LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 2/15 p. 4-7
  • Ko Sihová—Ko ha ʻOtua Ia ʻOku Taau ke ʻIloʻi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Sihová—Ko ha ʻOtua Ia ʻOku Taau ke ʻIloʻi
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku ʻI Ai ha Taumuʻa ʻo Hoʻo Moʻuí?
  • Ko e Hā ʻe Lava Ke Ke Faí?
  • Ko e Hā Ne Hoko Ai Iá?
  • Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e ʻOtuá
  • Ko ha Vahaʻangatae ʻOku Tupu ʻo Toe Ofi ʻAupito Ange
  • ʻOku Tali ʻe he Tohitapú ʻa e Ngaahi Fehuʻi Mātuʻaki Mahuʻinga ʻi Hotau Taimí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Ko e Tuli ki ha Taumuʻa Mohu ʻUhinga ʻi he Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ko e Hā ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko e Hā ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolú?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 2/15 p. 4-7

Ko Sihová​—Ko ha ʻOtua Ia ʻOku Taau ke ʻIloʻi

ʻE LAVA ke pehē ʻokú ke tō mei ha meʻa mahuʻinga ʻi he moʻuí? Kapau ʻoku siʻi hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá, tā ʻoku pau moʻoni ʻokú ke pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, hangē ko ia kuo ʻiloʻi ʻe he kakai ʻe laui miliona, ko e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ʻo e Tohitapú ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga lahi ki he moʻuí. Ko e ngaahi ʻaongá ni ʻoku kamata vave ia pea ʻoku tuʻuloa ʻi he kahaʻú.

Ko Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Tokotaha-Faʻu ʻo e Tohitapú, ʻokú ne loto ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ia. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” ʻOkú ne ʻafioʻi ʻoku ʻaonga kia kitautolu ke ʻiloʻi ia. “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga.” ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Fungani Māʻolungá?​—Sāme 83:​18, PM; Aisea 48:17.

Ko e ʻaonga moʻoni ʻe taha ko ʻetau maʻu ʻa e tataki ʻi he fehangahangai mo e ngaahi palopalema fakaʻahó, ko ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú, pea mo e nonga ʻa e fakakaukaú. ʻIkai ko ia pē, ko e hoko ʻo maheni lelei mo Sihová ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fakatupu ha fakakaukau kehe ʻi he ngaahi ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga taha ʻoku fehangahangai mo e kakai ʻi he kotoa ʻo e māmaní he ʻaho ní. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻīsiu ko iá?

ʻOku ʻI Ai ha Taumuʻa ʻo Hoʻo Moʻuí?

Neongo ʻa e fakalakalaka fakatekinolosia fakaofo ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku kei ʻeke pē ʻe he faʻahinga tāutaha ʻi he ʻahó ni ʻa e ngaahi fehuʻi tefito tatau: ‘Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí? Ko ʻeku ʻalú ki fē? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí?’ Kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe ha tokotaha ʻa e ngaahi tali fakafiemālié, ʻe ʻikai ha taumuʻa moʻoni ʻo ʻene moʻuí. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kakai tokolahi ʻa e mole ko ení? Ko ha savea naʻe fakahoko ʻi Siamane ʻi he konga ki mui ʻo e 1990 tupú naʻe fakahaaʻi ai ko e vaeua ʻo e faʻahinga naʻa nau talí naʻa nau faʻa ongoʻi pe ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ngali ke ʻikai ʻi ai ha taumuʻa ʻo e moʻuí. Mahalo pē ʻoku hoko ha tuʻunga tatau ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí.

