LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 8/15 p. 14-18
  • Te Ke Tapua Atu ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Te Ke Tapua Atu ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Founga ʻo Hono Tapua Atu ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá
  • ʻE ʻIkai ke Fakasīlongoʻi ʻa e Kakai ʻa e ʻOtuá
  • ʻOku Haʻu ʻa e Kātakí Meia Sihova
  • Ko ha Ngāue ke Manatua
  • ʻOkú Ke Tapua Atu ʻa e Lāngilangi ʻo Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • ʻOku Tapua Atu ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Lāngilangi ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • ʻOua Naʻa Tuku ha Meʻa Ke Ne Taʻofi Koe mei Hono Maʻu ʻa e Lāngilangí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Ngaahi Fakataha-Lahi Fakavahe mo e Fakavahaʻapuleʻangá ʻOku Ueʻi Ai Kitautolu ke ʻAve ki he ʻOtuá ʻa e Lāngilangí!
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 8/15 p. 14-18

Te Ke Tapua Atu ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá?

“ʻOku tau tapua atu hangē ko e ngaahi sioʻatá ʻa e lāngilangi ʻo Sihová.”​—2 KOLINITO 3:​18, NW.

1. Ko e hā naʻe mātā ʻe Mōsesé, pea ko e hā naʻe hoko ʻi he hili iá?

KO E taha ia ʻo e ngaahi vīsone fakatoʻoaloto taha ne faifai ange pea hokosia ʻe ha tangata. Toko taha pē, ʻi he funga Moʻunga Sainaí, naʻe tali ai ha kole anga-kehe ʻa Mōsese. Naʻe fakaʻatā ia ke ne sio ki he meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke mātā ʻe ha tangata ʻi ha taimi—ko e lāngilangi ʻo Sihová. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke sio fakahangatonu ʻa Mōsese ia kia Sihova. ʻOku ngingila lahi fau ʻa e fōtunga ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻe ʻikai lava ai ha tangata ke mamata kiate ia pea kei moʻui. ʻI hono kehé, naʻe ʻai ʻe Sihova hono “ʻaofinima” kia Mōsese ko ha ʻufiʻufi fakaemaluʻi kae ʻoua ke Ne fakalaka atu, ʻo hā mahino naʻe ngāueʻaki ai ha fakafofonga fakaeʻāngelo. Naʻe toki fakaʻatā leva ʻe Sihova ʻa Mōsese ke ne sio ki he toenga ulo ʻo e fakahāhā fakaʻotua ko ʻeni ʻo e lāngilangí. Naʻe toe folofola ʻa Sihova kia Mōsese fakafou ʻi ha ʻāngelo. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he hili iá: “Pea ʻi he faifai pea ʻalu hifo ʻa Mosese mei he moʻunga ko Sainai . . . ʻoku tapa ʻa e kili ʻo hono fofonga, ko e meʻa ʻi he fefolofolai kuo fai [mo Sihová].”—Ekisoto 33:18–34:​7, 29.

2. Ko e hā naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e lāngilangi ʻoku tapua atu ʻe he kau Kalisitiané?

2 Sioloto atu kiate koe tonu ʻi he funga moʻunga ko iá fakataha mo Mōsese. He meʻa fakalotofiefia ē ke mātā ʻa e fetapaki ngingila ʻo e tokotaha Māfimafi-Aoniú pea ke fanongo ki heʻene ngaahi folofolá! Ko ha monū lahi ē ke luelue hifo mei Moʻunga Sainai fakataha mo Mōsese, ko e fakalaloa ʻo e fuakava Laó! Kae kehe, naʻá ke ʻilo ʻoku tapua atu ʻi he ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá ʻi ha founga ʻoku fakalaka atu ia ʻi he founga naʻe tapua atu ai ia ʻe Mōsesé? Ko e moʻoniʻi meʻa fakatupunga-fakakaukau ko iá ʻoku maʻu ia ʻi ha tohi naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tohi ʻo pehē ko e kau Kalisitiane paní ʻoku nau “tapua atu hangē ko e ngaahi sioʻatá ʻa e lāngilangi ʻo Sihová.” (2 Kolinito 3:​7, 8, 18, NW) ʻI ha ʻuhinga, ʻoku toe tapua atu ʻe he kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki ki he māmaní ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.

Founga ʻo Hono Tapua Atu ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá

3. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi founga naʻe ʻikai lava ke ʻiloʻi ai ia ʻe Mōsesé?

