Kau ʻĀngeló—Founga ʻEnau Tākiekina ʻa e Faʻahinga ʻo e Tangatá
“Hili ae gaahi mea ni, neu mamata ki he agelo e taha oku alu hifo mei he lagi, kuo iate ia ae malohi lahi . . . Bea naa ne kalaga malohi aki ae leʻo lahi, o ne behe, Ko Babilone koe lahi kuo higa, kuo higa ia.”—FAKAHĀ 18:1, 2, PM.
1, 2. Ko e hā ʻokú ne fakahā ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono fakahoko ʻa hono finangaló?
LOLOTONGA hono fakaheeʻi ʻa e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné ki he motu ko Pātimosí, ʻoku ʻoange ai kiate ia ha ngaahi vīsone fakaekikite. ʻOkú ne mamata ki he ngaahi meʻa fakaueʻiloto ʻi heʻene “Laumalieʻia” ʻo ne hoko ai ʻo ʻi he “ʻaho ʻo e ʻEiki.” ʻOku kamata ʻa e ʻaho ko iá ʻi hono fakanofo tuʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he 1914 ʻo lele ai ki he ngataʻanga ʻo ʻene Pule Taʻu ʻe Taha Afé.—Fakahā 1:10.
2 Naʻe ʻikai ʻoange hangatonu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e meʻa fakahā ko ení kia Sione. Naʻá ne ngāueʻaki ha fouʻanga. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Fakahā 1:1: “Ko e meʻa fakaha ʻe Sisu Kalaisi mei he Taʻehamai, ʻa ia naʻe tuku kiate ia ʻe he ʻOtua, ke fakaha ki he kau tamaioʻeiki ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke hoko leva; ʻo ne fekau atu ʻi heʻene angelo, ke fakaha fakatātā atu ia ki heʻene tamaioʻeiki ko Sione.” Ko Sihova, fakafou ʻia Sīsū, naʻá ne ngāueʻaki ha ʻāngelo ke ne fakahā kia Sione ʻa e ngaahi meʻa fakaofo fekauʻaki mo e “ʻaho ʻo e ʻEiki.” ʻI he taimi ʻe taha, naʻe toe hoko ai ʻa Sione ʻo “mamata ki he agelo e taha oku alu hifo mei he lagi, kuo iate ia ae malohi lahi.” Ko e hā ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ki he ʻāngelo ko ení? “Naa ne kalaga malohi aki ae leʻo lahi, o ne behe, Ko Babilone koe lahi kuo higa, kuo higa ia.” (Fakahā 18:1, 2, PM) Naʻe fakamonūʻaki ʻa e ʻāngelo mālohí ni ke ne fai ha fanongonongo fekauʻaki mo e tō ʻa Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. Ko ia ai, ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha veiveiua ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ʻi ha founga mahuʻinga ʻi hono fakahoko ʻa hono finangaló. Ki muʻa ke sivisiviʻi fakaikiiki ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he kau ʻāngeló ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá mo e founga ʻo ʻenau tākiekina kitautolú, tau vakai angé ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie ko ení.
Naʻe Anga-Fēfē ʻa e ʻI Ai ʻa e Kau ʻĀngeló?
3. Ko e hā ʻa e fakakaukau hala fekauʻaki mo e kau ʻāngeló ʻoku maʻu ʻe he kakai tokolahi?
3 ʻOku tui ʻa e kakai ʻe laui miliona he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo. Ka ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo kinautolu pea mo honau tupuʻangá. Ko e fakatātaá, ko e kakai lotu ʻe niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha ʻofeiná, ʻoku ui ʻa e tokotaha ko iá ke ne fakataha mo e ʻOtuá ʻo ne hoko ai ko ha ʻāngelo. Ko e meʻa ia ʻoku akoʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fakatupú, ko e ʻi ai ʻa e kau ʻāngeló pea mo ʻenau taumuʻá?
4. Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e kau ʻāngeló?
