25 kiate kitautolu ko Sīsuú naʻá ne ‘meaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi he tangatá.’ ʻI he hoko ko e Tufunga Lahi ʻa Sihova he lolotonga ʻo e fakatupú, naʻe maʻu ai ʻe Sīsū ha mahino loloto fekauʻaki mo e natula ʻo e tangatá. (Palovepi 8:30, 31, NW) Naʻe fakaloloto ʻe he mahino ko iá ʻene ʻofá. ʻOfa ke hoko maʻu pē ʻa e ʻofa peheé ko e mālohi fakaueʻiloto ia ʻoku tuʻu mei mui ʻi heʻetau ngāue fakamalangá! Kapau ʻoku tau ongoʻi ʻe malava ke tau fai ha fakalakalaka ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení, tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová pea ngāue leva ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú. ʻE fai mai ʻe Sihova ha tali kiate kitautolu. Te ne tuku mai ʻa e mālohi taʻealatalitekeʻi ko ʻení ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko lahi ange ʻo hangē ko Kalaisí, ʻa ia naʻe taau ʻi he tuʻunga taupotu tahá ke ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.
15. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e Aisea 61:1-3 kia Sīsuú pea ʻi he taimi tatau ʻoku fakaeʻa ai ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí?
15 Naʻe haʻu mei fē ʻa e ngaahi tuʻunga taau ʻo Sīsuú? “Oku iate au ae Laumalie o Jihova,” ko ʻene leá ia. (Luke 4:17-21, PM) ʻIo, naʻe pani ʻe Sihova tonu ʻa Sīsū ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Naʻe ʻikai fiemaʻu kia Sīsū ia ha toe ngaahi tohi fakamoʻoni. Naʻe fakanofo ʻa e kau taki lotu ʻo hono ʻahó ʻe he laumālie māʻoniʻoní? ʻIkai. Naʻe ʻikai foki te nau mateuteu ke fakahoko ʻa e Aisea 61:1-3, ʻa ia naʻe lau leʻo-lahi ʻe Sīsū pea ngāueʻaki ia kiate ia tonu. Kātaki ʻo lau ʻa e ngaahi veesi ko iá, pea fakamoʻoniʻi kiate koe ko e kau sikalaipe mo e kau Fālesi mālualoí naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga tāú. Naʻe ʻikai te nau maʻu ha ongoongo lelei ke talaki ki he masivá. Pea ʻe malava fēfē ai ke nau malangaʻi ha tukuange ki he kau pōpulá mo ha fakaʻā ki he kuí? ʻI ha ʻuhinga fakalaumālie, ko kinautolu tonu naʻa nau kui mo hopoate ki he ngaahi talatukufakaholo faʻu ʻe he tangatá! ʻI he ʻikai hangē ko e kau tangata ko iá, ʻoku tau taau ke akoʻi ʻa e kakaí?
16. Ko e hā ʻa e loto-pau ʻoku ongoʻi nai ʻe he kakai ʻa Sihová he ʻahó ni ʻi he fekauʻaki mo ʻenau taau ʻi he tuʻunga ko e kau faifekaú?
16 Ko e moʻoni, kuo ʻikai te tau ako ʻi he ngaahi ʻapiako ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he lēvolo māʻolunga angé. ʻOku ʻikai hatau tuʻunga fakanofo ko e kau faiako mei ha seminālio fakateolosia. ʻOku tau hala leva ai ʻi he ngaahi tuʻunga tāú? ʻIkai ʻaupito! Ko hotau fakanofo ʻi he tuʻunga ko ʻene Kau Fakamoʻoní ʻoku haʻu ia meia Sihova. (Aisea 43:10-12) Kapau te tau lotu ʻo kole hono laumālié pea ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga taau māʻolunga tahá. Ko e moʻoni, ʻoku tau taʻehaohaoa mo tōnounou mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he Faiako Lahi ko Sīsuú. Ka neongo ia, ʻikai ʻoku tau fakamālōʻia ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālié ke ʻai kitautolu ke tau taau mo teuʻi ai kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo ʻene Folofolá?
