LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 8/1 p. 9-14
  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku ʻAfioʻi ʻe Sihova ʻa e Moʻoní
  • ʻOku Moʻoni ʻa Sihova
  • ʻOku Fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e Moʻoní
  • Piki Maʻu ki he Moʻoní
  • ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e “Tui Taemalualoi”
  • Faʻifaʻitaki ki he ʻOtua ʻo e Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Leaʻaki ʻa e Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lea Moʻoni ʻi he Feangai mo Ho Kaungāʻapí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • ʻOku Lotu ʻa e Kau Kalisitiané ʻi he Laumālie mo e Moʻoni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 8/1 p. 9-14

Ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni

“Kuo ke huhui au, E Jihova koe Otua oe mooni.”​—SĀME 31:​5, PM.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe ʻi hēvani pea ʻi he māmaní ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ai ha loí?

NAʻE ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha loi ia. Naʻe nofoʻi ai ʻa e nofoʻanga laumālie taʻehāmaí ʻe he ngaahi meʻamoʻui laumālie haohaoa, ʻo nau tauhi honau Tokotaha-Fakatupú, “koe Otua oe mooni.” (Sāme 31:​5, PM) Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha loi, ʻikai ha kākā. Naʻe fetuʻutaki ʻaki ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe moʻoní ki hono ngaahi foha laumālié. Naʻá ne fai pehē koeʻuhi naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu pea koeʻuhi naʻá ne mahuʻingaʻia loloto ʻi he lelei maʻanautolú. Naʻe pehē pē ʻa e tuʻunga ʻi he māmaní. Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki tangatá mo e fefiné, pea fakafou ʻi heʻene fetuʻutakiʻanga naʻá ne fokotuʻú, naʻá ne fetuʻutaki maʻu pē mo kinaua ʻi ha founga mahino, hangatonu mo moʻoni. He tuʻunga fisifisimuʻa ē kuo pau naʻe ʻi aí!

2. Ko hai naʻá ne kamata ʻa e loí pea ko e hā hono ʻuhingá?

2 Kae kehe, naʻe faifai atu pē ʻo fakatoʻotoʻa ai ha foha laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fokotuʻu ʻe ia ʻa ia tonu ko ha ʻotua fakafeʻauhi, ʻo fakafepaki kia Sihova. Ko e meʻamoʻui laumālie ko ʻení, ʻa ia naʻe hoko ʻo ʻiloa ko Sētane ko e Tēvoló, naʻá ne fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ke nau lotu ange kiate ia. Ke aʻusia ʻene taumuʻá, naʻá ne kamata ai ʻa e loí ko ha founga ia ke ʻomai ai ʻa e niʻihi kehé ki he malumalu ʻo ʻene pulé. ʻI hono fai iá, naʻá ne hoko fakatouʻosi ai “koe loi ia, moe tamai o ia.”—Sione 8:​44, PM.

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ngaahi loi ʻa Sētané pea ko e hā hono ngaahi nunuʻá?

3 Fakafou ʻi ha ngata, naʻe tala ai ʻe Sētane ki he ʻuluaki fefiné, ko ʻIvi, kapau te ne tukunoaʻi ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá pea kai ʻa e fuaʻiʻakau naʻe tapuí, ʻe ʻikai te ne mate. Ko ha loi ia. Naʻá ne toe tala kiate ia ko hono kaí te ne hoko ai ʻo hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví. Ko ha toe loi foki mo ia. Neongo naʻe ʻikai ʻaupito ke fai ha loi kia ʻIvi ki muʻa, kuo pau pē naʻá ne fakatokangaʻi ko e meʻa naʻá ne fanongo ki ai mei he ngatá naʻe ʻikai ke fehoanaki ia mo e meʻa naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki hono husepānití, ʻa ʻĀtama. Ka, naʻá ne fili ʻe ia ke tui kia Sētane, ʻikai kia Sihova. ʻI hono kākaaʻi fakaʻaufulí, naʻá ne toʻo ʻa e fuaʻiʻakaú ʻo kai. Ki mui aí, naʻe toe kai ʻe ʻĀtama ʻa e fuaʻiʻakaú. (Senesi 3:​1-6) Hangē pē ko ʻIví, naʻe ʻikai ʻaupito ke fanongo ʻa ʻĀtama ʻi ha loi ki muʻa, naʻe teʻeki ai ke kākaaʻi ia. (1 Timote 2:14) ʻI heʻene ngaahi ngāué, naʻá ne fakahāhaaʻi ai naʻá ne talitekeʻi hono Tokotaha-Ngaohí. Ko e ngaahi nunuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá naʻe fakatuʻutāmaki. Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻa ʻĀtamá, naʻe hoko ai ʻa e angahalá mo e maté​—fakataha mo e fakameleʻí mo e mamahi taʻefaʻalauá​—ʻo mafola mai ki he kotoa ʻo ʻene fānaú.​—Loma 5:12.

