Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Naʻe malava fēfē kia Samisoni ke ne ala ki he ngaahi sino mate naʻá ne tāmateʻí pea kei hoko ai pē ko ha Nāsili?
ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe malava ai ki ha taha ke ne pole ke fai ha fuakava pea hoko ko ha Nāsili ʻi ha vahaʻa taimi pau.a Ko e taha ʻo e ngaahi fakangatangata ki he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fuakavá ni naʻe fakahaaʻi ai: “Lolotonga ʻene fakatapuʻi ia kia Sihova ʻe ʻikai te ne ofi ki ha pekia. Neongo ko ʻene tamai kuo pekia, pe ko ʻene faʻe, pe tokoua, pe tuofefine, ka ʻe ʻikai te ne fakataʻemaʻa ia.” Fēfē ka ʻi ai ha taha “ʻe mate fakafokifa . . . ʻi hono tafaʻaki”? Ko ha ala fāinoa ki he sino mate ko iá ʻe ʻuliʻi ai ʻa hono tuʻunga Nāsilí. Ko ia ai, naʻe fakahaaʻi: “Ko e ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻe ʻikai lau.” ʻE fiemaʻu ia ke ne fou ʻi ha ouau fakamaʻa pea toe kamata ʻa e vahaʻa taimi Nāsilí.—Nomipa 6:6-12.
Neongo ia, naʻe Nāsili ʻa Samisoni ia ʻi he ʻuhinga kehe. Ki muʻa ke fāʻeleʻi ʻa Samisoní, naʻe tala ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ki heʻene faʻeé: “Vakai te ke feitama, ʻo ke faʻeleʻi ha tama tangata, pea ʻe ʻikai apo ha tele ki hono ʻulu: he ko e tamasiʻi te ne nofo ko e nasili kia Sihova mei hono fanauʻi: pea ko ia ia te ne kamata ke fakahaofi ʻa Isileli mei he kau Filisitia.” (Fakamaau 13:5) Naʻe ʻikai ke fai ʻe Samisoni ia ha fuakava ʻo e tuʻunga Nāsilí. Naʻe Nāsili ia ʻi he fakanofo fakaʻotua, pea ko hono tuʻunga Nāsilí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ko e fakangatangata ko ia ʻo e ala ki ha ʻangaʻangá naʻe ʻikai malava ke ngāueʻaki ia ʻi hono tuʻungá. Kapau naʻe ngāueʻaki ia peá ne ala fāinoa ki ha sino mate, ʻe malava fēfē ke ne toe kamata ha tuʻunga Nāsili ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻa ia naʻe kamata pē ia mei hono fāʻeleʻí? Ko ia ai, ʻoku hā mahino, ko e ngaahi fiemaʻu ki he kau Nāsili ʻi he kotoa ʻo e moʻuí naʻe kehe ia ʻi ha ngaahi founga mei he faʻahinga ko e kau Nāsili pole pē.
Fakakaukau atu ki he ngaahi tuʻutuʻuni ki he kau Nāsili ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻe toko tolu—ko Samisoni, Sāmiuela, mo Sione Papitaiso—ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Hangē ko ia naʻe hā ʻi muʻá, naʻe fiemaʻu kia Samisoni ke ʻoua ʻe kosi ha fulufuluʻi ʻulu mei hono ʻulú. ʻI he teʻeki ai ke ne tuʻituʻiaʻi ʻa e tamá—ʻa Sāmiuelá—naʻe fai ʻe ʻAna ia ʻa e fuakava: “Teu foaki ia kia Jihova i he aho kotoabe o ene moui, bea e ikai ai ha tele ki hono ulu.” (1 Samiuela 1:11, PM) ʻI he fekauʻaki mo Sione Papitaisó, naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová: “ʻE ʻikai ʻaupito te ne inu ha uaine pe ha kava malohi.” (Luke 1:15) ʻIkai ngata aí, “ko e kofu ʻo e Sione ko ia naʻe ngaohi mei he fulufuluʻi kameli, pea fakamaʻu leta ʻi hono kongaloto: pea ko ʻene meʻakai ko e heʻe mo e honi ʻo e vao.” (Mātiu 3:4) Naʻe ʻikai ha taha ʻo e toko tolú ni naʻe tuʻutuʻuni ki ai ke ʻoua ʻe ofi ki ha pekia.