ʻI he ʻikai ha taumuʻa ʻi he moʻuí, ʻoku siʻi ai ʻa e makatuʻunga ke langa hake ai ʻe ha tokotaha ʻa e ngaahi taumuʻa fakafoʻituituí. ʻOku feinga ʻa e tokolahi ke totongi huhuʻi ʻa e tuʻunga taʻefeʻunga ko ení ʻaki ʻa e tuli ki ha ngāue lavameʻa pe ʻaki ʻa e tānaki ke fokoleta ʻa e koloá. Kae kehe, ko e ongoʻi ngeʻesí ʻe lava ke hoko ia ʻo fakahohaʻa. Ko e ʻikai ha taumuʻa ʻi he moʻuí ʻoku aʻu ʻo ne fakahohaʻasi ʻa e niʻihi ki he tuʻunga ʻoku ʻikai te nau kei loto ai ke moʻui. Ko e meʻa eni naʻe hoko ki ha finemui hoihoifua, ʻa ia, ʻi he fakatatau ki he International Herald Tribune, naʻe ʻohake “ʻi he lotolotonga ʻo e tuʻunga koloaʻia fakaofo mo e monū taʻefakangatangata.” Neongo naʻá ne moʻui maʻumeʻa, naʻá ne tuēnoa pea ongoʻi naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne ngāueʻaki ha foʻiʻakau fakamohe pea naʻe maʻu atu ia kuó ne mate. ʻOkú ke ʻilo nai ʻo fekauʻaki mo ha faʻahinga tuēnoa kehe ʻa ia naʻe ngata ʻi he tuʻunga fakamamahi ʻa ʻenau moʻuí.

Ko ia ai, kuó ke fanongo ʻi hono taukaveʻi ʻe he kakaí ʻe lava ke tala mai ʻe he saienisí kia kitautolu ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo e moʻuí? Ko e Die Woche fakauike ʻa Siamané ʻoku fakahaaʻi ai: “Neongo ʻoku moʻoni nai ʻa e saienisí, ʻoku vaivai fakalaumālie ia. Ko e ʻevolūsoné ʻoku hā ngali feifeiʻavale ia, pea naʻa mo e fīsiki mahuʻingá, mo e kotoa ʻo ʻene ngaahi fetōʻaki taʻealaʻiloʻí, ʻoku ʻikai te ne ʻomai ʻa e fiemālié mo e maluʻangá.” Ko e ngaahi ʻilo fakasaienisí kuó ne fai ʻa e meʻa lahi ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e moʻuí ʻi hono ngaahi faʻunga kehekehé pea ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi vilo mo e ngaahi ngāue fakanatula ʻokú ne tauhi ʻa e moʻuí. Neongo ia, ʻoku ʻikai lava ke tala mai ʻe he saienisí kia kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí pea mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí. Kapau ʻoku tau fakafalala ʻataʻatā pē ki he saienisí, ko ʻetau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí ʻoku taʻetali ai pē ia. Ko e olá, hangē ko ia naʻe līpooti ʻe he nusipepa Süddeutsche Zeitung, “ko ha mafolalahia ʻa e fiemaʻu ki ha tatakí.”

Ko hai ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ange ke ne fai ha tataki pehē ka ko e Tokotaha-Fakatupú? Koeʻuhi ko ia naʻá ne ʻuluaki tuku ʻa e tangatá ʻi he foʻi māmaní, kuo pau pē ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau ʻi heni aí. ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e tangatá koeʻuhi ke nau lava ʻo nofoʻi ʻa e māmaní pea tokangaʻi ia, ʻo hoko ko hono kau tauhi. ʻI he kotoa ʻo ʻenau ngāué, naʻe pau ki he tangatá ke nau tapua atu ʻa hono ngaahi ʻulungāngá, hangē ko e fakamaau totonú, potó mo e ʻofá. ʻI heʻetau mahinoʻi pē ʻa e ʻuhinga naʻe fakatupu ai ʻe Sihova kitautolú, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí.​—Senesi 1:​26-​28.

Ko e Hā ʻe Lava Ke Ke Faí?