4 Ko e ʻāngelo ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻi he mālohí mo e mafaí—ʻa e ʻāngelo takí—ʻoku ui ko Maikeli ko e ʻāngelo pule. (Siutasi 9) ʻOku ʻikai ko ha toe taha ia ka ko Sīsū Kalaisi. (1 Tesalonaika 4:16) ʻI he ngaahi taʻu taʻefaʻalaua he kuohilí, ʻi he taimi naʻe fakataumuʻa ai ʻe Sihova ke ne hoko ko ha Tokotaha-Fakatupú, ko e ʻuluaki ʻo ʻene ngaahi meʻa fakatupú ko e ʻAlo fakaeʻāngelo ko ení. (Fakahā 3:14) Ki mui ai, fakafou ʻi he ʻAlo ʻuluaki fakatupu ko ení, naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie kehe kotoa pē. (Kolose 1:15-17) ʻI he lave ki he ngaahi meʻamoʻui fakaeʻāngelo ko ení ko hono ngaahi fohá, naʻe ʻeke ʻe Sihova ki he pēteliake ko Siopé: “Naʻa ke ʻi fe ʻi heʻeku tanupou ʻa mamani? Tala mai, ʻo kapau ʻoku ke lava ke fakamahino? . . . ko hai naʻe fakatoka hono maka tuliki? ʻA e taimi naʻe hiva fakataha ai ʻa e ngaahi fetuʻu pongipongi, pea hiki mavava kotoa pe ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtua.” (Siope 38:4, 6, 7) ʻOku hā mahino, ko e kau ʻāngeló ko e fakatupu ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau ʻi ai ki muʻa fuoloa ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá.
5. ʻOku anga-fēfē hono fokotuʻutuʻu ʻo e kau ʻāngeló
5 “Ko e ʻOtua ʻoku ʻikai ko e fakatupu maveuveu, ka ko e fakatupu melino,” ko e fakamatala ia ʻi he 1 Kolinito 14:33. Fakatatau ki ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi foha laumālie ʻo Sihova ʻoku fokotuʻutuʻu ki he ngaahi kalasi tefito ʻe tolu: (1) ko e kau selāfimi, ʻa ia ʻoku nau ngāue ko e kau tauhi ʻi he taloni ʻo e ʻOtuá, talaki ʻa hono tuʻunga māʻoniʻoní, pea tauhi ke maʻa fakalaumālie ʻa hono kakaí; (2) ko e kau selupimi, ʻa ia ʻoku nau pouaki ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová; pea mo e (3) kau ʻāngelo kehe ʻa ia ʻoku nau fakahoko ʻa hono finangaló. (Sāme 103:20; Aisea 6:1-3; Isikeli 10:3-5; Taniela 7:10) Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tākiekina ai ʻe he ngaahi meʻamoʻui laumālie tokolahi fau ko ení ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?—Fakahā 5:11.
Ko e Hā ʻa e Ngafa ʻOku Fakahoko ʻe he Kau ʻĀngeló?
6. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau selupimí ʻi he ngoue ko ʻĪtení?
6 ʻOku ʻuluaki fai ʻa e lave hangatonu ki he ngaahi meʻamoʻui laumālié ʻi he Senesi 3:24, ʻa ia ʻoku tau lau: “Ne kapusi [ʻe Sihova] ʻa e tangata; pea ne fakanofo ʻi hahake ʻi he ngouetapu ʻi Iteni, ʻa e [kau] Selupimi, mo ha heleta ulo naʻe tavilovilo, mo leʻohi ʻa e hala ki he ʻAkau ʻo e Moʻui.” Ko e kau selupimi ko ení naʻa nau ʻai ke ʻikai toe malava ʻo hū ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki hona muʻaki ʻapi ngoué. Naʻe hoko ia ʻi he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá. Ko e hā ʻa e ngafa kuo fakahoko ʻe he kau ʻāngeló talu mei ai?
7. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻuhinga ʻo e ongo muʻaki foʻi lea ki he “ʻāngeló” ʻo fekauʻaki mo e taha ʻo e ngaahi ngafa ʻoku fakahoko ʻe he kau ʻāngeló?
7 ʻOku lave ki he kau ʻāngeló ʻo meimei tuʻo 400 ʻi he Tohi Tapú. Ko e ongo foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ki he “ʻāngeló” ʻoku lava ke liliu ia ko e “talafekau.” Ko ia kuo ngāue ai ʻa e kau ʻāngeló ko ha fetuʻutakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he ʻuluaki ongo palakalafi ʻo e kupu ko ení, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne fakahoko ʻene pōpoakí ki he ʻapositolo ko Sioné.