4. (a) Ko e hā ʻa e natula ʻo e ngaahi loi naʻe tala ʻi ʻĪtení? (e) Ko e hā kuo pau ke tau fai koeʻuhi ke ʻoua naʻa takihalaʻi kitautolu ʻe Sētane?

4 Naʻe toe mafola mai foki ʻa e loí. Kuo pau ke tau fakatokangaʻi ko e ngaahi loi ko ia naʻe tala ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení ko hano ʻohofi ia ʻo e moʻoni ʻa Sihová tonu. Naʻe fakamatematē ʻa Sētane ʻo pehē naʻe taʻofi anga-kākā ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa lelei mei he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke pehē ia. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe ʻĀtama ia mo ʻIvi ha lelei mei heʻena talangataʻá. Naʻá na mate, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova te na hokosiá. Ka neongo ia, ko e ʻohofi lauʻikovi loi ʻe Sētane ʻa Sihová naʻe hokohoko atu, ʻo aʻu ki he tuʻunga ko e hili ia e laui senituli mei ai ne fakamānavaʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne tohi ʻo pehē ko Sētané “ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fakahā 12:9) Ke fakaʻehiʻehi mei hano takihalaʻi ʻe Sētane ko e Tēvoló, kuo pau ke tau maʻu ʻa e falala kakato ki he moʻoni ʻa Sihová pea mo ʻene Folofolá. ʻE malava fēfē ke ke fakatupulekina mo fakaivimālohiʻi ʻa hoʻo falala kia Sihová pea mo fakaivia koe ke fakafepakiʻi ʻa e kākā mo e ngaahi loi ʻoku pouaki ʻe hono Filí?

ʻOku ʻAfioʻi ʻe Sihova ʻa e Moʻoní

5, 6. (a) Ko e hā ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahoa atu ʻa e ʻilo fakaetangatá ki he ʻilo ʻa Sihová?

5 ʻOku fakahaaʻi huʻufataha ʻe he Tohitapú ʻa Sihova ko e tokotaha ia naʻá ne “ngaohi ʻa e meʻa kotoa pe.” (Efeso 3:9) Ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne “ngaohi ʻa e langi, mo e fonua, mo e tahi, mo e ngaahi meʻa kehekehe ʻoku ʻi ai.” (Ngāue 4:24) Koeʻuhi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē. Ke fakatātaaʻi: Fakakaukau atu ki ha tangata ʻa ia naʻá ne palani peá ne langa hono fale pē ʻoʻoná, ʻo ne fokotuʻu ʻa e papa kotoa pea fai kotoa ʻa e ngāué. Te ne ʻiloʻi ʻa e fale ko iá ʻa loto mo tuʻa pea te ne mahinoʻi lahi ange ia ʻi ha taha pē ʻoku mamata ki ai. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau palani mo ngaohí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tokotaha-Fakatupú ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kuó ne fakatupú.