Fēfē kapau naʻe ʻikai te ke maʻu ʻi he kuohilí ha ngaahi tali fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi: ‘Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí? Ko ʻeku ʻalú ki fē? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí?’ ʻOku fakaongoongoleleiʻi mai ʻe he Tohitapú ke ke hoko ʻo ʻiloʻi lelei ʻa Sihova. Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” ʻOku toe fakalototoʻaʻi koe ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá, tautefito ki he ʻofá, pea ke ʻai ko hoʻo taumuʻa fakafoʻituituí ia ke moʻui ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo e ʻOtuá ka hoko maí. Te ke toki maʻu leva ai ha taumuʻa ʻi he moʻuí mo ha ʻamanaki fakaofo mo malu ki he kahaʻú. Ko e ngaahi fehuʻi tefito ʻokú ne fakapuputuʻuʻi koe ʻo aʻu mai ki he taimi ní ngalingali ʻe lava ke tali ia.​—Sione 17:3; Koheleti 12:13.

ʻE lahi fēfē hono laveʻi koe ʻe he ngaahi talí? Ko Hānisi ko ha tangata ia ʻoku totonu ke ne ʻiloʻi.a ʻI he ngaahi taʻu kuohilí naʻe fakaʻalongaua ʻene tui ki he ʻOtuá, ka ko e tui ʻa Hānisí naʻe ʻikai haʻane tākiekina ʻa ʻene moʻuí. Naʻe maʻu ʻe Hānisi ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú, kakai fefine ʻulungaanga taʻetaau, faihia iiki, mo manako ʻi he heka motopaikí. “Ka naʻe ngeʻesi ʻa e moʻuí, ʻo ʻikai moʻoni ke fakafiemālie,” ko ʻene fakamatalá ia. ʻI he taimi ʻo ʻene taʻu 20 tupú, naʻe fili ai ʻa Hānisi ke ne hoko ʻo ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá ʻaki hono lau fakalelei ʻa e Tohitapú. ʻI heʻene hoko pē ʻo ʻiloʻi lelei ʻa Sihova mo mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí, naʻe liliu ʻe Hānisi ʻene tōʻonga moʻuí pea papitaiso ʻo hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kuó ne ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻi he taʻu ʻe hongofulu fakamuimuí. ʻOkú ne lea moʻoni: “Ko hono tauhi ʻa Sihová ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe lava ke fakahoa ki ai. Ko hono ʻiloʻi ʻa Sihová kuó ne ʻomai kiate au ha taumuʻa ʻi he moʻuí.”

Ko e moʻoni, ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ko e ʻīsiu pē ia ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e tokolahi. ʻI he hōloa ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní, ʻoku fakahohaʻasi ai ʻa e kakai tokolahi ange ʻi ha toe ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha.

Ko e Hā Ne Hoko Ai Iá?

ʻI he hoko ʻa e faingataʻá, ʻoku hangataha maʻu pē ʻa e ʻatamai ʻo e tokotaha maʻukoviá ki he foʻi fehuʻi ʻe taha: Ko e hā ne hoko ai iá? Ko e malava ke fekuki fakaeongo mo e faingataʻá ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi hono maʻu ha tali totonu ki he fehuʻi ko iá. Kapau ʻoku ʻikai ala maʻu ha tali fakafiemālie, ʻoku tuʻumaʻu ai ʻa e faingataʻá pea ʻe hoko nai ai ʻa e tokotaha maʻukoviá ʻo loto-kona. Ko e fakatātaá, vakai angé ki he meʻa naʻe hokosia ʻe Puluni.