3 ʻE malava fēfē nai ke tau tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá? Kuo teʻeki ai ke tau mātā pe fanongoa ʻa Sihova ʻi he founga naʻe hokosia ʻe Mōsesé. Kae kehe, kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi founga naʻe ʻikai ala maʻu ia ʻe Mōsese. Naʻe ʻikai ke hā mai ʻa Sīsū ia ʻi he tuʻunga ko e Mīsaiá ka ʻi he meimei taʻu ʻe 1,500 hili ʻa e mate ʻa Mōsesé. Ko ia ai, naʻe ʻikai malava ke ʻilo ʻe Mōsese ia ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e Laó ʻia Sīsuú, ʻa ia naʻá ne pekia ke huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he fakafeʻātungia kovi fakaʻulia ʻa e angahalá mo e maté. (Loma 5:​20, 21; Kaletia 3:19) ʻIkai ngata aí, naʻe malava ke ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻi ha founga fakangatangata pē ʻa e fisifisimuʻa ʻo e taumuʻa ʻa Sihová, ʻa ia naʻe fakatefito ʻi he Puleʻanga Faka-Mīsaiá, pea mo e Palataisi fakaemāmani te ne fakahoko maí. Ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ʻe kitautolu ʻa e lāngilangi ʻo Sihová, ʻo ʻikai ʻaki hotau mata fakamatelié, ka ko e mata ʻo e tuí makatuʻunga ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. ʻIkai ko ia pē, kuo tau fanongoa ʻa e leʻo ʻo Sihová, ʻo ʻikai fakafou mai ʻi ha ʻāngelo, kae fakafou mai ʻi he Tohi Tapú, tautefito ki he ngaahi Kōsipelí, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi lelei ʻaupito ai ʻa e ngaahi akonaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú.

4. (a) ʻOku anga-fēfē hono tapua atu ʻe he kau Kalisitiane paní ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻe malava ai ʻe he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakamāmaní ke tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá?

4 Neongo ʻoku ʻikai ke tapua atu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi ha ngaahi huelo ʻoku haʻu mei honau fofongá, ʻoku haʻu lelei ia mei honau fofongá ʻi heʻenau talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ʻulungāanga mo e ngaahi taumuʻa lāngilangiʻia ʻa Sihová. ʻI he fekauʻaki mo hotau ʻahó, naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko ʻAiseá ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau ‘fakaʻilo ʻa e langilangi ʻo Sihová ki he ngaahi puleʻangá.’ (Aisea 66:19) ʻIkai ngata aí, ʻi he 2 Kolinito 4:​1, 2 (PM), ʻoku tau lau ai: “I he e tau maʻu ae gaue ni, . . . kuo mau liaki ae gaahi mea fufu oe fakama, o ikai aeva i he fiemua, be fai fakakākā aki ae folofola ae Otua; ka i he fakaha atu ae mooni, oku mau fakaogolelei atu akimautolu ki he loto oe tagata taki taha kotoabe, i he ao oe Otua.” Naʻe lave ʻa Paulá tautefito ki he kau Kalisitiane paní, ʻa ia ko e “kau talafekau ʻo e Fuakava Foʻou.” (2 Kolinito 3:6) Ka kuo ʻi ai ha ola ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú ki he tokolahi taʻefaʻalaua ko ia kuo nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. ʻOku kau ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e ongo kulupú fakatouʻosi ʻa hono tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo Sihová ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa ʻoku nau akoʻi atú ka ʻoku toe pehē foki ʻi he founga ʻo ʻenau moʻuí. Ko hotau fatongia mo hotau monū ia ke tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá!

5. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe heʻetau lakalakaimonū fakalaumālié?

5 ʻI he ʻahó ni, ko e ongoongo lelei lāngilangiʻia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku lolotonga malangaʻi ia ʻi he māmani kotoa ʻoku nofoʻí, ʻo hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú. (Mātiu 24:14) Ko e faʻahinga tāutaha ʻo e ngaahi puleʻanga, ngaahi matakali, ngaahi kakai, pea mo e ngaahi lea kotoa pē kuo nau tali loto-māfana ʻa e ongoongo leleí pea kuo liliu ʻenau moʻuí koeʻuhi ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Loma 12:2; Fakahā 7:9) ʻI he hangē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai malava ke tuku ʻenau lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo nau mātā mo fanongoá. (Ngāue 4:20) Ko e kakai laka hake ʻi he toko ono milioná, lahi ange ia ʻi ha toe taimi pē ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá, ʻoku nau tapua atu ʻi he ʻahó ni ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ke ʻi honau lotolotongá? Ko e lakalakaimonū fakalaumālie ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni fakatupu tuipau ʻo e tāpuaki mo e maluʻi ʻa Sihová. Ko e ʻiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻoku toe hā mahino ange ia ʻi he fakakaukau atu ki he ngaahi kongakau mālohi ʻoku nau teuteu ke fakafepaki kiate kitautolú. Tau sio angé he taimí ni ki he ʻuhinga ʻoku pehē aí.

