Lea Moʻoni ʻi he Feangai mo Ho Kaungāʻapí
“Ko eni, kuo tuku ʻa e loi, ko ia mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi.”—EF. 4:25.
1, 2. ʻOku anga-fēfē e vakai ʻa e kakai tokolahi ki he moʻoní?
KUO hoko ʻa e moʻoní ko ha kaveinga ia ʻo e fekīhiaki ʻi he laulaui taʻu. ʻI he senituli hono ono K.M., naʻe pehē ai ʻe he faʻu-maau Kalisi ko ʻAlekasi: “ʻOku ʻi ai ʻa e moʻoni ʻi he uainé.” Naʻe fakahuʻunga ai ko e moʻoní ʻoku toki fakahaaʻi pē ʻi he hili hono maʻu ʻe ha taha ʻo fuʻu hulu ʻa e uainé pea ʻokú ne vēkeveke ange nai ai ke talanoa. Ko e Kōvana Loma ko Ponitō Pailato ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe toe tapua meiate ia ha vakai hala ki he moʻoní ʻi he taimi naʻá ne ʻeke ai ʻi he veiveiua kia Sīsū: “Ko e ha tū ʻa e moʻoni?”—Sione 18:38.
2 Ko e ngaahi fakakaukau fepakipaki fekauʻaki mo e moʻoní ʻoku lahi fau ʻi hotau ʻahó ni. ʻOku pehē ʻe he kakai tokolahi ko e foʻi lea “moʻoni” ʻoku lahi ʻa hono ngaahi ʻuhingá pe ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e moʻoni ʻa e kakaí. ʻOku toki lea moʻoni pē ʻa e niʻihi ʻi he taimi ʻoku feʻungamālie pe ʻaonga aí. Ko e tohi The Importance of Lying ʻoku fakamatala ai: “Ko e faitotonú ko ha foʻi fakakaukau lelei nai ia, ka ʻoku siʻi hono mahuʻingá ʻi he fāinga ʻi he moʻui mo e mate ki he haoʻangá mo e maluʻangá. ʻOku siʻi ʻi he meʻá ni ʻa e fili ke fai ʻe he tangatá—kuo pau ke ne loi ka ne moʻui.”
3. Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi hono leaʻaki ʻa e moʻoní?
3 He kehe moʻoni ē ko ia ʻi he kau ākonga ʻa Kalaisí! Ko e vakai ʻa Sīsū ki he moʻoní naʻe ʻikai pehē. Naʻá ne leaʻaki maʻu pē ʻa e moʻoní. Naʻa mo hono ngaahi filí naʻa nau fakahaaʻi: “Eiki, oku mau ilo oku ke mooni koe, bea oku ke ako mooni aki ae hala oe Otua.” (Mt. 22:16, PM) Hangē pē ko ia ʻi he ʻaho ní, ʻoku faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻOku ʻikai te nau toumoua ke leaʻaki ʻa e moʻoní. Naʻa nau loto-tatau moʻoni mo e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne naʻinaʻi ki he kaungātuí: “Ko eni, kuo tuku ʻa e loi, ko ia mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi.” (Ef. 4:25) Tau lāulea angé ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻo e ngaahi lea ʻa Paulá. ʻUluakí, ko hai ʻa hotau kaungāʻapí? Uá, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e lea moʻoní? Pea ko hono tolú, ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki eni ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó?
Ko Hai ʻa Hotau Kaungāʻapí?
4. ʻI he ʻikai tatau mo e kau taki Siu ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe anga-fēfē ʻa e tapua atu ʻe Sīsū ʻa e vakai ʻa Sihova pe ko hai ʻa hotau kaungāʻapí?