“ʻI he ngaahi taʻu kuohilí naʻe mate ai ʻeku pēpē fefiné,” ko e fakamatala ia ʻa Puluní, ko ha faʻē fatufefine ia he taimí ni. “Naʻá ku tui ki he ʻOtuá, ko ia ai, naʻá ku kumi fakafiemālie ki he pātele ʻi he feituʻú. Naʻá ne tala mai kiate au kuo ʻave ʻe he ʻOtuá ʻa Sūsana ki hēvani, ʻa ia kuó ne hoko he taimi ko ení ko ha ʻāngelo. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he holofa ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí koeʻuhi ko ʻene maté ka naʻá ku fehiʻa ʻi he ʻOtuá ʻi heʻene ʻave iá.” Ko e langa mo e mamahi ʻa Puluní naʻe hokohoko atu ia ʻi he ngaahi taʻu lahi. “Naʻe fakahaaʻi mai leva ʻe he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kiate au mei he Tohitapú ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke u fehiʻa ai ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ʻave ʻe Sihova ʻa Sūsana ki hēvani, pea ʻoku ʻikai ko ha ʻāngelo ia. Ko ʻene puké ko e tupu ia mei he taʻehaohaoa fakaetangatá. ʻOku mohe ʻa Sūsana ʻi he maté, ʻo tatali kia Sihova ke ne fokotuʻu hake ia. Naʻá ku toe ʻilo ai naʻá ne ngaohi ʻa e tangatá ke nau moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi, pea kuo vavé ni ke fakahoko eni. ʻI he kamata pē ke u mahinoʻi ʻa e faʻahinga tokotaha moʻoni ko Sihová, naʻá ku ʻunuʻunu ai ʻo ofi ange kiate ia pea naʻe kamata ke holo hifo ai ʻeku mamahí.”​—Sāme 37:29; Ngāue 24:15; Loma 5:​12.

ʻOku uesia ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻi he faingataʻa kehekehe: ko e mamahi fakafoʻituitui, tau, honge, pe ko e fakatamaki fakanatula. Naʻe hokosia ʻe Puluni ʻa e nonga ʻi heʻene ʻiloʻi pē mei he Tohitapú ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tukuakiʻi ʻa Sihova ki he faingataʻá, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakataumuʻa ke faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea kuo vavé ni ke ne fakangata ʻa e koví. Ko e moʻoniʻi meʻa tonu ko ia ʻo e fakautuutu ʻa e fulikivanú ko ha fakaʻilonga ia ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. Ko e liliu fakaofo ki he lelei ange ʻa ia ʻoku tau fakaʻamu kotoa ki aí ʻoku ofi ʻaupito ia.—2 Timote 3:​1-5; Mātiu 24:​7, 8. 

Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e ʻOtuá

Ko Hānisi mo Puluní naʻe faʻa ʻi ai ʻena kiʻi fakakaukau fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻá na tui kiate ia ʻo ʻikai ʻilo lahi fekauʻaki mo ia. ʻI heʻena fakamoleki ʻa e taimi ke hoko ai ʻo ʻiloʻi totonu ʻa Sihová, naʻe fakapaleʻi ai ʻena feingá. Naʻá na maʻu ʻa e ngaahi tali feʻungamālie ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻi hotau ʻahó. Naʻe ʻoange ʻe he meʻá ni kia kinaua ʻa e fakakaukau nonga mo ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú. Ko e laui miliona ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau hokosia ha meʻa meimei tatau.

Ko e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová ʻoku kamata ia ʻi hano vakaiʻi fakalelei ʻa e Tohitapú, ʻa ia ʻoku fakamatala mai ai kia kitautolu fekauʻaki mo ia mo e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e faihisitōlia mo e toketā ko Luké ʻokú ne līpooti ko e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Siu ʻi Pēlea, Kalisí, “naʻa nau tali loto lelei ʻaupito ʻa e folofola [meia Paula mo Sailosí], ʻo nau kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia.”—Ngāue 17:​10, 11.

Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau toe fakatahataha fakataha ʻi he ngaahi fakatahaʻanga. (Ngāue 2:​41, 42, 46; 1 Kolinito 1:​1, 2; Kaletia 1:​1, 2; 2 Tesalonaika 1:1) ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni. Ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fakatahataha ki he ngaahi fakataha ʻa ia ʻoku faʻufaʻu makehe ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāutahá ke nau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he tauhi kiate iá. Ko e feohi mo e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ʻoku ʻi ai hono ʻaonga lahi ange. Koeʻuhi ʻoku hoko māmālie ʻa e tangatá ʻo toe tatau ange mo e ʻOtua ʻoku nau lotu ki aí, ʻoku fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi ʻulungaanga—neongo ʻa e ʻi ha ʻuhinga fakangatangata—ʻa ē ʻoku fakahāhā tonu ʻe Sihová. Ko ia, ko e fakatahataha mo e Kau Fakamoʻoní ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ai ʻa Sihova.​—Hepelu 10:​24, 25.