ʻE ʻIkai ke Fakasīlongoʻi ʻa e Kakai ʻa e ʻOtuá

6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e tui mo e loto-toʻa kae lava ke tuʻu maʻa Sihová?

6 Pehē pē ʻoku ui mai koe ke fakamoʻoni ʻi he fakamaauʻangá ʻo fakafepakiʻi ha tokotaha faihia loto-tāngia. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e tokotaha faihiá ʻoku ʻi ai haʻane kautaha mālohi pea te ne ngāueʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ke taʻofiʻaki koe mei hono fakahaaʻi ʻene halá. Ke ke fai ha fakamoʻoni koeʻuhi ko ha tokotaha faihia pehē ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa pea pehē foki ki he tuipau ʻe maluʻi koe meiate ia ʻe he kau maʻu mafaí. ʻOku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau. ʻI he faifakamoʻoni kia Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá, ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻo fakafepakiʻi ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻi hono fakahaaʻi ia ko ha tokotaha tāmate tangata pea ko ha tokotaha loi ʻokú ne takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmaní. (Sione 8:44; Fakahā 12:9) Ke tau tuʻu maʻa Sihova pea fakafepakiʻi ʻa e Tēvoló ʻoku fiemaʻu ki ai fakatouʻosi ʻa e tui mo e loto-toʻa.

7. ʻOku anga-fēfē ʻa e faitākiekina ʻa Sētané, pea ko e hā ʻokú ne feinga ke faí?

7 Ko e moʻoni, ko Sihová ko e Tokotaha Aoniu. Ko hono mālohí ʻoku māʻolunga taʻefakangatangata hake ia ʻi he mālohi ʻo Sētané. ʻOku malava ke tau fakapapauʻi ko Sihová ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene malavá ka ʻokú ne toe loto-vēkeveke ke maluʻi kitautolu ʻi heʻetau tauhi mateaki kiate iá. (2 Kalonikali 16:9) Ka neongo ia, ko Sētané ko e pule fakatouʻosi ia ʻo e kau tēmenioó pea mo e māmani ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku mavahe mei he ʻOtuá. (Mātiu 12:​24, 26; Sione 14:30) ʻI hono taʻofi maʻu ki he feituʻu pē ʻo e māmaní peá ne mātuʻaki ‘ʻita lahí,’ ʻoku fakafepakiʻi kakaha ai ʻe Sētane ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová pea ngāueʻaki ʻa e māmani ʻoku ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé ʻi he feinga ke fakasīlongoʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Fakahā 12:​7-9, 12, 17) ʻOku anga-fēfē ʻene fai ʻení? ʻIkai toe siʻi hifo ʻi he founga ʻe tolu.

8, 9. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ʻofa takihalaʻí, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fili fakalelei ʻetau ngaahi feohí?

8 Ko e founga ʻe taha ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakahohaʻasi kitautolú ʻoku fakafou mai ia ʻi he ngaahi loto-moʻua ki he moʻuí. Ko e kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ko e kau ʻofa ki he paʻangá, kau ʻofa kiate kinautolu pē pea mo e kau ʻofa ki he mālié. ʻOku ʻikai ko e kau ʻofa kinautolu ki he ʻOtuá. (2 Timote 3:​1-4) Ko e nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí, ʻoku ‘ʻikai ʻaloʻiloa’ ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ki he ongoongo lelei ʻoku tau ʻoatu kiate kinautolú. ʻOku ʻikai pē ke nau mahuʻingaʻia kinautolu ʻi he ako ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú. (Mātiu 24:​37-39) ʻOku malava ke pipihi ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé, ʻi hono fakamohemoheʻi kitautolu ki ha tuʻunga ʻo e tulemohe fakalaumālie. Kapau ʻoku tau fakaʻatā kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ngaahi meʻa fakamatelié pea mo e ngaahi mālie ʻo e moʻuí, ʻe fakaʻaʻau ʻo momoko ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá.—Mātiu 24:12.