4 ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe akoʻi ai ʻe he kau taki Siu ʻe niʻihi ko e kaungā Siú pē pe ko honau ngaahi kaumeʻa ofí pē naʻe taau ke ui ko e “kaungaʻapi.” Kae kehe, naʻe tapua haohaoa atu ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga mo e fakakaukau ʻa ʻene Tamaí. (Sione 14:9) ʻOku mahuʻingá, he naʻá ne fakahāhā ki heʻene kau ākongá ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne saiʻia ʻi ha matakali pe fonua ʻe taha ʻo laka ange ia he fonua ʻe tahá. (Sione 4:5-26) ʻIkai ngata ai, naʻe fakahaaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ki he ʻapositolo ko Pitá “ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Ng. 10:28, 34, 35) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau vakai ki he kakai kotoa pē ko hotau kaungāʻapi, ʻo fakaaʻu ʻa e ʻofá ki he faʻahinga ʻoku nau tōʻonga hangē ko e ngaahi filí.—Mt. 5:43-45.
5. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e lea moʻoni ʻi he feangai mo hotau kaungāʻapí?
5 Kae kehe, naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Paula ʻi heʻene pehē ʻoku totonu ke tau lea moʻoni heʻetau feangai mo hotau kaungāʻapí? Ko e lea moʻoní ʻoku kau ki ai ʻa hono fakahaaʻi ʻo e fakamatala ʻa ia ʻoku moʻoni, ʻo ʻatā mei ha faʻahinga kākā pē. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau mioʻi pe fakamatalahalaʻi ʻa e moʻoní koeʻuhi ke takihalaʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku nau “fehiʻaʻia ki he kovi” pea “pikitai ki he lelei.” (Loma 12:9) ʻI he faʻifaʻitaki ki he “Otua oe mooni,” ʻoku totonu ke tau feinga ke faitotonu mo lea hangatonu ʻi heʻetau feangainga kotoa pē. (Sāme 15:1, 2; 31:5, PM) ʻI hono filifili lelei ʻetau leá, naʻa mo e ʻi he tuʻunga fakamā pe taʻefakafiemālié ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ia ʻi he tuʻunga fakapotopoto ʻo ʻikai hehema ai ke loi.—Lau ʻa e Kolose 3:9, 10.
6, 7. (a) ʻOku ʻuhinga ʻa e lea moʻoní kuo pau ke tau fakahaaʻi naʻa mo e ngaahi fakaikiikí ki he tokotaha fehuʻi kotoa pē? Fakamatalaʻi. (e) Ko hai ʻoku taau mo ʻetau falalá ʻi heʻetau leaʻaki ʻa e moʻoní?
6 Ko e lea moʻoni ki he niʻihi kehé ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke tau fakahaaʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pē ki ha taha pē ʻokú ne ʻeke mai ha fehuʻi? ʻIkai ʻaupito. Lolotonga ʻene ʻi māmaní, naʻe fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻoku ʻikai taau ʻa e kakai ʻe niʻihi ke fai ki ai ha tali hangatonu pe ko ha fakamatala pau. ʻI hono ʻeke ange ʻe he kau taki lotu mālualoí pe ko e mālohi pe mafai ʻo hai naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi fakaʻilongá mo e ngaahi maná, naʻe pehē ange ʻe Sīsū: “Ka u fai atu haʻaku fehuʻi ʻe taha, pea mou tali mai pea te u toki fakahā atu pe ko e hā hoku tuʻunga ʻoku ou fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko eni.” ʻI he ʻikai loto-lelei ʻa e kau sikalaipé mo e kau mātuʻá ke fai ha talí, naʻe pehē ange ʻe Sīsū: “ʻE ʻikai ā te u tala ʻe au foki, pe ko e hā hoku tuʻunga ʻoku ou fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko eni.” (Mk. 11:27-33) Naʻe ʻikai te ne ongoʻi ʻe ia ʻokú ne moʻuaʻaki ke tali ʻa e fehuʻí ʻi he vakai atu ki heʻenau ngaahi tōʻonga kākaá mo e faʻifaʻitakiʻanga taʻefaitotonú. (Mt. 12:10-13; 23:27, 28) ʻOku tatau pē he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ki he kakai ʻa Sihová ke nau leʻohi kinautolu mei he kau tafoki mei he moʻoní pea mo e kakai kovi kehe ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e kākaá pe manimó ki he ngaahi taumuʻa siokita.—Mt. 10:16; Ef. 4:14.