ʻOku ongo hangē ha ngāue lahí ke hoko pē ʻo ʻiloʻi ha Tokotaha ʻe taha? ʻOku fiemaʻu moʻoni ʻa e feinga. Kae ʻikai ʻoku moʻoni ia ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻi he moʻuí ʻokú ke loto ke lavaʻí? Fakakaukau atu ki he feinga ʻoku fai ʻe ha tokotaha ʻatelita tuʻu-ki-muʻa ʻi heʻene fakamālohisinó. Ko e fakatātaá, ko e tokotaha Falanisē maʻu mētali koula ʻOlimipiki ʻi he sikií ko Jean-Claude Killy ʻokú ne leaʻaki eni fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ke fai ke hoko ai ko ha tokotaha feʻauhi lavameʻa ʻi he ngaahi sipoti fakavahaʻapuleʻangá: “Kuo pau ke ke kamata ʻi ha taʻu ʻe 10 ki muʻa pea palani ia ʻi he ngaahi taʻu mo e ngaahi taʻu ʻo fakakaukau fekauʻaki mo ia ʻi he ʻaho kotoa pē . . . Ko ha ngāue fakaeʻatamai mo fakaesino ʻaho ʻe 365 ia he taʻu.” Ko e taimi mo e feinga kotoa ko iá koeʻuhi pē ke feʻauhi ʻi ha lova ʻa ia ʻe ʻosi pē nai ʻi ha miniti ʻe hongofulu! Huanoa hake ai—pea toe tuʻuloa ange—ʻa e meʻa ʻe lava ke maʻu ʻi he hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová.

Ko ha Vahaʻangatae ʻOku Tupu ʻo Toe Ofi ʻAupito Ange

Ko hai ia ʻoku loto ke tō mei ha meʻa mahuʻinga ʻi he moʻuí? ʻOku ʻikai ha taha. Ko ia ai, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai ʻi ai ha taumuʻa moʻoni hoʻo moʻuí pe kapau ʻokú ke fakaʻamu ki ha fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e faingataʻá, fakapapauʻi mālohi leva ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻo e Tohitapú. Ko e ako fekauʻaki mo iá ʻe lava lelei ke ne liliu hoʻo moʻuí ki he lelei ange, mo tuʻuloa.

ʻE faifai pea ngata ʻetau ako fekauʻaki mo Sihová? Ko e faʻahinga kuo nau tauhi kiate ia ʻi he laui hongofuluʻi taʻú ʻoku nau kei ofo pē ʻi he meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo iá pea ʻi he ngaahi meʻa foʻou ʻoku hokohoko atu ʻenau ako fekauʻaki mo iá. Ko hono ako ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fiefia pea ʻomai ai kitautolu ke toe ofi ange ai pē kiate ia. ʻOfa ke tau fakaongo atu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua! hono ʻikai taʻemahakulea ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo taʻemafakatotoloa hono ngaahi founga! He hono ai ha taha kuo ne laveʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEiki, pe ha taha kuo faleʻi ia?”—Loma 11:​33, 34.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.

[Fakamatala ʻi he peesi 5]

ʻOku kei ʻeke pē ʻe he faʻahinga tāutaha ʻa e ngaahi fehuʻi tefito tatau: ‘Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí? Ko ʻeku ʻalú ki fē? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí?’

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

“ʻI he kamata pē ke u mahinoʻi ʻa e faʻahinga tokotaha moʻoni ko Sihová, naʻá ku ʻunuʻunu ai ʻo ofi ange kiate ia”

[Fakamatala ʻi he peesi 7]

“Ko hono tauhi ʻa Sihová ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe lava ke fakahoa ki ai. Ko hono ʻiloʻi ʻa Sihová kuó ne ʻomai kiate au ha taumuʻa ʻi he moʻuí”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share