LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 5/15 p. 26-28
  • Tuli ki he “Maonioni i he Manavahe ki he Otua”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tuli ki he “Maonioni i he Manavahe ki he Otua”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ‘E i Ai ae Hala oe Maonioní’
  • “E Ikai Alu Ai ae Tae Maa”
  • “ʻE ʻIkai Ai ha Laione”
  • Ko e Tuli ki he “Maʻoniʻoni ʻi he ʻApasia ki he ʻOtua”​—Ko ha Tāpuaki!
  • “ʻOku Māʻoniʻoni, ʻOku Māʻoniʻoni, ʻOku Māʻoniʻoni ʻa Sihova”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • “Mou Hoko Kimoutolu Foki ko e Maʻoniʻoni ʻi Hoʻomou Toʻonga Kotoa Pe”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Hanganaki Fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 5/15 p. 26-28

Tuli ki he “Maonioni i he Manavahe ki he Otua”

ʻI HONO taku ʻa e māʻoniʻoní ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Oku maonioni, oku maonioni, oku maonioni, a Jihova.” (Ai. 6:3, PM; Fkh. 4:8) Ko e foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ki he “māʻoniʻoni” ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fakakaukau ʻo e masani pe maʻa fakalotu, ʻa ia ko e fakamavaheʻi mei he ʻulí. Ko e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ki heʻene haohaoa fakaeʻulungāanga fakaʻaufuli.

ʻIkai ʻe ʻamanekina ʻe he ʻOtua māʻoniʻoni ko Sihová ʻa e faʻahinga ʻoku nau lotu kiate iá ke nau māʻoniʻoni, ʻa ia ko ʻenau maʻa fakaesino pea pehē ki he fakaeʻulungāanga mo e fakalaumālie? ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa hono kakaí ke nau māʻoniʻoni. ʻOku tau lau ʻi he 1 Pita 1:16: “Te mou maʻoniʻoni, he ʻoku ou maʻoniʻoni.” ʻE lava moʻoni ke faʻifaʻitaki ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová? ʻIo, ka ʻe ʻikai lava ke nau faʻifaʻitaki haohaoa ki ai. ʻE lava ke vakai mai ʻa e ʻOtuá ʻoku tau māʻoniʻoni kapau ʻoku tau lotu kiate ia ʻi ha tuʻunga maʻa fakalaumālie pea maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia.

ʻE lava fēfē leva ke tau maʻa ai pē ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku taʻemaʻa fakaeʻulungāanga? Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí? Ko e hā ʻa e ngaahi feliliuaki ʻi he leá mo e ʻulungāangá ʻoku fiemaʻu nai ke tau faí? Tau sio angé ki he meʻa ʻe lava ke tau ako ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni mei he meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he kau Siu naʻe foki mei Pāpilone ki honau fonua tupuʻangá ʻi he 537 K.M.

‘E i Ai ae Hala oe Maonioní’

Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ko hono kakaí ʻa ia naʻe fakaheeʻi ki Pāpiloné ʻe toe fakafoki kinautolu ki honau fonua tupuʻangá. Ko e kikite ʻo e toe fakafokí naʻe ʻi ai ʻa e fakapapau ko ení: “E i ai ae hala motua, bea moe hala, bea e ui ia koe hala oe maonioni.” (Ai. 35:8a, PM) ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi leá ni naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakaava ʻe Sihova ʻa e hala ki he kau Siú ke nau aʻu ai ki ʻapí ka naʻá ne fakapapauʻi te ne maluʻi kinautolu ʻi he halá.

Ki heʻene kau sevāniti ʻi onopooni ʻi he māmaní, naʻe fakaava ʻe Sihova ʻa e “hala oe maonioni” ʻo tataki ai kinautolu ke mamaʻo mei Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. ʻI he 1919 naʻá ne fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane paní mei he pōpula fakalaumālie ki he lotu loí, pea naʻa nau fakamaʻa ʻi he tuʻunga fakalakalaka ʻenau lotú mei he ngaahi akonaki loi kotoa pē. ʻI he tuʻunga ko e kau lotu ʻa Sihova he ʻaho ní, ʻoku tau maʻu ha ʻātakai maʻa mo e nonga fakalaumālie ʻa ia ʻe lava ai ke tau lotu kia Sihova pea maʻu ha vahaʻangatae melino mo ia pea mo hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko e kau mēmipa ʻo e “fanga sipi toko siʻi” ʻo e kau Kalisitiane paní mo ha “fuʻu kakai lahi” ʻoku tupulaki ʻo e “fanga sipi kehe” kuo nau fili ke ʻaʻeva ʻi ha hala ʻa ia ʻoku māʻoniʻoní pea ʻoku nau fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau kau fakataha mo kinautolu. (Luke 12:32; Fkh. 7:9; Sione 10:16) Ko e “hala oe maonioni” ʻoku ʻatā ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau loto-lelei ke “atu ho [nau] jino koe feilaulau moui, mo maonioni, mo lelei ki he Otua.”​—Loma 12:1, PM.