9 ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku fili fakalelei ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau feohí. “Koia oku aeva moe kakai boto e boto ai ia,” ko e tohi ia ʻa Tuʻi Solomoné, “ka e fakaauha ia oku kaumea moe kakai vale.” (Palovepi 13:​20, PM) ʻOfa ke tau “aeva” mo e faʻahinga ʻoku nau tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá. He meʻa fakafiefia ē ke fai pehē! ʻI heʻetau fakatahataha fakataha mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié ʻi heʻetau ngaahi fakatahá pea ʻi he ngaahi taimi kehé, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakalototoʻa ʻi heʻenau ʻofá, ʻi heʻenau tuí, ʻi heʻenau fiefiá, pea ʻi heʻenau fakapotopotó. ʻOku fakaivimālohiʻi ʻe he feohi lelei peheé ʻetau fakapapau ke kītaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú.

10. ʻI he ngaahi founga fē kuo ngāueʻaki ai ʻe Sētane ʻa e manukí ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá?

10 Ko ha founga hono ua ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke taʻofi ʻa e kau Kalisitiané kotoa mei hono tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá ʻoku fai ia ʻaki ʻa e manuki. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi he foungá ni. ʻI he lolotonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe manukiʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi​—kataʻi, paetakuʻi, fakakataʻaki, fakafeangai fiematamuʻa ki ai, pea aʻu ʻo ʻanuhi. (Maake 5:40; Luke 16:14; 18:32) Naʻe toe hoko ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ko e manukiaʻanga. (Ngāue 2:13; 17:32) ʻOku fehangahangai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi onopōní mo e ngaohikovia meimei tatau. Fakatatau ki he ʻapositolo ko Pitá, ko hono moʻoní, ʻe fakaʻilongaʻi kinautolu ko e “kau palōfita loi.” “ʻE hoko ʻi he taimi fakamui,” ko e tomuʻa tala ia ʻe Pitá, “ha faʻahinga ʻoku matuʻaki manuki, ʻo nau fou ʻi he ngaahi holi ʻanautolu, mo nau lau, Komaʻāia ʻa e talaʻofa ʻo ʻene hoko mai? he talu ʻa e . . . pehe ni pe ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa ia ai pe talu mei he kamataʻanga ʻo mamani.” (2 Pita 3:​3, 4) ʻOku manukiʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ʻoku ʻikai te nau moʻoni. ʻOku fai ʻa e vakai ia ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga ʻa e Tohi Tapú kuo ʻosi hono taimí. Ki he tokolahi, ko e pōpoaki ʻoku tau malangaʻí ko e meʻa ngali vale. (1 Kolinito 1:​18, 19) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau fehangahangai nai mo e manuki ʻi he ʻapiakó, ʻi he ngāué, pea naʻa mo e siakale ʻo e fāmilí ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku tau hokohoko atu taʻetuku ʻa hono tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi heʻetau malangá, ʻi hono ʻiloʻi hangē pē ko Sīsuú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ko e moʻoní ia.—Sione 17:17.

11. Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e fakatangá ʻi he feinga ke fakasīlongoʻi ʻa e kau Kalisitiané?

11 Ko ha founga hono tolu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻi ha feinga ke fakalongolongoʻi kitautolú ko e fakafepakí pe fakatangá. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Te nau tukuange kimoutolu ki he fakamamahi, pea te nau tamateʻi kimoutolu: pea te mou fehiʻanekina ʻe he ngāhi kakai kehekehe, ko e meʻa ʻi he hingoa oʻoku.” (Mātiu 24:9) Ko e moʻoni, ʻi he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kuo tau fehangahangai mo e fakatanga kakaha ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní. ʻOku tau ʻiloʻi naʻe tomuʻa tala fuoloa pē ʻe Sihova ko e tāufehiʻá, pe fakafilí, ʻe tupulekina ia ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá pea mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sētane ko e Tēvoló. (Senesi 3:15) ʻOku tau toe ʻiloʻi ʻi hono tauhi maʻu ʻa e anga-tonú ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí, ʻoku tau fakamoʻoni ai ki he totonu ʻa e tuʻunga-hau fakaleveleva ʻo Sihová. Ko hono ʻiloʻi ʻo e meʻá ni ʻoku malava ke ne ʻai kitautolu ke tau mālohi naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá. Heʻikai ha fakatanga ʻe faifai ange peá ne fakasīlongoʻi ʻosi kitautolu kapau ʻoku tau kei fakapapauʻi ke tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fiefia ʻi heʻetau kei faitōnunga ʻi he fehangahangai mo e fakafepaki ʻa Sētané?