7 Naʻe fakahaaʻi tatau ʻe Paula ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nai te nau taau ke maʻu ha tali kakato pe fakalūkufua. Naʻá ne pehē ko e kakai “faʻa lau, mo kaunoa” ʻoku nau “talanoaʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe totonu ke ʻoua ʻe lau.” (1 Tim. 5:13) ʻIo, ko e faʻahinga ʻoku nau fieʻilo ki he ngaahi meʻa ʻa e niʻihi kehé pe ko e faʻahinga ʻoku ʻikai lava ke fai ha falala te nau tauhi ha meʻa fakapulipulí ʻoku nau ʻiloʻi nai ʻoku toumoua ʻa e niʻihi kehé ke fakahaaʻi kia kinautolu ha fakamatala fakafoʻituitui. He lelei moʻoni ē ke tokanga ki he akonaki fakamānavaʻi ʻa Paulá: “Mou feinga muʻa ke melino hoʻomou nofó. ʻOua ʻe fekaunoaʻaki.” (1 Tes. 4:11, Ko e Taulua) Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafoʻituitui koeʻuhi ke fakahoko ʻa honau ngaahi fatongia kuo vaheʻi kia kinautolú. ʻI he tuʻunga ko iá, ko ʻetau fengāueʻaki mo kinautolu ʻi he lea moʻoní ʻoku fakahoungaʻi lahi pea ʻe hoko ia ko ha tokoni lahi.—1 Pita 5:2.
Lea Moʻoni ʻi he Meʻa Fakafāmilí
8. ʻOku anga-fēfē tokoni ʻa e lea moʻoní ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke nau vāofi ai fakaekinautolu?
8 ʻI he tuʻunga anga-mahení ko hotau fāmilí ʻoku tau vāofi taha mo iá. Ke ʻai ke mālohi ʻa e vā ko ení, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau lea moʻoni ʻi heʻetau feangaí. ʻE lava ke fakasiʻisiʻi pe fakangata ʻa e ngaahi palopalema mo e taʻefemahinoʻaki lahi ʻi heʻetau lea totonu, faitotonu pea anga-lelei ʻi heʻetau fetalanoaʻakí. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau fai ha fehālaaki, ʻoku tau toumoua ke fakahaaʻi ia ki hotau hoá, ki heʻetau fānaú, pe ki he ngaahi mēmipa ofi kehe ʻi he fāmilí? Ko hono fai ha kole fakamolemole moʻoni mei he lotó ʻoku tokoni ia ki hono pouaki ʻa e melino mo e fāʻūtaha ʻi he lotoʻi fāmilí.—Lau ʻa e 1 Pita 3:8-10.
9. Ko e hā ʻoku ʻikai fakatonuhiaʻi ai ʻe heʻetau lea moʻoní ʻa ʻetau taʻeongoʻí pe anga-taʻefakaʻapaʻapá?
9 Ko e lea moʻoní ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku totonu ke tau hoko ai ʻo taʻeongoʻi mo taʻefakapotopoto. Ko e anga-taʻefakaʻapaʻapá ʻoku ʻikai fakalahi ai ʻa e mahuʻinga ia ʻo e moʻoní pe ko hono mālohí. Naʻe pehē ʻe Paula: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu, ʻio mo e lotokovi kotoa. Ka mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai, mo manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki, ʻo hange foki ko e ʻOtua ne ne fakamolemole kimoutolu ʻia Kalaisi.” (Ef. 4:31, 32) ʻI he taimi ʻoku tau lea ai ʻi he anga-lelei mo fakangeingeiá, ʻokú ne ʻai ke mahuʻinga ʻetau pōpoakí pea fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku tau lea ki aí.—Mt. 23:12.
Lea Moʻoni ʻi he Meʻa Fakaefakatahaʻangá
10. Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻa Sīsū ʻi heʻene lea moʻoní?