6 Naʻe fakahaaʻi lelei ʻe he palōfita ko ʻAiseá ʻa e lahi ʻo e ʻilo ʻa Sihová. ʻOku tau lau: “Ko hai tū kuo fua ʻa e ngaahi vai ʻaki hono ʻaofinima, mo hanga ʻa e langi, mo faʻo kotoa ʻa e efu ʻo mamani ki ha ipu, mo fua ʻa e ngaahi moʻunga ʻi ha meʻa-tautau, mo e ngaahi maʻolunga ʻi ha meʻafua lafalafa? Ko hai naʻa ne ʻatu ha fua ki he laumalie ʻo Sihova, pe fakahinohino ki ai ko hono tangata faleʻi? Naʻa na talanoa mo hai ke ne faleʻi ia, mo ako mai ʻa e founga totonu, mo ako mai ʻa e poto, mo fakahinohino ʻa e hala ʻoku na feʻunga malie?” (Aisea 40:​12-14) Ko e moʻoni, ko Sihová “koe Otua oe loto [“ʻilo,” NW] pea ʻoku “haohaoa i he ilo.” (1 Samiuela 2:​3, PM; Siope 36:​4, PM; Siope 37:​16, PM) He siʻisiʻi ē ko ʻetau ʻiló ʻi hono fakahoa atú! Neongo ʻa e ʻilo fakaueʻiloto kuo tānaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ko ʻetau mahinoʻi ʻa e fakatupu fakamatelié ʻoku ʻikai ke mafao atu ia ʻo aʻu ki he ‘hikuhiku ʻo e ngaahi ʻalunga [ʻo e ʻOtuá].’ ʻOku hangē ia ha “ngananganaiki” ʻoku fakahoa atu ki ha “fatulisi.”​—Siope 26:14.

7. Ko e hā naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻo fekauʻaki mo e ʻilo ʻa Sihová pea ko e hā leva kuo pau ke tau lāuʻilo ki aí?

7 Koeʻuhi naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova, ʻoku ʻuhinga totonu ke pehē ʻokú ne ʻafioʻi lelei kitautolu. Naʻe ʻiloʻi ʻeni ʻe Tuʻi Tēvita. Naʻá ne tohi: “ʻE Sihova, kuo ke hakule au, ʻo ʻiloa. Ko ʻeku nofo hifo mo tuʻu hake ʻoku ke ʻilo, ʻoku ke vavanga ki heʻeku fakakaukau kei mamaʻo. Ko ʻeku laka mo ʻeku tokoto ʻoku ke sivi pe, pea ʻoku ke maheni mo hoku hala fulipe. Neongo kuo teʻeki ke aʻu ki hoku ʻelelo ha lea, ʻue, kuo ke meaʻi, ʻEiki, hono kotoa.” (Sāme 139:​1-4) Ko hono moʻoní, naʻe mahinoʻi ʻe Tēvita ʻoku ngāueʻaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tauʻatāina ke fili​—kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e malava ke tau talangofua pe ke talangataʻa kiate ia. (Teutalonome 30:​19, 20; Siosiua 24:15) Ka neongo ia, ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo lelei mamaʻo ange ia ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa kitautolú tonu. ʻOkú ne fiemaʻu ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá maʻatautolu, pea ʻokú ne ʻi ha tuʻunga ke fakahinohino hotau ngaahi ʻalungá. (Selemaia 10:23) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha faiako, ʻikai ha mataotao, ʻikai ha tokotaha faleʻi ʻoku mateuteu lelei ange ke ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e moʻoní pea mo ʻai kitautolu ke tau poto mo fiefia.

ʻOku Moʻoni ʻa Sihova

8. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku moʻoni ʻa Sihova?

8 Ko e meʻa kehe ia ke ʻilo ʻa e moʻoní, ka ko e toe meʻa kehe ʻaupito ia ke tala maʻu pē ʻa e moʻoní, ke faitotonu. Ko e fakatātaá, naʻe fili ʻa e Tēvoló ke ʻoua te ne “nofo mau i he mooni.” (Sione 8:​44, PM) ʻI hono kehe ʻaupitó, ko Sihová ʻoku “fonu ʻi he . . . Moʻoni.” (Ekisoto 34:6) ʻOku fakamoʻoni maʻu pē ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ki he tuʻunga moʻoni ʻo Sihová. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ʻoku ‘ʻikai ʻaupito lava ke loi ʻa e ʻOtuá,’ pea ko e ʻOtuá ʻoku “taʻe faʻa loi.” (Hepelu 6:18; Taitusi 1:2) Ko e moʻoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku malava ke tau falala kia Sihova koeʻuhi he ʻokú ne moʻoni; ʻoku ʻikai ʻaupito te ne kākaaʻi ʻene faʻahinga mateakí.

9. ʻOku anga-fēfē ʻa e fehokotaki ʻa e huafa ʻo Sihová mo e moʻoní?