ʻAi Kitautolu ʻe he Kautaha ʻa Sihová Ke Tau Taau
17-19. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e ngaahi fakataha ʻe nima fakauike kuo tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ki hono ʻai kitautolu ke tau taau ʻi he tuʻunga ko e kau faifekaú?
17 Tau lāulea leva he taimí ni ki ha founga hono tolu ʻa ia ʻoku teuʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo ʻene Folofolá—ko ʻene fakatahaʻanga pe kautaha fakaemāmaní, ʻa ia ʻoku akoʻi ai kitautolu ke tau hoko ko e kau faifekaú. Anga-fēfē? Fakakaukau ange pē ki he polokalama ʻo e fakahinohino ʻoku tau maʻú! ʻI he uike anga-mahení, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ʻe nima. (Hepelu 10:24, 25) ʻOku tau fakatahataha ʻi he ngaahi kulupu iiki ʻi he Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá ke fiefia ʻi hano ako loloto ʻo e Tohitapú fakafou ʻi ha tohi ako naʻe ʻai ke ala maʻu fakafou mai ʻi he kautaha ʻa Sihová. ʻI he fanongo mo fai ha talí, ʻoku tau feakoʻaki ai mo fefakalototoʻaʻaki. ʻOku tau toe maʻu ai ʻa e fakahinohino fakafoʻituitui mo e tokanga mei he ʻovasia ako tohí. ʻI he Fakataha Maʻá e Kakaí mo e Ako Taua Leʻo, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e meʻakai fakalaumālie lelei.
18 Ko ʻetau Ako Fakafaifekau Fakateokalatí ʻoku faʻufaʻu ia ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakahinohino ki he founga ke faiako aí. ʻI hono teuteu ʻa e ngaahi malanga ʻa e tokotaha akó, ʻoku tau ako ai ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he faiako ʻi ha ngaahi tuʻunga-lea lahi mo kehekehe. (1 Pita 3:15) Kuo vaheʻi atu koe ke ke fai ha malanga ʻi ha tuʻunga-lea naʻe hā ngali mātuʻaki anga-maheni, peá ke ʻilo ai tā ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa foʻou ʻokú ke ako fekauʻaki mo ia? Ko ha meʻa ia ʻoku hoko lahi. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe fakamāsilaʻi ai ʻetau ʻilo ki ha tuʻunga-lea ʻo lahi ange ka ko hono akoʻi ia ki he niʻihi kehé. Naʻa mo e ʻikai ke vaheʻi mai ha malanga kiate kitautolu tonu, ʻe kei malava pē ke tau ako ke hoko ko ha kau faiako lelei ange. ʻI he tokotaha ako taki taha, ʻoku tau fakatokangaʻi ai ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku lelei, pea ʻoku malava ke tau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ke faʻifaʻitaki ai ki he ngaahi ʻulungaanga ko iá.
19 Ko e Fakataha Ngāué foki ʻoku faʻufaʻu mo ia ke teuʻi ai kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he uike ki he uike, ʻoku tau fiefia ai ʻi he ngaahi malanga, ngaahi fetalanoaʻaki, mo e ngaahi fakahāhā longomoʻui naʻe faʻufaʻu ki heʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ʻa e tuʻuaki te tau ngāueʻakí? ʻE malava fēfē ke tau fekuki mo e ngaahi pole makehe ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau ki he kakaí? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻalunga ʻo e ngāue fakamalangá ʻoku ʻatā mai kiate kitautolu ʻa ia ʻe fiemaʻu nai ai ke tau fakatotolo ke lahi ange? Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau hoko ai ko e kau faiako ola lelei ange ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahí mo fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohitapú? (1 Kolinito 9:19-22) Ko e ngaahi fehuʻi peheé ʻoku fakahoko mai pea lāulea fakaikiiki ki ai ʻi he Fakataha Ngāué. ʻOku lahi ʻa e ngaahi konga ʻi he fakatahá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi kupu ʻi he ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga, ko e toe meʻangāue ia ʻe taha kuo tokonaki mai ke teuʻi ʻaki kitautolu ki heʻetau ngāue mātuʻaki mahuʻingá.