8, 9. (a) Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe he ʻaʻahi mei ha ʻāngelo ʻa Mānoa mo hono uaifí? (e) Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kia Mānoá?
8 ʻOku toe ngāueʻaki ʻa e kau ʻāngeló ke nau fai ʻa e poupou mo e fakalototoʻa ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻo e Kau Fakamaau ʻi ʻIsilelí, naʻe holi fakamātoato ai ʻa Mānoa mo hono uaifi paʻá ke na maʻu ha tama. Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ʻa ʻene ʻāngeló ke ne fakahā ki he uaifi ʻo Mānoá te ne maʻu ha tama. ʻOku tala mai ʻe he fakamatalá: “Vakai te ke feitama, ʻo ke faʻeleʻi ha tama tangata, pea ʻe ʻikai apo ha tele ki hono ʻulu: he ko e tamasiʻi te ne nofo ko e nasili kia Sihova mei hono fanauʻi: pea ko ia ia te ne kamata ke fakahaofi ʻa Isileli mei [he] kau Filisitia.”—Fakamaau 13:1-5.
9 Ko e uaifi ʻo Mānoá naʻe faifai pē ʻo ne fāʻeleʻi ha tama, ko Samisoni, ʻa ia naʻá ne hoko ʻo ʻiloa ʻi he hisitōlia ʻo e Tohi Tapú. (Fakamaau 13:24) Ki muʻa ke fāʻeleʻi ʻa e tamá, naʻe kole ai ʻe Mānoa ke toe foki ange ʻa e ʻāngeló ʻo fakahinohinoʻi kinaua ki he founga totonu ke ʻohake ai ʻa e tamasiʻí. Naʻe ʻeke ʻe Mānoa: “Ko e ha ʻa e tuʻutuʻuni ki he tamasiʻi, mo ʻene ngaue?” Naʻe toe fakahaaʻi kia Mānoa ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e ngaahi fakahinohino naʻá ne ʻoange ki hono uaifí. (Fakamaau 13:6-14) He ongoʻi loto-toʻa moʻoni ē kuo pau naʻe maʻu ʻe Mānoá! ʻOku ʻikai ke ʻaʻahi ʻa e kau ʻāngeló ki he faʻahinga tāutaha ʻi he founga tatau he ʻahó ni, kae hangē ko Mānoá, ʻoku lava ke kumi ʻa e ngaahi mātuʻá ki he fakahinohino ʻa Sihová, ʻi heʻenau akoʻi ʻenau fānaú.—Efeso 6:4.
10, 11. (a) Naʻe fēfē hono ueʻi ʻo ʻIlaisa mo ʻene sevānití ʻi he kau tau Sīlia naʻe fakatūʻutá? (e) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he fakakaukauloto ki he meʻa ko eni naʻe hokó?
10 Naʻe ʻi ai ha faʻifaʻitakiʻanga fakaueʻiloto ʻo e poupou fakaeʻāngeló ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻIlaisa ko e palōfitá. Naʻe nofo ʻa ʻIlaisa ʻi Tōtani, ko ha kolo ʻi ʻIsileli. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻa e sevāniti ʻa ʻIlaisá ʻo ne sio atu ki tuʻá, naʻá ne mamata ai kuo takatakaiʻi ʻa e koló ʻe he fanga hoosi mo e ngaahi saliote tau. Naʻe fekauʻi ʻe he tuʻi Sīliá ha fuʻu kongakau mālohi ke nau puke ʻa ʻIlaisa. Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e tauhi ʻo ʻIlaisá? ʻI he manavahē, ʻo ilifia lahi nai, naʻá ne kalanga: “ʻOiaue, Tangataʻeiki, ko e ha ʻataua ʻe fai?” Kiate ia, ne hā ngali kuo mole kotoa ʻa e ʻamanakí. Ka naʻe tali ange ʻe ʻIlaisa: “ʻOua te ke manavasiʻi: he ʻoku toko lahi ʻa e kau mo kitaua ʻi he kau mo kinautolu.” Ko e hā ʻene ʻuhingá?—2 Tuʻi 6:11-16.