9 ʻOku fakamoʻoni ʻa e huafa tonu ʻo Sihová ki heʻene moʻoní. Ko e ʻuhinga ʻo e huafa fakaʻotuá “ʻOkú Ne Fakatupunga ke Hoko.” ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he meʻá ni ko Sihová ko e tokotaha ʻokú ne hoko ʻi ha tuʻunga fakalakalaka ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo e meʻa kotoa ʻokú ne talaʻofá. ʻOku ʻikai ha toe taha kehe ʻokú ne malava ia. Koeʻuhi ko Sihová ko e Tokotaha Aoniu, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne malava ke taʻofi ʻa hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he moʻoni ʻa Sihová ka ko ia tokotaha pē ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi mo e poto ke ʻai ke hoko moʻoni ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne leaʻakí.

10. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e siotonu ʻa Siosiua ʻi he moʻoni ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova kuó ke sio ki hono fakahokó?

10 Ko Siosiua ko e taha ia ʻi he faʻahinga tokolahi naʻa nau siotonu ʻi he ngaahi meʻa fakaofo naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e moʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻi ʻIsipite ʻa Siosiua ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi mala ʻe hongofulú ki he puleʻanga ko iá, ʻo ne tomuʻa tala ki muʻa ʻa e meʻa taki taha. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé, naʻe hokosia ʻe Siosiua ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ke fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite pea ke taki atu kinautolu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻo ikunaʻi ʻa e kau tau mālohi ʻo Kēnani ʻa ia naʻe fakafepaki ange kiate kinautolú. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻe tala ʻe Siosiua ki he kau tangata matuʻotuʻa ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.” (Siosiua 23:14) Neongo kuo ʻikai te ke siotonu ʻi he ngaahi mana naʻe siotonu ai ʻa Siosiuá, kuó ke hokosia ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?

ʻOku Fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e Moʻoní

11. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke fetuʻutaki ʻaki ʻa e moʻoní ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

11 Sioloto atu ki ha mātuʻa ʻokú ne maʻu ha ʻilo lahi fakaʻulia ka ʻoku tātātaha ke ne lea ki heʻene fānaú. ʻIkai ʻokú ke fakamālō ʻoku ʻikai ke pehē ʻa Sihova ia? ʻOku fetuʻutaki anga-ʻofa ʻa Sihova ia mo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻokú ne fai loto-fiefai ia. ʻOku ui ia ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ko e “Faiako Maʻongoʻonga.” (Aisea 30:​20, NW) ʻI heʻene ʻaloʻofá, ʻokú ne fetuʻutaki mai ʻo aʻu ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau hehema ke fanongo kiate iá. Ko e fakatātaá, naʻe vaheʻi ʻa ʻIsikeli ke malanga ki he faʻahinga ko ia naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova heʻikai te nau fie fanongó. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Hakoʻi-tangata, haʻuange, ʻalu ki he fale ʻo Isileli, ʻo tala kiate kinautolu ʻeku ngaahi lea.” Naʻá ne fakatokanga leva: “ʻE ʻikai loto ʻa e fale ʻo Isileli ke ongoʻi koe, he ʻoku ʻikai te nau fie ongoʻi au: he ko e fale kotoa ʻo Isileli ko e faʻahinga laʻe maka ia, mo loto fefeka.” Ko ha vāhenga-ngāue faingataʻa ia, ka naʻe fakahoko loto-tōnunga ia ʻe ʻIsikeli, pea ʻi hono fai iá, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa e manavaʻofa ʻa Sihová. Kapau ʻokú ke maʻu ha vāhenga-ngāue fakamalanga faingataʻa pea ʻokú ke falala ki he ʻOtuá, te ke loto-falala nai ai te ne fakaivimālohiʻi koe ʻo hangē tofu pē ko ia naʻá ne fai ki heʻene palōfita ko ʻIsikelí.​—Isikeli 3:​4, 7-9.

12, 13. ʻI he ngaahi founga fē kuo fetuʻutaki ai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá?