“E Ikai Alu Ai ae Tae Maa”

ʻI he 537 K.M., naʻe pau ai ki he kau Siu naʻe fokí ke nau aʻusia ha fiemaʻu mahuʻinga. ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga naʻe taau ke ʻaʻeva ʻi he “hala oe maonioni,” ʻoku pehē ʻi he Aisea 35:8e (PM): “E ikai alu ai ae tae maa; ka e tuku ia kiate kinautolu ni: bea ne ogo koe vale ae kakai fonoga e ikai te nau he ai.” Koeʻuhi ko e taumuʻa ʻa e kau Siu naʻe foki ki Selusalemá ke toe fokotuʻu ʻa e lotu maʻá, naʻe ʻikai ha feituʻu ai ki he faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakaueʻiloto siokitá, ʻikai haʻanau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa toputapú, pe ko e faʻahinga naʻe taʻemaʻa fakalaumālié. Naʻe fiemaʻu ki he faʻahinga naʻe fokí ke nau tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga māʻolunga ʻa Sihová. Ko e faʻahinga ʻoku nau holi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻoku fiemaʻu ke nau aʻusia ʻa e fiemaʻu tatau. Kuo pau ke nau tuli ki he “maonioni i he manavahe ki he Otua.” (2 Kol. 7:1 [6:19], PM) Ko e hā leva ʻa e ngaahi tōʻonga taʻemaʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

“ʻOku matuʻaki eʻa ʻa e ngaahi ngaue ʻa Kakano,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ko e feʻauaki, ko e angaʻuli, ko e pauʻu” pe ʻulungāanga tākatuʻu. (Kal. 5:19) Ko e feʻauakí ʻoku kaunga ia ki he ngāue fakaefehokotaki fakasino kotoa pē ʻoku kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ʻōkani fakafanaú ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi tuʻa ʻi he haʻi ʻo e nofo malí. Ko e ʻulungāanga tākatuʻú ʻoku kau ki ai ʻa e “anga-mousaʻa, anga-taʻefakamaʻumaʻu; tōʻonga taʻenā; tōʻonga fakalielia.” Ko e feʻauakí mo e ʻulungāanga tākatuʻú fakatouʻosi ʻoku mahino ʻa ʻene fepaki mo e tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Ko ia ai, ko e faʻahinga ʻoku hokohoko atu ʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻoku ʻikai fakaʻatā kinautolu ke nau hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané pe tuʻusi kinautolu mei ai. ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e anga-ʻuli mafatukituki, ʻa ia ʻoku nau fai ʻa e “angaʻuli kotoa pe ʻi he havala.”​—Ef. 4:19.

Ko e “angaʻuli” ko ha foʻi lea ia ʻokú ne kāpui ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi angahalá. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki aí ʻoku ʻuhinga iá ki he taʻemaʻa pe ʻuli ʻi ha faʻahinga founga pē​—ʻi he ʻulungāangá, ʻi he leá, pea ʻi he feohi fakalotu mo e kau taʻetuí. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku kau ki ai ha tuʻunga ʻo e taʻemaʻa ʻa ia heʻikai nai fiemaʻu ki ai ha ngāue fakaefakamaau.a Ka ʻoku tuli ki ha ʻalunga māʻoniʻoni ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e meʻa taʻemaʻa peheé?

Tau pehē ʻoku kamata fakapulipuli ha Kalisitiane ke sio ʻi he ʻata fakalieliá. ʻI he langaʻi māmālie ʻa e ngaahi holi taʻemaʻá, ʻoku fakavaivaiʻi ai ʻene fakapapau ke maʻa ai pē ʻi he ʻao ʻo Sihová. Ko hono ʻulungāangá kuo teʻeki ai nai ke fakalalahi ia ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e hoko ko e anga-ʻuli mafatukitukí, ka ʻoku ʻikai te ne hokohoko atu ke sio pē ki he ‘ngaahi meʻa ʻoku maʻá, ngaahi meʻa ʻoku ongoongoleleí, ʻulungaanga leleí mo e ngaahi meʻa ʻoku fakamaloʻiá.’ (Fili. 4:8) Ko e ʻata fakalieliá ʻoku taʻemaʻa pea ʻokú ne maumauʻi moʻoni ʻa hoto vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai totonu ke fai ha talanoa ki ha faʻahinga anga-ʻuli pē ʻi hotau lotolotongá.​—Ef. 5:3 (5:1, PM).

Fakakaukau angé ki ha toe fakatātā ʻe taha. Tau pehē ʻoku fai ʻe ha Kalisitiane ha fakalielia-toko-taha​—ʻi hono ʻai ʻosi fakataumuʻa ke fakatupunga haʻane fiefia fakaefehokotaki fakasino—​ʻo tatau ai pē pe ʻoku fai fakataha eni mo e mamata ʻi ha ʻata fakalielia pe ʻikai. Neongo ko e foʻi lea “fakalielia-toko-taha” ʻoku ʻikai ke ʻasi ia ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava nai ke ʻi ai ha taʻepauʻia pe ko ha tōʻonga ia ʻo e ʻuli fakaʻatamaí mo fakaeongó? ʻIkai ʻe maumauʻi lahi ʻe he hokohoko atu ʻo e faʻahinga ʻuliʻi ko ení ʻa hoto vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihová pea ʻai kita ke te taʻemaʻa ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá? Tau tokanga fakamātoato ki he ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke “tau fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto” pea “ʻai ke mate leva [hotau] ngaahi kupu ʻoku ʻi mamani, ko e feʻauaki, angaʻuli, havala, holi pango; kaeʻumaʻā ʻa e manumanu.”—2 Kol. 6:19 (7:1, PM); Kol. 3:5.