10 Naʻe lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi ha founga faingofua mo hangatonu. Ko ʻene akonakí naʻe anga-ʻofa maʻu pē, neongo ia naʻe ʻikai te ne fakavaivaiʻi ʻa e moʻoní ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa ʻene kau fanongó. (Sione 15:9-12) Hangē ko ení, ʻi he taimi naʻe toutou fekīhiaki ai ʻene kau ʻapositoló pe ko hai ʻia kinautolu naʻe lahí, naʻe tokoniʻi mālohi ka ʻi he kātaki ʻe Sīsū kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e fiemaʻu ke anga-fakatōkilaló. (Mk. 9:33-37; Luke 9:46-48; 22:24-27; Sione 13:14) ʻI he tuʻunga meimei tatau, lolotonga ʻa e tuʻu mālohi ʻi he māʻoniʻoní, ko e kau mātuʻa Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau fie pule ki he fanga sipi ʻa e ʻOtuá. (Mk. 10:42-44) ʻOku nau faʻifaʻitaki kia Kalaisi ʻi he ‘angaʻofa’ mo “manavaʻofa” ʻi heʻenau feangai mo e niʻihi kehé.
11. ʻI he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki ʻa hotau ʻeleló ko e ʻofa ki hotau fanga tokouá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e hā?
11 ʻI he lea moʻoni ki hotau fanga tokouá kae ʻikai ke fuʻu hangatonu tōtuʻá, ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ʻi heʻetau fakakaukaú kae ʻikai ke fakatupu ʻita. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito te tau loto ke hoko ʻa hotau ʻeleló ko ha “tele kuo fakaʻalo,” ʻo ngāueʻaki ia ke ne fakahoko ha ngaahi lavea fakatupu mamahi ʻi he lea kovi pe tuku hifo. (Sāme 52:2; Pal. 12:18) Ko e ʻofa ki hotau fanga tokouá ʻe ueʻi ai kitautolu ke “lama [hotau] ʻelelo mei he kovi, mo [hotau] loungutu mei he lea loi.” (Sāme 34:13) ʻI he foungá ni, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá pea pouaki ʻa e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá.
12. Ko fē taimi ʻe fiemaʻu ai ke fai ha ngāue fakaefakamaau ʻi he loí? Fakamatalaʻi.
12 ʻOku ngāue tōtōivi ʻa e kau mātuʻá ke maluʻi ʻa e fakatahaʻangá mei he faʻahinga ʻoku nau tala ʻa e ngaahi loi fakalotokoví. (Lau ʻa e Semisi 3:14-16.) Ko ha loi fakalotokovi ʻoku tala ia fakataha mo ha fakakaukau ke fakatupu ha maumau ki ha taha; ko e taumuʻá ke ʻai ke faingataʻaʻia ʻi ha founga ʻa e tokotahá pe hokosia ha mamahi. ʻOku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fai pē ʻo ha fakamatala taʻemahuʻinga, takihalaʻi pe fakalahiʻi ʻa e moʻoní. Ko e moʻoni, ko e loi kotoa pē ʻoku hala, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻo e ʻikai lea moʻoní ke fai ha ngāue fakaefakamaau. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ki he kau mātuʻá ke nau ngāueʻaki ʻa e mafamafatatau, fakaʻatuʻi, mo e fakafuofua lelei, ʻi hono fakapapauʻi ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha fakamatala ʻoku taʻemoʻoni pe kuo fakahoko ai ha sīpinga ʻo ha loi ʻosi fakakaukauʻi mo fakalotokovi, ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ke fai ha ngāue fakaefakamaau. Pe ʻe feʻunga pē hano fai ʻo ha ekinaki pau mo anga-ʻofa mei he Tohi Tapú?
Lea Moʻoni ʻi he Tila Fakapisinisí
13, 14. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻikai lava ke lea moʻoni ʻa e kakai ʻe niʻihi ki honau pule ngāué? (e) Ko e hā ʻa e ola lelei ʻe lava ke hoko ʻi he faitotonu mo e lea moʻoni ʻi he ngāué?
