ʻOkú Ke Manatuʻi?
Kuó ke houngaʻia ʻi hono lau ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo? Fēfē ke ke sio angé pe te ke lava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi hokó?
• Ko e hā ʻa e Polikoloti Komipulutenisiá pea ko e hā naʻe mahuʻinga ai iá?
Ko ha Tohi Tapu lea kehekehe ia naʻe hiki nimaʻi ʻo fakaʻaliʻali ʻi ha ngaahi kōlomu fehokotaki palāleli, ʻa ia ko e konga tohi lelei taha ia naʻe ala maʻu he taimi ko iá ʻi he faka-Hepeluú, faka-Kalisí mo e faka-Latiná, fakataha mo e ngaahi konga ʻe niʻihi ʻi he faka-Alameá. Ko e Tohi Tapu polikoloti ko ení ko ha laka lahi ia ki muʻa ʻi hono faʻu ha konga tohi totonu ange ʻo e muʻaki ngaahi leá.—4/15, peesi 28-31.
• ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe he tangatá ʻa e ʻOtuá ke fiefia?
ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha moʻoni ʻoku moʻuí, ʻoku malava ke ʻi ai ʻa e fakakaukau, tōʻonga mo e ngaahi ongoʻi ʻa Sihova. Ko ia ʻa e “ʻOtua fiefiá” pea ʻokú ne fiefia ʻi hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá. (1 Timote 1:11, NW; Sāme 104:31) Ko e lahi ange ʻetau ongongofua ki he ngaahi ongoʻi ʻa e ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau hoko ʻo lāuʻilo ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ke ʻai ai hono lotó ke fiefiá.—5/15, peesi 4-7.
• Ko e hā naʻe fakaʻatā ai ʻe Tēvita ʻa hono uaifi ko Maikalé ke ne maʻu ha ʻīmisi telafimí?
ʻI he faʻufaʻu ʻa Tuʻi Saula ke tāmateʻi ʻa Tēvitá, naʻe tokoniʻi ia ʻe Maikale ke ne hola, ʻo ne tuku ʻi he mohengá ha ʻīmisi ʻa ia ko e fōtunga nai ʻo ha tangata. Naʻe ʻi ai nai haʻane telafimi koeʻuhi ko hono lotó naʻe ʻikai ke kakato ia ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai nai ke ʻilo ʻa Tēvita fekauʻaki mo ia pe naʻá ne fakaʻatā pē ia koeʻuhi ko e ʻofefine ia ʻo Tuʻi Saula. (1 Kalonikali 16:25, 26)—6/1, peesi 29.
• Ko e hā ʻa e vakai tefito fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ki he totó?
ʻI he meʻa naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá hili ʻa e Lōmakí, ʻi he Lao ʻa Mōsesé, pea ʻi he tuʻutuʻuni ʻoku maʻu ʻi he Ngāue 15:28, 29, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa e feilaulau naʻe kau ki ai ʻa e taʻataʻa ʻo Sīsū naʻe lilingí. Ko e toto pē ko iá ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e fakamolemolé pea maʻu ai ʻa e melino mo e ʻOtuá. (Kolose 1:20)—6/15, peesi 14-19.
• Ko e mana ʻe fiha ʻa Sīsū ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú?
Ko e ngaahi fakamatala Kōsipelí ʻoku lave ai ki he ngaahi mana nai ʻe 35 ʻa Sīsū. Ka ko e fika tonu matematē ʻo e ngaahi mana ʻa Sīsuú, ʻo kau ai ʻa e ngaahi mana naʻe ʻikai ke līpōtí, ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi ia. (Mātiu 14:14)—7/15, peesi 5.