11 Naʻe lāuʻilo ʻa ʻIlaisa naʻe ʻi ai tonu ʻa e fuʻu kau tau fakaeʻāngelo ke poupouʻi ia. Kae kehe, naʻe ʻikai sio ʻa ʻene sevānití ki ha meʻa. Ko ia “nae lotu a Ilaisa, o ne behe, E Jihova, oku ou kole kiate koe, ke ke fakaa a hono mata, koeuhi ke ne mamata. Bea nae fakaa ae mata oe talavou e Jihova; bea naa ne jio: bea vakai, nae fonu ae mouga i he faga hose moe gaahi jaliote afi nae nofo takatakai ia Ilaisa.” (2 Tuʻi 6:17, PM) Naʻe toki lava leva ke sio ʻa e tauhí ki he fuʻu kau tau fakaeʻāngeló. ʻI he maʻu ʻa e fakamaama fakalaumālié, ʻoku tau lava ai mo kitautolu foki ke lāuʻilo ki he ʻi ai ʻa e kau ʻāngeló, ʻa ia ʻoku nau ʻi he malumalu kotoa ʻo e tataki ʻa Sihova mo Kalaisí, ʻo poupou mo maluʻi ʻa e kakai ʻa Sihová.
Poupou Fakaeʻāngelo ʻi he Taimi ʻo Kalaisí
12. Ko e hā ʻa e poupou naʻe maʻu ʻe Mele mei he ʻāngelo ko Kepalelí?
12 Fakakaukau ki he poupou naʻe maʻu ʻe he tāupoʻou Siu ko Melé ʻi heʻene fanongo ki he ongoongó: “Te ke tuʻituʻia, pea te ke ʻaloʻi ha tama, pea te ke fakahingoa ia ko Sisu.” Ki muʻa pē ʻi heʻene fakahoko ʻa e pōpoaki fakaʻohovale ko ení, naʻe pehē ange kiate ia ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí, ʻa ia naʻe fekauʻi mai mei he ʻOtuá: “ʻE Mele, ʻoua te ke manavahē; he kuo ke taʻimalie mei he ʻOtua.” (Luke 1:26, 27, 30, 31) He fakalototoʻa mo e fakaivimālohi moʻoni ē kuo pau naʻe hoko kia Mele ʻi he ngaahi lea ko eni naʻe fakapapauʻi ange ai kiate ia ʻene taʻimālie ki he ʻOtuá!
13. Naʻe anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa Sīsuú?
13 Ko e toe tafaʻaki ʻe taha ʻo e poupou fakaeʻāngeló naʻe hoko ia hili hono talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahi tuʻo tolu naʻe fai kiate Ia ʻe Sētane ʻi he toafá. ʻOku tala mai ʻe he fakamatalá ʻi he ʻosi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, naʻe “tukuange ia ʻe he Tevolo: pea ʻiloange naʻe haʻu ha kau angelo ʻo fai ha tauhi kiate ia.” (Mātiu 4:1-11) Naʻe hoko ʻa e meʻa meimei tatau ʻi he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú. ʻI he faingataʻaʻiá, naʻe tulolo ʻa Sīsū ʻo ne kamata lotu, ʻo pehē: “ʻE Tamai, kapau ko ho finangalo, ke ke fakalaka ʻa e ipu ni meiate au: kae kehe ke ʻoua naʻa fai hoku loto ka ko hoʻou pē. Pea naʻe ha kiate ia ha angelo mei he langi, ʻo ʻomi haʻane malohi.” (Luke 22:42, 43) Ka ko e hā ʻa e faʻahinga poupou fakaeʻāngelo ʻoku tau maʻu he ʻaho ní?
Poupou Fakaeʻāngelo ʻi Onopooni
14. Ko e hā ʻa e fakatanga kuo pau ke kātekina ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopōní, pea ko e hā ʻa e olá?