Ko e māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané ʻoku fakaʻatā pē ai ʻa e ʻulungāanga taʻemaʻá, naʻa mo hono fakaʻaiʻai iá. Ko hono talitekeʻi ʻa e fakatauele ke kau ʻi he tōʻonga taʻemaʻá ʻe mātuʻaki faingataʻa nai. Ka ko e kau Kalisitiane moʻoní kuo pau ke ʻoua te nau “laka ʻo hange ko e fai ʻa Senitaile; ʻa ia ʻoku nau fou ʻi he muna ʻa honau loto.” (Ef. 4:17) Ko ʻetau fakaʻehiʻehi pē mei he ʻulungāanga taʻemaʻá ʻi hono fai fakapulipuli pe fai taʻefakapulipulí, ʻe toki fakaʻatā ai kitautolu ʻe Sihova ke hokohoko atu ʻetau laka ʻi he “hala oe maonioni.”

“ʻE ʻIkai Ai ha Laione”

Ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua māʻoniʻoni ko Sihová, ʻe fiemaʻu nai ai ke fai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi he ʻulungāangá pea mo e leá. ʻOku pehē ʻi he Aisea 35:9: “ʻE ʻikai ai ha laione, pea naʻa mo e fungani manu fekai ʻe ʻikai te ne lava ke ʻalu hake ki ai,” ko e “hala [ia] oe maonioni.” ʻI he tuʻu fakaefakatātaá, ko e kakai ʻoku anga-fakamālohi mo fakaaoao ʻenau tōʻongá mo e leá ʻoku fakatatau kinautolu ki he fanga manu fekaí. Heʻikai moʻoni hanau tofiʻa ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (Ai. 11:6; 65:25) Ko ia ʻoku fiemaʻu papau ai ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau holi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ke nau liʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga anga-fakamanu pehē ʻi honau angaʻitangatá pea tuli ki ha ʻalunga māʻoniʻoni.

“Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu, ʻio mo e lotokovi kotoa,” ko e ekinaki mai ia ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolú. (Ef. 4:31) ʻI he Kolose 3:8, ʻoku tau lau ai: “Ke mou tuku ʻe kimoutolu foki ʻa e meʻa pehe kotoa pe, ʻa e ʻita, ʻa e lili, ʻa e lotokovi; taʻofi homou ngutu mei he lauʻikovi mo e kape.” Ko e foʻi lea “lauʻikovi” naʻe ngāueʻaki ʻi he ongo foʻi veesi ko ení ʻoku ʻuhinga tefito ia ki he talanoa fakatupu maumau, tuku hifo pe talanoa taʻefakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻI he ʻahó ni, ko e lea fakalotomamahi mo taʻetāú kuo hoko ia ʻo failahia ʻaupito, ʻo aʻu ʻo fai ia ʻi ʻapi. Ko e ngaahi hoa malí ʻoku nau fekailangakiʻaki pe fai ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi lea oʻo, fakamamahi mo fakamāʻulaloʻi. Ko e faʻahinga lea fakalotomamahi ko ení ʻoku ʻikai totonu ke ʻasi ia ʻi he ngaahi ʻapi Kalisitiané.​—1 Kol. 5:11.

Ko e Tuli ki he “Maʻoniʻoni ʻi he ʻApasia ki he ʻOtua”​—Ko ha Tāpuaki!

Ko ha monū ē ko ia ke tauhi ki he ʻOtua māʻoniʻoní, ʻa Sihova! (Sios. 24:19) Ko e palataisi fakalaumālie ʻa ia kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Ko hono tauhi maʻu ke māʻoniʻoni hotau ʻulungāangá ʻi he vakai mai ʻa Sihová ko e moʻoni ko e founga lelei taha ia ʻo e moʻuí.

Kuo vavé ni ke hoko ʻa e Palataisi fakamāmani naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ko ha meʻa moʻoni. (Ai. 35:1, 2, 5-7) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau hoholi ki ai pea hanganaki tuli ki ha ʻalunga fakaʻotuá ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻi ai. (Ai. 65:17, 21) Ko ia ai, tau hokohoko atu leva ke lotu ki he ʻOtuá ʻi ha tuʻunga maʻa fakalaumālie pea tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha lāulea ki he meʻa ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e “angaʻuli . . . ʻi he havala” mei he “angaʻuli,” sio ki he Taua Leʻo, Siulai 15, 2006, peesi 29-31.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e hā naʻe fiemaʻu koeʻuhi ke ʻaʻeva ai ʻa e kau Siú ʻi he “hala oe maonioni”?

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

Ko e ʻata fakalieliá ʻokú ne maumauʻi ʻa hoto vahaʻangatae mo Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

“Ko e . . . feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share