13 ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻoku mafolalahia ai ʻa e taʻefaitotonú, ko ia ʻoku faingataʻa nai ʻa hono talitekeʻi ʻa e fakatauele ke taʻefaitotonu ki ha pule ngāue. ʻI he tohi kole ki ha ngāué, ʻoku fai ai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi loi taʻeufi. Hangē ko ení, ʻoku nau fakalahiʻi nai hono fakamatalaʻi ʻenau taukeí pe tuʻunga fakaakó koeʻuhi ke maʻu ai ha ngāue totongi lelei pe māʻolunga ange. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku taukaveʻi ʻe he kau ngāue tokolahi ʻoku nau ngāue, lolotonga ia ko hono moʻoní ʻoku nau fai ʻe kinautolu ia ʻenau ngaahi meʻa fakafoʻituitui, neongo ʻoku fepaki e meʻa ko iá mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kautahá. ʻOku nau lau nai ʻa e fakamatala ʻoku ʻikai haʻane felāveʻi mo ʻenau ngāué, fai ʻenau ngaahi telefoni fakafoʻituitui, ʻave ʻa e ngaahi pōpoaki fakaʻilekitulōnika fakafoʻituitui, pe sio takai holo he ʻInitanetí.
14 Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau vakai ki he faitotonú mo e lea moʻoní ko ha meʻa ke fili pe ʻe fai pe ʻikai. (Lau ʻa e Palovepi 6:16-19.) Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku mau fakaʻamu ke mau tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.” (Hep. 13:18, NW) Ko ia ai, ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané ki honau pule ngāué ha ngāue ʻaho kakato ki ha totongi ʻaho kakato. (Ef. 6:5-8) Ko e hoko ko ha tokotaha ngāue fakamātoató ʻe toe lava foki ke ʻoatu ai ʻa e fakahīkihiki ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (1 Pita 2:12) Ko e fakatātaá, ko e pule ngāue ʻo Roberto ʻi Sipeiní naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ia ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha ngāue faitotonu mo fua fatongiá. Ko e ola ʻo e ʻulungaanga lelei ʻo Roberto, naʻe haea ai ʻe he kautahá ha toe Kau Fakamoʻoni tokolahi ange. Naʻe hoko foki mo e faʻahingá ni ko e kau ngāue lelei ʻaupito. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe maʻu ai ʻe Roberto ha ngāue ki he fanga tokoua papitaiso ʻe toko 23 pea mo e kau ako Tohi Tapu ʻe toko 8!
15. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ha tangata pisinisi Kalisitiane ʻokú ne lea moʻoni?
15 Kapau ʻoku ʻi ai haʻate ngāue pē ʻaʻata, ʻoku tau lea moʻoni ʻi he kotoa ʻo ʻetau ngaahi tila fakapisinisí, pe ʻoku ʻikai te tau lea moʻoni he taimi ʻe niʻihi ki hotau kaungāʻapí? ʻOku ʻikai totonu ki ha tangata pisinisi Kalisitiane ke ne tuʻuaki halaʻi ha koloa pe ko ha foʻi ngāue koeʻuhi ke fakatau vave atu ai; pea ʻoku ʻikai foki totonu ke ne fai ha totongi fufū pe tali ha totongi fufū. ʻOku tau loto ke fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke fai mai kia kitautolú.—Pal. 11:1; Luke 6:31.
Lea Moʻoni ki he Mafai Fakapuleʻangá
16. Ko e hā ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané (a) ki he ngaahi mafai fakapuleʻangá? (e) kia Sihová?
16 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Peʻi ʻange kia Sisa ʻa e ngāhi meʻa ʻa Sisa; pea ki he ʻOtua ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtua.” (Mt. 22:21) Ko e hā ʻa e “ngāhi meʻa” ʻoku tau moʻuaʻaki kia Sisa, ʻa ia ko e ngaahi mafai fakapuleʻangá? ʻI he taimi naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū e ngaahi lea ko iá, naʻe fakatefito ai ʻa e fetalanoaʻakí ʻi he tukuhaú. Ko ia ke tauhi maʻu ha konisēnisi maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ʻoku talangofua ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi lao ʻa e fonuá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi lao ko ia ʻoku fekauʻaki mo hono totongi ʻo e tukuhaú. (Loma 13:5, 6) Ka ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Hau Fakalevelevá, ʻa e ʻOtua moʻoni pē taha, ʻa ia ʻoku tau ʻofa ki ai ʻaki e kotoa ʻo hotau lotó, moʻuí, ʻatamaí mo e mālohí. (Mk. 12:30; Fkh. 4:11) Ko ia ʻoku tau fai ai ki he ʻOtua ko Sihová ʻa e moʻulaloa fakaʻaufuli.—Lau ʻa e Sāme 86:11, 12.
17. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kakai ʻa Sihová ki hono maʻu ʻa e tokoni mei he puleʻangá?
17 ʻOku fai ʻe he ngaahi fonua lahi ʻa e ngaahi polokalama pe ngāue fakasōsiale ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu ʻa e tokoni fakamatelié. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe hala ʻi hono maʻu ʻe ha Kalisitiane ʻa e tokoni peheé—ʻo kapau ʻokú ne taau ke maʻu ia. Ko e lea moʻoni ʻi he feangai mo hotau kaungāʻapí ʻoku ʻuhingá ʻoku ʻikai te tau fai ha fakamatala loi pe takihalaʻi ki he ngaahi mafai fakapuleʻangá koeʻuhi ke maʻu ha tokoni mei he puleʻangá.
Tāpuaki ʻi he Lea Moʻoní
18-20. Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku tupu mei he lea moʻoni ʻi he feangai mo hotau kaungāʻapí?
18 Ko e ngaahi tāpuaki ʻi he lea moʻoní ʻoku lahi. ʻOku tau tauhi maʻu ai ha konisēnisi maʻa, ʻa ia ʻokú ne ʻomai ai kia kitautolu ʻa e nonga mo ha loto ʻoku toka. (Pal. 14:30; Fili. 4:6, 7) Ko hono maʻu ʻo ha konisēnisi maʻá ʻoku mahuʻinga lahi ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. Pehē foki, ʻi he taimi ʻoku tau lea moʻoni ai ʻi he meʻa kotoa peé, ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke tau hohaʻa fekauʻaki mo hano maʻu kitautolu, pe ko hano tala ʻe ha faʻahinga.—1 Tim. 5:24.
19 Fakakaukau ki ha toe tāpuaki ʻe taha. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku mau fai ʻa e meʻa ʻoku tāu mo e kau sevaniti ʻa e ʻOtua . . . heʻemau tala ʻa e moʻoni.” (2 Kol. 6:4, 7) Naʻe fakamoʻoniʻi ko e tuʻungá eni ʻi ha Tokotaha Fakamoʻoni ʻoku nofo ʻi Pilitānia. ʻI heʻene feinga ke fakatau atu ha kā ki ha taha naʻe ʻamanekina te ne fakatau, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga lelei kotoa ʻo e kaá pea pehē ki he ngaahi tuʻunga ʻikai loko leleí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke sio ki aí. Hili e heka ʻo siviʻi e kaá, naʻe ʻeke ange ʻe he tokotaha fakataú ki he tokouá pe ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā naʻá ne maʻu ai ʻa e fakamulituku ko iá? Naʻe fakatokangaʻi ʻe he tangatá ʻa e faitotonu ʻa e tokouá pea pehē ki hono fōtunga māú. Ko e fetalanoaʻaki naʻe hoko atu aí naʻe iku ia ki hono fai ʻo ha fakamoʻoni lelei.
20 ʻOku tau ʻoatu tatau ʻa e fakahīkihiki ki hotau Tokotaha-Fakatupú ʻi heʻetau ʻulungaanga leleí? Naʻe pehē ʻe Paula: “Ka mau liʻaki ʻa e fai fufū ʻo e ngaahi meʻa fakamā, ʻo ʻikai te mau laka fakaoloolo [pe kākā].” (2 Kol. 4:2) Ko ia ai, tau fai ʻetau lelei tahá ke lea moʻoni ʻi he feangai mo hotau kaungāʻapí. ʻI he fai peheé, te tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki heʻetau Tamai fakahēvaní pea ki hono kakaí.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko hai hotau kaungāʻapí?
• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e lea moʻoni ʻi he feangai mo hotau kaungāʻapí?
• ʻE lava fēfē ke ʻoatu ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá ʻi he lea moʻoní?
• Ko e hā e ngaahi tāpuaki ko e ola ia ʻo e lea moʻoní?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOkú ke mateuteu ke fakahaaʻi hoʻo fanga kiʻi fehālākí?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻOkú ke tala e moʻoní ʻi hoʻo tohi kole ngāué?