12 ʻOkú ke talitekeʻi ʻa e fakatauele ʻa e māmaní pea fakamoʻoniʻi ʻa e faitōnungá neongo ʻa e manukí mo e fakafepakí? ʻOkú ke maʻu leva ʻa e ʻuhinga ke fiefia ai. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki he faʻahinga ko ia te nau muimui ʻiate iá: “Monūʻiaā ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi, mo lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe, koeʻuhi ko au. Mou fiefia mo hakailangitau: he lahi hoʻomou totongi ʻi Hevani; he naʻe pehe ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau palofita, ʻa ia naʻe holomuʻa ʻiate kimoutolu.” (Mātiu 5:​11, 12) ʻOku ʻomai ʻe hoʻo kātakí ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻiate koe ʻa e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová, ʻo fakaivia koe ke ke tapua atu hono lāngilangí.—2 Kolinito 12:9.

ʻOku Haʻu ʻa e Kātakí Meia Sihova

13. Ko e hā ha ʻuhinga tefito ʻoku tau kātaki ai ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?

13 Ko ha ʻuhinga tefito ʻoku tau kātaki ai ʻi he ngāue fakafaifekaú ko ʻetau ʻofa kia Sihova pea fiefia ke tapua atu hono lāngilangí. ʻOku hehema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke faʻifaʻitaki ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻofa ai mo tokaʻí, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe taau ange ke faʻifaʻitaki ki ai ʻia Sihova ko e ʻOtuá. Koeʻuhi ko ʻene ʻofa lahi ʻaʻaná, naʻá ne fekau mai ai hono ʻAló ki he māmaní ke faifakamoʻoni ki he moʻoní pea ke huhuʻi ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá. (Sione 3:16; 18:37) ʻI he hangē ko e ʻOtuá, ʻoku tau holi ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e fakatomalá mo e fakamoʻuí; ko e ʻuhinga ia ʻoku tau malanga ai kiate kinautolú. (2 Pita 3:9) Ko e holi ko ʻení, fakataha mo ʻetau fakapapau ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau kītaki ʻi hono tapua atu hono lāngilangí ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú.

14. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau kātaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú?

14 Ko ia, ko hono tefitó, ko hotau mālohi ke kātaki ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻoku haʻu ia meia Sihova. ʻOkú ne poupouʻi mo fakaivimālohiʻi kitautolu ʻaki hono laumālié, ko ʻene kautahá, mo ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku hanga ʻe Sihova ʻo ‘tuku ʻa e faa kataki’ ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau loto-lelei ke tapua atu hono lāngilangí. ʻOkú ne tali ʻetau ngaahi lotú pea ʻomai kiate kitautolu ʻa e poto ke fekukiʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahí. (Loma 15:​5, PM; Semisi 1:5) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sihova kitautolu ke tau tō ki ha ʻahiʻahi pē ʻoku ʻikai malava ke tau kātakiʻí. Kapau ʻoku tau falala kia Sihova, te ne tokonaki mai ha haoʻanga koeʻuhi ke tau hokohoko atu ʻi hono tapua atu hono lāngilangí.—1 Kolinito 10:13.

15. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātakí?

15 Ko e kātaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo Sihová. Ke fakatātaaʻi: Pehē pē naʻe kole atu ʻe ha taha ke ke tufaki ha faʻahinga mā pau ʻi he fale ki he fale, ʻo taʻetotongi. ʻOku fakahinohino atu kiate koe ke ke fai ʻeni ʻi hoʻo fakamole pē ʻaʻau pea ʻi ho taimi pē ʻoʻou. ʻIkai ngata aí, ʻokú ke ʻiloʻi vave ko e kakai tokosiʻi pē ʻoku nau fiemaʻu moʻoni hoʻo maá; ko e niʻihi ʻe aʻu ʻo nau fakafepakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke tufaki iá. ʻOkú ke fakakaukau te ke hokohoko ngāue atu ʻi he ngafa ko iá ʻi he māhina ki he māhina, ʻi he taʻu ki he taʻu? Mahalo pē ʻikai. Ka, kuó ke fakaongosiaʻi nai koe ʻi hono talaki ʻa e ongoongo leleí ʻi ho taimi pē ʻoʻou pea ʻi hoʻo fakamole pē ʻaʻau ʻi he laui taʻu, naʻa mo e ngaahi hongofuluʻi taʻu. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻIkai nai koeʻuhi ko hoʻo ʻofa ʻia Sihová pea fakafou mai ʻi hono laumālié kuó ne tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feingá ʻaki hono tokoniʻi koe ke ke kātaki? Ko hono moʻoní ia!