14 ʻI heʻetau lāulea ki he hisitōlia ʻi onopooni ʻo e ngāue fakamalanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻikai ʻoku tau sio ai ki he fakamoʻoni ʻo e poupou fakaeʻāngeló? Ko e fakatātaá, naʻe malava ʻa e kakai ʻa Sihová ke matuʻuaki ʻa e ʻohofi anga-kakaha naʻe fai ʻe he kau Nasi ʻi Siamane mo ʻIulope Hihifó ki muʻa pea ʻi he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní (1939-45). ʻI he malumalu ʻo e pule fakafāsisi ʻa e Katoliká ʻi ʻĪtali, Sipeini, mo Potukalí, naʻe pau ai ke nau matuʻuaki ʻa e fakatanga naʻe toe lōloa ange. Pea naʻa nau kātekina ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ʻa e fakatanga ʻi he Sovieti ʻIunioni ki muʻá mo e ngaahi fonua naʻá ne puleʻí. ʻOku ʻikai foki ngalo ʻa e fakatanga naʻe kātekina ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻi he ngaahi fonua ʻAfilika ʻe niʻihi.a ʻI he ngaahi taimi ki mui ní, kuo tofanga ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he fakatanga kakaha ʻi he fonua ko Siōsiá. Kuo fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí ke fakangata ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo ia, ʻi he tuʻunga ko ha kautahá, kuo nau hao mai ʻi he fakafepaki peheé pea kuo nau lakalakaimonū. Ko e meʻá ni, ʻi hano konga, ko e tupu ia mei he maluʻi kuo fai ʻe he kau ʻāngeló.—Sāme 34:7; Taniela 3:28; 6:22.
15, 16. Ko e hā ʻa e poupou fakaeʻāngelo ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau ʻi māmani lahí?
15 ʻOku fakakaukau fakamātoato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki heʻenau ngāue ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani lahi pea ke ngaohi ākonga ʻaki hono akoʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú ki he kakai mahuʻingaʻia ʻi he feituʻu kotoa pē. (Mātiu 28:19, 20) Kae kehe, ʻoku nau ʻiloʻi lelei heʻikai lava ke nau fakahoko ʻa e fekaú ni ʻo taʻekau ai ha poupou mei he kau ʻāngeló. Ko ia ai, ko e meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻi he Fakahā 14:6, 7 kuo hoko ia ko ha matavai hokohoko ʻo e fakalototoʻa kia kinautolu. ʻOku tau lau ai: “Pea u [ʻapositolo ko Sioné] vakai ha angelo ʻe taha, ʻoku ne puna ʻi he loto langi, pea ʻoku ne ʻalu mo ia ʻa e Kosipeli taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e faʻahinga; ʻo ne lea leʻo lahi ʻo pehē, Mou manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia; he kuo hokosia ʻa e taimi oʻene fakamāu: pea mou hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua mo e tahi mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaitafe.”
16 Ko e ngaahi leá ni ʻoku fakahaaʻi mahino ai ko e ngāue lahi fakaʻevangeliō ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahí ʻoku poupouʻi mo tataki fakaeʻāngelo. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau ʻāngeló ke nau tataki ʻa e kakai loto-moʻoní ki heʻene Kau Fakamoʻoní. Kuo toe tataki ʻe he kau ʻāngeló ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he faʻahinga tāú. ʻE fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ʻuhinga ʻoku lahi fau ai ʻa e taimi—ʻoku toutou hoko ʻo ʻikai ko ha hokonoa pē—ʻa e fetaulaki ʻa e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo ha tokotaha ʻi he taimi tonu ʻokú ne hokosia ai ha faingataʻa peá ne fiemaʻu ha tokoni fakalaumālié.