20. ʻE anga-fēfē nai ʻetau maʻu ʻa e ʻaonga kakato mei he ngaahi fakatahá mo e ngaahi ʻasemipilií?
20 ʻI he teuteu ki ai pea mo hono maʻu ʻetau ngaahi fakatahá pea hili iá pea ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau akó ki heʻetau ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau faiakó, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ako fakalahi. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku tau toe maʻu ʻa e ngaahi fakataha lalahi ange—ko e ngaahi ʻasemipilī mo e ngaahi fakataha-lahi—ʻa ia ʻoku faʻufaʻu ke teuʻi ai kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ko ha fakatuʻotuʻa lahi atu ē ko kitautolu ke tau fanongo tokanga mo ngāueʻaongaʻaki ʻa e akonaki ko iá!—Luke 8:18.
21. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻokú ne fakahāhaaʻi ko hotau akoʻí kuo ola lelei, pea ko hai ʻoku ʻalu ki ai ʻa e lāngilangí?
21 Kuo ola lelei ʻa e ako kuo tokonaki mai ʻe Sihová? Tau sivisiviʻi ange ʻa e fakamoʻoní. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku laui kilu ai ʻa e kakai ʻoku tokoniʻi ke nau ako ʻa e ngaahi tokāteline tefito ʻo e Tohitapú pea ke moʻui ʻo fehoanaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolú. ʻOku tupulekina hotau tokolahí, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe malava fakafoʻituitui ke lau ki ai ʻa e lāngilangi koeʻuhi ko e meʻa ko iá. Kuo pau ke tau vakai moʻoni ki he ngaahi meʻá, ʻo hangē ko ia ko Sīsuú. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” Hangē pē ko e kau ʻapositolo ʻo e kuonga muʻá, ko kitautolú ʻi he tuʻunga lahi tahá ko e kau taʻekolisi mo taʻemaʻu tuʻunga. (Sione 6:44; Ngāue 4:13) Ko ʻetau lavameʻá ʻoku fakatuʻunga ia ʻia Sihova, ʻa ia ʻokú ne tohoaki mai ʻa e kakai loto-faitotonú ki he moʻoní. ʻOku fakalea lelei ia ʻe Paula: “Naʻe aʻaku ʻa e to, naʻe ʻa Apolosi ʻa e fakaviviku; kae ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e fakatupu.”—1 Kolinito 3:6.
22. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻaupito te tau fuʻu loto-siʻi fekauʻaki mo e kau kakato ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?
22 ʻIo, ʻoku kau moʻoni mai ʻa Sihova ʻi heʻetau ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo ʻene Folofolá. ʻOku ʻikai nai te tau ongoʻi maʻu pē ʻoku tau taau ʻi he tuʻunga ko e kau faiako. Kae manatuʻi, ko Sihova ia ʻokú ne tohoaki mai ʻa e kakaí kiate ia tonu mo hono ʻAló. Ko Sihova ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau taau ke tokoni ki he faʻahinga foʻou ko iá fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko hono laumālie māʻoniʻoní, mo ʻene kautaha fakaemāmaní. ʻAi ke tau tali ʻa e ako ʻa Sihová ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻokú ne lolotonga tokonaki mai ke ʻai ai kitautolu ke tau mateuteu kakato ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá!
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• ʻOku anga-fēfē hono teuʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ki he ngāue fakamalangá?
• Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi hono ʻai kitautolu ke tau taau ʻi he tuʻunga ko e kau faifekaú?
• ʻI he ngaahi founga fē kuo tokoniʻi ai koe ʻe he kautaha fakaemāmani ʻa Sihová ke ke taau ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malanga ʻo e ongoongo leleí?
• Ko e hā ke tau loto-pau nai ai ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻI he tuʻunga ko ha faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻofa ki he kakaí