Neongo ko ha Nāsili ia, naʻe kau ʻa Samisoni ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakamaau ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ke nau fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nima ʻo honau kau veté. (Fakamaau 2:16) Pea ʻi hono fakahoko ʻa e ngafa ko ʻení, naʻá ne hoko ai ʻo ala ki he ngaahi sino maté. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe taaʻi hifo ai ʻe Samisoni ha kau Filisitia ʻe toko 30 pea hae honau ngaahi teungá. Ki mui ai, naʻá ne ʻalu atu ʻo taaʻi hono filí, ʻo “ta fesifesi kinautolu, ko e tamate lahi.” Naʻá ne toe toʻo foki ha hui kouʻahe foʻou ʻo ha ʻasi ʻo ne tāmateʻi ʻaki ha kau tangata ʻe toko taha afe. (Fakamaau 14:19; 15:8, 15) Naʻe fai kotoa ʻeni ʻe Samisoni ʻi he hōifua ki ai mo e poupou ʻa Sihová. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú kiate ia ko ha tangata alafaʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí.—Hepelu 11:32; 12:1.
ʻOku hanga ʻe he fakamatala ʻo pehē naʻe hae ʻe Samisoni ha laione “ʻo hange ko ʻene hae ha kiʻi kosi” ʻo fokotuʻu mai ko hono hae ʻo e fanga kiʻi kosí ko ha tōʻonga anga-maheni ia ʻi hono taimí?
ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni ia ke pehē ko e taimi ko ia ʻo e kau Fakamaau ʻo ʻIsilelí naʻe anga-maheni ʻaki ai ʻe he kakaí ke hae ha fanga kiʻi kosi. ʻOku pehē ʻe he Fakamaau 14:6: “Pea ʻohofia [ʻa Samisoni] ʻe he Laumalie ʻo e Eiki, pea ne hae ia [ha laione mui] ʻo hange ko ʻene hae ha kiʻi kosi; ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻi hono nima.” Ko e fakamatalá ni ʻoku hangē ha foʻi lea fakatataú.
Ko e kupuʻi lea “pea ne hae ia” ʻoku malava ke ne maʻu ʻa e ongo ʻuhinga ʻe ua. Naʻe hae ʻe Samisoni ʻa e ongo kaungao ʻo e laioné pe naʻá ne hae kongokonga ʻa e laioné ʻi ha faʻahinga founga. Kapau ʻoku ʻuhingá ki hono hae ʻa e ongo kaungaó, tā ko hono fai ha meʻa tatau ki ha kiʻi kosí ʻoku malava noa pē ia ʻi he mālohi ʻo e tangatá. ʻI he tuʻunga ko ʻení, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he fakatataú ko hono ikunaʻi ha laione ʻaki hono ongo nimá pē naʻe ʻikai faingataʻa hake ia kia Samisoni ʻi hano ikunaʻi ʻo ha kiʻi kosi. Kae kehe, fēfē kapau naʻe tāmateʻi ʻe Samisoni ʻa e laioné ʻaki hono hae kongokonga ia? ʻE pehē leva ia ko ha foʻi lea fakatatau pē. Ko e poini ʻo e lea fakatataú naʻe fakaivia ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa Samisoni ke ne fakahoko ha ngafa naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e mālohi fakaesino makehe atu. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e fakahoa ʻoku maʻu mei he Fakamaau 14:6 ʻoku fakahāhaaʻi mai ai ʻi he tokoni ʻa Sihová, ko ha laione mālohi naʻe fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ke toe fekai hake ia kia Samisoni ʻo hangē pē ia ko ha kiʻi kosi ki ha tangata anga-maheni pē.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e lōloa ʻo e taimi ki he tuʻunga Nāsilí naʻe fai pē ki he fili ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fuakavá. Kae kehe, fakatatau ki ha talatukufakaholo faka-Siu, ko e vahaʻa taimi nounou taha ki he fuakavá naʻe ʻaho ʻe 30. Naʻe ʻi ai ʻa e fakakaukau ʻo pehē ka siʻi mei ai te ne ʻai ʻe ia ʻa e fuakavá ko ha meʻa noa pē.