Ko ha Ngāue ke Manatua

16. Ko e kātaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻuhinga ia ki he hā kiate kitautolu pea ki he faʻahinga ko ia ʻoku fanongo mai kiate kitautolú?

16 Ko e ngāue fakafaifekau ʻo e fuakava foʻoú ko ha meʻaʻofa ia ʻoku taʻealafakatataua. (2 Kolinito 4:7) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiane ʻoku fakahoko ʻe he fanga sipi kehé takatakai ʻi he foʻi kolopé ko ha koloa ia. ʻI hoʻo hokohoko atu ʻa e kātaki ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú, te ke malava ai, hangē ko ia naʻe tohi ʻe Paula kia Tīmoté, “ke fakamoʻui koe mo kinautolu foki ʻoku fanongo kiate koe.” (1 Timote 4:16) Fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. Ko e ongoongo lelei ʻokú ke malangaʻí ʻoku ʻoatu ai ki he niʻihi kehé ʻa e faingamālie ke nau moʻui taʻengata. ʻE lava ke ke fokotuʻu ai ha haʻi mālohi ʻo e kaumeʻa mo e faʻahinga ko ia ʻokú ke tokoniʻi fakalaumālié. Sioloto atu ki he fiefia ʻe hoko ʻi he moʻui taʻengata ʻi Palataisi fakataha mo e faʻahinga ko ia kuó ke tokoniʻi ke nau ako fekauʻaki mo e ʻOtuá! Ko hono moʻoní, heʻikai ʻaupito ke ngalo ʻiate kinautolu hoʻo ngaahi feinga ke tokoniʻi kinautolú. Ko ha tupuʻanga moʻoni ē ʻo e fiemālié!

17. Ko e hā ko ha vahaʻa taimi makehe ai ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá ʻa hotau taimí?

17 ʻOkú ke moʻui ʻi ha vahaʻa taimi makehe ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá. ʻE ʻikai ʻaupito ke toe malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he lotolotonga ʻo ha māmani ʻoku mavahe mei he ʻOtuá. Naʻe moʻui ʻa Noa ʻi ha māmani pehē, pea naʻá ne sio ki heʻene mole atú. He fiefia lahi ē kuo pau naʻá ne maʻú heʻene ʻilo naʻá ne fakahoko faitōnunga ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hono langa ha ʻaʻake, ʻa ia naʻe taki atu ki hono fakahaofi ia mo hono fāmilí! (Hepelu 11:7) Te ke malava mo koe foki ke maʻu ha fiefia pehē. Fakakaukau atu ki he anga ʻo e ongoʻi te ke maʻu ʻi he māmani foʻoú ʻi hoʻo sio ki mui ki hoʻo ngāue he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ʻi hoʻo ʻilo naʻá ke fai ʻa e meʻa naʻá ke malavá ke pouaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.

18. Ko e hā ʻa e fakapapau mo e fakalototoʻa ʻoku ʻomai ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití?

18 Ko ia ai, ʻai ke tau hokohoko atu, ʻi hono tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau fai iá ʻe hoko ia ko e meʻa te tau manatuʻi ʻo taʻengata. ʻOku manatuʻi foki ʻe Sihova mo ʻetau ngaahi ngāué. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakalototoʻa ko ʻení: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu ʻi hoʻomou tokoni ki he kakai lotu, ʻa ia foki ʻoku mou kei fai. Ka ʻoku mau fakaʻamu ke ha ʻiate kimoutolu taki taha ha feinga hange ko ia, ke fakamaʻumaʻuluta hoʻomou fakatuʻamelie, ʻo aʻu ki he ngataʻanga. Koeʻuhi ke ʻoua te mou hoko ko e kau fakapikopiko, ka ko e kau faʻifaʻitaki ʻo e kakai kuo nau hokosi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi heʻenau tui mo e kitaki.”—Hepelu 6:​10-12.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• ʻOku anga-fēfē hono tapua atu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá?

• Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻi heʻene feinga ke fakasīlongoʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?

• Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Naʻe tapua atu mei he mata ʻo Mōsesé ʻa e lāngilangi

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

ʻOku tau tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share