Ko ha Ngafa Fakaueʻiloto ʻi he Kahaʻu Ofi Maí
17. Ko e hā naʻe hoko ki he kau ʻAsīliá ʻi hono ʻohofi ʻe ha ʻāngelo pē ʻe taha?
17 Tānaki atu ki he ngāue ko e kau talafekau mo e kau tokoni fakaivimālohi ki he kau lotu ʻa Sihová, ʻoku ngāue ʻa e kau ʻāngeló ki ha toe taumuʻa ʻe taha. ʻI he ngaahi taimi he kuohilí, naʻa nau fakahoko ai ʻa e ngaahi fakamaau fakaʻotuá. Ko e fakatātaá, ʻi he senituli hono valu K.M., naʻe fakamanamanaʻi ai ʻa Selusalema ʻe ha fuʻu kongakau tokolahi fau ʻo e kau sōtia ʻAsīlia. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa Sihová? Naʻá ne pehē: “Te u maluʻi ʻa e kolo ni ke fakamoʻui koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko ʻeku sevaniti ko Tevita.” ʻOku tala mai ʻe he fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻa e meʻa naʻe hokó: “ʻI he po ko ia naʻe ʻalu atu ʻa e angelo ʻa Sihova, ʻo ne taaʻi ʻi he ʻapitanga Asilia ha toko taha kilu ma valu mano ma nima afe: pea ʻi heʻenau tuʻu hake hengihengi ʻi he ʻapongipongi, uoke! ko e tuʻunga ʻangaʻanga pe ena.” (2 Tuʻi 19:34, 35) Hē ngāvaivai ē ko e kau tau ʻa e tangatá ʻi hono fakahoa atu ki he mālohi ʻo ha ʻāngelo pē ʻe taha!
18, 19. Ko e hā ʻa e ngafa fakaueʻiloto ʻe fakahoko ʻe he kau ʻāngeló ʻi he kahaʻu ofi maí, pea ʻe anga-fēfē ʻene kaunga ki he faʻahinga ʻo e tangatá?
18 ʻE ngāue ʻa e kau ʻāngeló ko e ngaahi kongakau fakahoko tautea ʻa e ʻOtuá ʻi he kahaʻu ofi maí. Kuo vavé ni ʻaupito, ke hoko mai ʻa Sīsū “ʻi ha uloafi, pea haʻofia ʻe hono lahi ko e kau angelo.” Ko ʻenau ngāué ke “fai sauni ki he kau taʻeʻilo ʻOtua, pea ki he kau taʻetalangofua ki he Kosipeli ʻo hotau ʻEiki ko Sisu.” (2 Tesalonaika 1:7, 8) Ko ha ola lelei ē ko e ngāué ni ki he faʻahinga ʻo e tangatá! Ko e faʻahinga ʻoku nau fakafisi ke tali ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku lolotonga talaki ʻi māmani lahí te nau tofanga ʻi he fakaʻauha. Ko e faʻahinga pē ʻoku kumi kia Sihova, ki he faitotonú mo e anga-vaivaí ʻe ‘fufū ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová.’—Sefanaia 2:3.
19 ʻE lava ke tau houngaʻia ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau ʻāngelo mālohí ke nau poupouʻi mo fakaivimālohiʻi ʻa ʻene kau lotu ʻi he māmaní. Ko ʻetau mahinoʻi ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he kau ʻāngeló ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku tautefito ʻene fakafiemālié, koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo kuo nau angatuʻu kia Sihova pea kuo nau hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo e taki ʻa Sētané. Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he ngaahi sitepu ʻe lava ke fou ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke maluʻi kinautolu mei he tākiekina mālohi ʻa Sētane ko e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala fakaikiiki ʻo e ngaahi fakatanga lalahi ko ení, sio ki he Yearbook of Jehovah’s Witnesses ki he 2000 (Lepupilika Seki), 1999 (Malauī), 2004 (Molotova), 1996 (Mosemipīki), 1994 (Pōlani), 1983 (Potukali), 1972 (Sekisolovākia), 2006 (Semipia), 1974 mo e 1999 (Siamane), 1978 (Sipeini), 1983 (ʻEngikola), 1982 (ʻĪtali), 1992 (ʻItiopea) mo e 2002 (ʻIukalaine).
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻi ai ʻa e kau ʻāngeló?
• Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e kau ʻāngeló ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú?
• Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he Fakahā 14:6, 7 fekauʻaki mo e ngāue ʻa e kau ʻāngeló he ʻaho ní?
• Ko e hā ʻa e ngafa fakaueʻiloto ʻe fakahoko ʻe he kau ʻāngeló ʻi he kahaʻu ofi maí?
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
Ko Mānoa mo hono uaifí naʻe fakalototoʻaʻi ʻe ha ʻāngelo
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
“ʻOku toko lahi ʻa e kau mo kitaua ʻi he kau mo kinautolu”