12 ʻOku loto ʻa Sihova ke “maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) Kuó ne folofola mai fakafou ʻi he kau palōfita, fakafou ʻi he kau ʻāngelo, pea aʻu ʻo fakafou mai ʻi hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi. (Hepelu 1:​1, 2; 2:2) Naʻe pehē ʻe Sīsū kia Pailato: “Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai au, pea ko e meʻa ko ia kuo u haʻu ai ki māmani, koeʻuhi ke u fakahāʻi ʻa e moʻoni. Ko ia kotoa pe ʻoku ʻo e moʻoni ʻoku ne tokanga ki hoku leʻo.” Naʻe maʻu ʻe Pailato ha faingamālie taʻefakatataua ke ako fakahangatonu ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e tokonaki ʻa Sihova ki he fakamoʻuí mei he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe ʻikai ke ʻi he tafaʻaki ʻo e moʻoní ʻa Pailato, pea naʻe ʻikai te ne loto ke ako meia Sīsū. ʻI hono kehé, naʻe tali anga-manuki mai ʻa Pailato: “Ko e ha tū ʻa e moʻoni?” (Sione 18:​37, 38) He fakaʻofa ē ka ko ia! Neongo ia, naʻe fanongo ʻa e tokolahi ia ki he moʻoni naʻe fanongonongo ʻe Sīsuú. Naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “Ko hoʻómoutolu mata ʻoku monuʻia, he ʻoku nau mamata, mo homou telinga, he ʻoku nau fanongo.”—Mātiu 13:16.

13 Kuo fakatolonga mai ʻe Sihova ʻa e moʻoní fakafou ʻi he Tohitapú pea kuó ne ʻai ia ke ala maʻu ʻe he kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi meʻá ʻi honau tuʻunga totonú. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga, ngaahi taumuʻa mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea pehē ki he tuʻunga moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi heʻene lotu kia Sihová: “Ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.” (Sione 17:17) Koeʻuhi ko e meʻá ni, ʻoku hoko ai ʻa e Tohitapú ko ha tohi laulōtaha. Ko ia pē taha naʻe hiki ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. (2 Timote 3:16) Ko ha meʻaʻofa mātuʻaki mahuʻinga ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ko e meʻa ʻoku koloaʻaki ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakapotopoto ke tau lau fakaʻaho ia.

Piki Maʻu ki he Moʻoní

14. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku pehē ʻe Sihova te ne faí pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tui kiate iá?

14 ʻOku totonu ke tau tali fakamātoato ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻi heʻene Folofolá. ʻOkú ne fai ki he meʻa ʻokú ne leaʻakí, pea te ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne pehē te ne faí. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ai ki he ʻOtuá. ʻOku malava ke tau tui ki he pehē ʻe Sihova te ne “fai sauni ki he kau taʻeʻilo ʻOtua, pea ki he kau taʻetalangofua ki he Kosipeli ʻo hotau ʻEiki ko Sisu.” (2 Tesalonaika 1:8) ʻOku tau toe tui nai kia Sihova ʻi heʻene pehē ʻokú ne ʻofa ki he faʻahinga ʻoku nau tuli ki he māʻoniʻoní, ʻi heʻene pehē te ne foaki ʻa e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí, pea ʻi heʻene pehē te ne toʻo atu ʻa e langá, tangí pea naʻa mo e maté. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sihova ʻa e tuʻunga falalaʻanga ʻo e talaʻofa fakamuimui ko ʻení ʻaki hono ʻoange ʻa e fakahinohino ko ʻení ki he ʻapositolo ko Sioné: “Tohi, he ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ala falala ki ai, pea ko e moʻoni ʻo e moʻoni.”—Fakahā 21:​4, 5; Palovepi 15:9; Sione 3:36.

15. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi loi ʻoku pouaki ʻe Sētané?

15 Ko Sētane ʻa e fehangahangai tonu ʻo Sihová. ʻI he ʻikai te ne ʻomai ha fakamāmá, ʻokú ne kākā. Ke aʻusia ʻene taumuʻa ke fakatafokiʻi ʻa e kakaí mei he lotu maʻá, ʻoku pouaki ʻe Sētane ha ngaahi loi lahi. Ko e fakatātaá, ʻe ʻai ʻe Sētane ke tau tui ʻoku mamaʻo fakaeongo ʻa e ʻOtuá ia meiate kitautolu pea ʻoku ʻikai te ne tokanga mai ia ki he faingataʻaʻia ʻi he māmaní. Ka, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohitapú ʻoku tokanga lahi mai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi fakatupú pea ʻokú ne fakameʻapangoʻia mai ʻi he koví mo e faingataʻá. (Ngāue 17:​24-30) ʻOku toe fiemaʻu ʻe Sētane ke tui ʻa e kakaí ko e tuli ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ko ha meʻa maumau taimi ia. ʻI hono kehé, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ia kiate kitautolu ʻo pehē “talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.” ʻIkai ngata aí, ʻoku nau fakahaaʻi mahino “te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”—Hepelu 6:10; 11:6.

