Kau Talavou ʻOku Ongo ki Hoʻomou Ngaahi Mātuʻá Hoʻomou Tōʻongá
“ʻOKU ʻikai haʻaku toe fiefia ʻoku lahi ʻi he meʻa ni, ʻa ʻeku fanongo ki heʻeku fanau, ʻoku nau laka ʻi he moʻoni,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné. (3 Sione 4) Neongo ʻoku ʻuhinga ʻa e fānau naʻe lave ki ai ʻi he veesi Fakatohitapu ko ʻení ki he kau ākonga Kalisitiané, ko ha mātuʻa manavahē-ʻOtua ʻe lava ke ne mahinoʻingofua ʻa e ongo ko ʻeni naʻe fakamatalaʻi ʻe Sioné. Hangē ko e tākiekina lahi ʻe he mātuʻá ʻa e moʻui ʻa ʻenau fānaú, ʻoku pehē pē mo e kaunga lahi ʻa e fānaú ki he moʻui ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsilelí ʻa e lava ko ia ke maongo loloto ʻa e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá. Naʻá ne tohi: “Ko e foha poto ko e fiefiaʻanga o ʻene tamai: Ka ko e tama vale ko e fakamamahi oʻene faʻe.” (Palovepi 10:1) Ko ia ai, ko e fānau kotoa pē—aʻu ki he fānau lalahí—ʻoku fakapotopoto ke nau fakakaukau ki he ola ʻe hoko ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá ki heʻenau tamaí mo e faʻeé. Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻení?
Kiʻi fakakaukau angé ki he tokangaekina kotoa kuo līʻoa ʻe hoʻo ongo mātuʻa manavahē-ʻOtuá ki hono tauhi hake koé! Ko ʻena ngaahi tokanga mo e lotu maʻaú naʻe kamata fuoloa ia ki muʻa ke fanauʻi koé. Hili hono fanauʻi koé, naʻe maʻu ai fakatouʻosi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo koe pea ʻoku pau pē ne na fakamālōʻiaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he monū mo e fatongia maʻongoʻonga—kae mafatukituki—ʻo e tauhi fānaú. Ko ha kiʻi pēpē valevale ʻeni naʻe ʻi hona malumalú he taimí ni, pea ʻi hona tuʻunga ko e ongo lotu kia Sihová, naʻá na vakai fakamātoato ki ai.
Koeʻuhi ko hoʻo ongo mātuʻá ko e ongo Kalisitiane moʻoni, naʻá na hanga ki he Tohi Tapú mo e ngaahi tohi Fakatohitapú ki ha fakahinohino alafalalaʻanga, pea ne na kumi faleʻi ki he faʻahinga kuo nau ʻosi tauhi fānaú. Naʻá na toe hokohoko atu foki hono fakahā ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻa e ngaahi meʻa naʻá na hohaʻa ki aí. (Fakamāu 13:8) ʻI hoʻo tupu haké, naʻe ʻiloʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa ho ngaahi mālohingá ka naʻe ʻikai puli meiate kinaua ʻa ho ngaahi vaivaiʻangá. (Siope 1:5) ʻI he aʻu ki hoʻo taʻu hongofulu tupú naʻe malanga hake ai ha toe ngaahi pole. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo pē naʻá ke anga fakafetau, pea naʻe lotu, fekumi mo fakakaukau lahi ange ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá fekauʻaki mo ha founga ke tokoniʻi ai koe ke kei hokohoko atu ʻa hoʻo lotu ki hoʻo Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova.
ʻE kei faʻē ai pē mo tamai ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Naʻa mo hoʻo tupu ʻo lahi angé, ʻoku hokohoko atu pē ʻa ʻena tokanga ki hoʻo lelei fakasinó, fakaefakakaukaú, fakaeongó mo e fakalaumālié. Kae kehe, ko e taimi kotoa ko iá, ʻoku manatuʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻokú ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke fai hoʻo fili pē ʻaʻau pea ʻoku ʻikai lava ke fakapapauʻi atu pe ʻe iku ki he hā ʻa hoʻo moʻuí. Faai atu pē, ʻe fiemaʻu leva ke ke fili maʻau ʻa e ʻalunga ke fou aí.
Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ʻa e pehē, kapau ‘ʻoku ʻikai ha toe fiefia’ ʻa e mātuʻá ka ko e fanongo ʻoku “laka ʻi he moʻoni” ʻa ʻenau fānaú, ʻoku toe moʻoni foki kapau ʻe hoko ʻa e fehangahangai ʻo e tuʻunga ko iá? Ko e moʻoni, ko e fānau ʻoku tōʻonga fakavalevalé ʻoku nau hoko ʻo fakamamahi ki heʻenau mātuʻá. Naʻe pehē ʻe Solomone: “Ko e tama vale ko e mamahiʻanga oʻene tamai: Pea ko e koto fifisi kiate ia naʻe faʻeleʻi ia.” (Palovepi 17:25) He loto-mamahi moʻoni ē ko e ngaahi mātuʻá ʻi he taimi ʻoku liʻaki ai ʻe ha tama ʻa e lotu ki he ʻOtua moʻoní!
Fānau, ʻoku hā mahino ʻoku ʻi ai hoʻomou kaunga lahi ki homou fāmilí pea ʻoku toe mahulu atu ai. ʻOku maongo loloto ʻa hoʻomou tōʻongá ki he loto ʻa hoʻomou ngaahi mātuʻá. Kapau te ke fulituʻa mei he ʻOtuá mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻe loto-mamahi lahi ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Kae kehe, ʻi he tuʻunga fehangahangaí ʻoku toe moʻoni mo ia foki. Kapau te ke nofoʻaki faitōnunga mo talangofua ai pē kia Sihova, ʻe fiefia ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Fakapapauʻi ke ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo hoʻo ongo mātuʻá! Ko e hā ha toe meʻaʻofa mahuʻinga ange ʻe faifai ange peá ke lava ke ʻave kiate kinaua kuó na tauhi hake, maluʻi mo ʻofa ʻiate koé?