16. Ko e hā kuo pau ai ki he kau Kalisitiané ke nau hanganaki leʻo pea piki maʻu ki he moʻoní?

16 ʻI he fekauʻaki mo Sētané, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo fakakui ʻe he ʻotua ʻo e tuʻu ko eni ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetui, koeʻuhi ke ʻoua naʻa huluʻia ʻe he ulo mei he Kosipeli ʻo e langilangi ʻo Kalaisi, ʻa ia ko e imisi ʻo e ʻOtua.” (2 Kolinito 4:4) ʻI he hangē ko ʻIví, ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku kākaaʻi fakaʻaufuli ʻe Sētane ko e Tēvoló. ʻOku muimui ʻa e niʻihi kehe ia ʻi he ʻalunga ʻo ʻĀtamá, ʻa ia naʻe ʻikai ke kākaaʻi ka naʻá ne fili loto-lelei ki he hala ʻo e talangataʻá. (Siutasi 5, 11) Ko ia, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau hanganaki leʻo pea piki maʻu ki he moʻoní.

ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e “Tui Taemalualoi”

17. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová?

17 Koeʻuhi ʻokú ne moʻoni ʻi heʻene ngaahi founga kotoa pē, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau lotu kiate iá ke nau moʻoni mo kinautolu foki. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “E Jihova, kohai te ne nofo i ho fale fehikitaki? kohai te ne nofo mau i ho mouga maonioni? Ko ia ia oku eveeva i he agatonu, bea gaue i he maonioni, mo lea aki ae mooni i hono loto.” (Sāme 15:​1, 2, PM) Ki he kau Siu ko ia naʻa nau hiva ʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá, ʻi he lave ki he moʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe haʻu ki heʻenau fakakaukaú ʻa Moʻunga Saione, ʻa ē naʻe ʻomai ki ai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ki he fale fehikitaki naʻá ne fokotuʻu aí. (2 Samiuela 6:​12, 17) Naʻe hanga ʻe he moʻungá mo e fale fehikitakí ʻo ʻomai ki he fakakaukaú ʻa e feituʻu ko ia naʻe ʻafio fakaefakatātā ai ʻa Sihová. Naʻe malava ai ʻa e kakaí ke nau fakaofiofi ki he ʻOtuá koeʻuhi ke kole ki heʻene hōifuá.

18. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki he kaumeʻa mo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

18 Ko ha taha pē ʻoku loto ke kaumeʻa mo Sihova kuo pau ke ne leaʻaki ʻa e moʻoní “i hono loto,” ʻo ʻikai ʻi hono loungutú ʻataʻatā pē. Ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni ʻo e ʻOtuá kuo pau ke nau loto-faitotonu pea kuo pau ke nau ʻomai ʻa e fakamoʻoni ʻo e “tui taemalualoi,” he ko e ngaahi ngāue ʻo e moʻoní ʻoku haʻu ia mei he lotó. (1 Timote 1:5 PM; Mātiu 12:​34, 35) Ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne mioʻi pe kākā, he “ʻoku fakaliliʻa ʻe Sihova ki he tangata . . . kākā.” (Sāme 5:6) ʻOku ngāue mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo e māmaní ke hoko ʻo moʻoni ʻi he faʻifaʻitaki ki honau ʻOtuá. ʻE sivisiviʻi ʻi he kupu hoko maí ʻa e tuʻunga leá ni.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku ʻafioʻi ai ʻe Sihova ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē?

• Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku moʻoni ʻa Sihová?

• Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e moʻoní?

• ʻI he fekauʻaki mo e moʻoní, ko e hā ʻoku fiemaʻu meiate kitautolú?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e ʻOtua ʻo e moʻoní ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e meʻa kuó ne fakatupú

[Fakatātā ʻi he peesi 12, 13]

ʻE hoko moʻoni mai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share