ʻUhinga ʻe Nima ke Manavahē Ai ki he ʻOtuá ʻo ʻIkai ko e Tangatá
KO E talavoú naʻá ne ʻohovale mo fiefia. Ko e meʻa ne toki hokó naʻe taʻeʻamanekina fakaʻaufuli. Ko ʻene fetalanoaʻaki mo e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne ʻilo ai ha meʻa foʻou. Ko e foʻi fehuʻi ko ia pe ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá naʻá ne fakahohaʻasi ia ʻi he laui taʻu, ka ʻi he taimi ko ení kuo tali mahino ia mei he Tohi Tapú. Naʻe ʻikai haʻane teitei fakakaukau ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamatala mahuʻinga mo fakalotomāfana lahi.
ʻI ha ngaahi miniti siʻi mei he mavahe ʻa e ongo ʻaʻahí, naʻe hū fakavave mai ai ʻa e pule falé ki hono lokí ʻo ʻeke fakaʻita ange, “Ko hai ʻa e ongo meʻa ko iá?”
ʻI heʻene ʻohovalé, naʻe ʻikai lava ai ke tali ʻe he talavoú ʻa e fehuʻí.
“ʻOku ou ʻiloʻi ʻe au kinaua,” ko ʻene kailá ia, “pea kapau te ke toe tali kinaua, te ke hiki leva ʻo kumi hao loki ʻi ha feituʻu kehe!”
Naʻá ne haʻaki ʻa e matapaá peá ne mavahe.
ʻAmanekina ʻe he Kau Muimui Moʻoni ʻo Kalaisí ʻa e Fakafepaki
Ko e meʻa ne hokosia ʻe he talavou ko ení ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku fakamatala ai: “ʻIo, pea ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.” (2 Timote 3:12) Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he tuʻunga lahi ʻoku ʻikai te nau manakoa pea kuo ʻikai ʻaupito pē ke nau manakoa. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Sioné ki hono kaungā Kalisitiané: “ʻOku tau lāuʻilo ko e tupu mei he ʻOtua ʻa kitautolu, pea ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” ʻOku toe fakatātaaʻi ʻa Sētane ko e Tēvoló “ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” (1 Sione 5:19; 1 Pita 5:8) Ko e manavahē tangatá ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻatau ola lelei taha ʻa Sētané.
Naʻa mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi pea ʻikai faiangahalá, naʻe manukiʻi ia mo fakatangaʻi. Naʻá ne pehē: “Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pe.” (Sione 15:25) ʻI he pō ki muʻa heʻene pekiá, naʻá ne teuʻi ai ʻa hono kau muimuí ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu, manatu naʻe muʻa noa pē ʻene fehiʻa kiate au ʻiate kimoutolu. Manatu he lea naʻa ku fai kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki ʻe lahi ʻi heʻene ʻeiki. Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki.”—Sione 15:18, 20.
ʻI he fakatokanga ko ení, kuo toumoua ai ʻa e tokolahi ke tuʻu maʻá e lotu moʻoní. ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau kumi ʻa Sīsuú, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Talaʻehai naʻe ai ha taha ʻe lea mālohi ʻiate ia, ko ʻenau manavahē ki haʻa Siū.” (Sione 7:13; 12:42) Ko e kau taki lotu ʻo e ʻaho ko iá naʻa nau fakamanamana ke kapusi mei he sinakoké ha taha pē naʻe tui kia Kalaisi. Ko ia ai, ko e manavahē tangatá naʻe taʻofi ai ʻa e tokolahi mei he hoko ko e kau Kalisitiané.—Ngāue 5:13.
Ki mui ai, hili hono fokotuʻu ʻo e lotu faka-Kalisitiané, ʻoku tau lau fekauʻaki mo e “fuʻu fakatanga” naʻe fai ki he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá. (Ngāue 8:1) Ko hono moʻoní, ʻi he ʻEmipaea Lomá kotoa, naʻe fehangahangai ai ʻa e kau Kalisitiané mo e fakatanga. Naʻe tala ange ʻe he kau tangata ʻiloa ʻi Lomá ki he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e meʻa ki he faʻahi ko ia, ko e meʻa pe ʻoku mau ʻilo ki ai, hono lauʻi ʻi he potu kotoa pē.” (Ngāue 28:22) ʻIo, ko e kau Kalisitiane moʻoní naʻe fakafepakiʻi lahi kinautolu.
Naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku kei ngāueʻaki pē ʻe Sētane ʻa e manavahē tangatá ko ha meʻatau ia ke taʻofi ai ʻa e tokolahi mei heʻenau hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí. Ko e kakai loto-moʻoni ʻoku nau ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fehangahangai mo e fakafepaki pe fakatanga ʻi he ʻapiakó, ʻi he ngāué, ʻi he feituʻu kaungāʻapí, pe ʻi he kaungāfeohí. ʻOku nau manavahē nai ʻi ha mole ʻa e tokaʻí, ngaahi kaumeʻá pe ko e tokoni fakamatelié. ʻI he ngaahi feituʻu ʻuta ʻe niʻihi, ʻoku manavahē ai ʻa e kau fāmá naʻa fakafisi ʻa e ngaahi kaungāʻapí ke tokoni ʻi he utu-taʻú pe ke maluʻi ʻenau fanga monumanú. Kae kehe, neongo ʻa e manavahē ko iá, kuo fakapapauʻi ʻe he laui miliona ke falala ki he ʻOtuá pea ke moʻui ʻo fakatatau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi he faʻifaʻitaki kia Sīsū Kalaisi. Kuo tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau fai peheé.
ʻUhinga ke Manavahē Ai ki he ʻOtuá, ʻIkai ko e Tangatá
ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ke tau manavahē ki he ʻOtuá, ʻikai ko e tangatá. ʻOku pehē ai: “Koe manavahe kia Jihova koe kamataaga ia oe boto.” (Sāme 111:10, PM) Ko e manavahē ko ení, ʻoku ʻikai ko ha manavasiʻi taʻetotonu, ka ko ha hohaʻa ʻi he tuʻunga lelei ʻi hano taʻefakahōifuaʻi ʻa hotau Tokotaha Foaki-Moʻuí. Ko ha foʻi lea ia ʻoku fekauʻaki vāofi mo e ʻofá. Ko ia ai, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau manavahē ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ko e tangatá? Tau vakai angé ki he ʻuhinga ʻe nima.
Ko Sihova ʻa e Tokotaha Aoniú. ʻOku mālohi mamaʻo ange ʻa Sihova ʻi ha toe tangata pē. ʻI he manavahē ki he ʻOtuá, ʻoku tau tuʻu ai ʻi he tafaʻaki ʻa e Māfimafi-Aoniú, ʻa ia kiate iá “oku tatau ae gaahi buleaga moe tuluta oe ibu vai.” (Aisea 40:15, PM) Koeʻuhi ko e ʻOtuá ʻoku māfimafi-aoniu, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke ikunaʻi “ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi” ki he faʻahinga ʻoku mateaki kiate iá. (Aisea 54:17) Pea koeʻuhi te ne fakapapauʻi pe ko hai ʻoku taau ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻoku fakapotopoto ke ʻoua te tau fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi kitautolu mei he ako fekauʻaki mo ia pea fai ʻa hono finangaló.—Fakahā 14:6, 7.
ʻE tokoniʻi mo maluʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá. “Ko e ilifia ki ha tangata, ʻoku te moʻua ai ʻi ha tauhele: Ka ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú ʻi he Palovepi 29:25. Ko e manavahē tangatá ko ha tauhele koeʻuhi ʻe lava ke ne fakatupunga ke tau holomui mei hono fakahaaʻi ʻoku tau tui ki he ʻOtuá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi fakaefakahaofi: “ʻOua ʻe manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe ʻe au; ʻoua ʻe kilokilo holo, he ko ho ʻOtua au: te u poupou koe ʻe au; ʻio, te u tokoni kiate koe; ʻio, te u pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻeku faitotonu.”—Aisea 41:10.
ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahinga ʻoku ʻunuʻunu ofi kiate iá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea fakaueʻiloto ko ení: “ʻOku te tui, ʻe ʻikai lava ʻe he mate, pe ko e moʻui, pe ko ha kau angelo, pe ko ha kau pule, pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku lolotonga ni, pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai, pe ko ha ngaahi malohi, pe ko ha maʻolunga, pe ko ha loloto pe ko ha meʻa ʻe taha ʻi Natula, ʻe ʻikai te ne lava ke motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.” (Loma 8:37-39) Kapau ʻoku tau ako ke falala pea talangofua ki he ʻOtuá, ʻe lava ke tau maʻu ai ha ʻofa taʻemamotu ki he Hau Fakalevelevá. Ko ha monū moʻoni ia!
ʻOku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. Ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa e tokotaha kuó ne ʻai ke ala maʻu ʻa e moʻuí. ʻIkai ko ia pē, kuó ne tokonaki mai ʻo ʻikai ko e ngaahi meʻa tefito pē ki he moʻuí kae toe pehē foki ki he ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke fakafiefia mo fakalata ʻa e moʻuí. Ko e moʻoni, ko ia ʻa e Matavai ʻo e meʻaʻofa lelei kotoa pē. (Semisi 1:17) Ko Tēvitá, ko ha tangata faitōnunga naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻá ne tohi: “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke fakalahi hoʻo ngaahi ngaue mana, mo hoʻo ngaahi fakakaukau maʻa homau faʻahinga . . . Ka ne u fie fakaha mo aʻau ʻoku nau hulu ʻi heʻeku mafai ke lau.”—Sāme 40:5.
ʻE liliu nai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolú. ʻE lava ke ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi koé ʻaki ʻa e ʻoua ʻe fakangaloku kae pikimaʻu ki hoʻo manavahē ki he ʻOtuá mo e ʻofa kiate iá. Fakakaukau angé ki he kāinga ʻo Sīsuú. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai te nau tui kiate ia, ka naʻa nau pehē: “ʻOku ne sesele.” (Maake 3:21; Sione 7:5) Ki mui ai, hili e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hoko ko e kau tui ʻa e tokolahi ʻo kinautolu. Ko e ongo tehina tamai-taha ʻo Sīsuú ʻa Sēmisi mo Siutasi naʻe aʻu ʻo na kau ʻi hono tohi ʻo e Tohi Tapú. Ko e tokotaha fakatanga māfana tōtuʻa foki ko Saulá, ʻa ia naʻe hoko ko e ʻapositolo ko Paulá. Ko e niʻihi ʻoku nau fakatupunga e faingataʻa kia kitautolu he taimi ní te nau hoko nai ʻo sio ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú koeʻuhi ko ʻetau tuʻu loto-toʻá.—1 Timote 1:13.
Ko e fakatātaá, ko Aberash, ko ha fefine ʻi ʻAfilika, naʻá ne lotu ʻo kole ke ne maʻu ʻa e moʻoní. Hili ʻene kamata ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fehangahangai ai mo e fakatanga kakaha mei he ngaahi mēmipa ʻi hono fāmilí pea mo e kau taki lotú. Ko e niʻihi ʻo hono kāingá, ʻa ia naʻa nau toe kamata ako Tohi Tapú, naʻe tuku ʻenau akó ʻi he manavahē tangatá. Ka naʻá ne kōlenga ki he ʻOtuá ki ha mālohi mo e loto-toʻa pea naʻá ne papitaiso ʻo hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā hono olá? Naʻe loto-toʻa ai ʻa e toko valu ʻo hono kāingá, ʻo toe hoko atu ʻenau ako Tohi Tapú, pea ʻoku nau fai ʻa e laka ki muʻa lelei fakalaumālie.
ʻE Lava Ke Ke Ikunaʻi ʻa e Manavahē Tangatá
Ke fakaʻehiʻehi mei he tō ʻo maʻu ʻe he manavahē tangatá, fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke ʻai ke mālohi ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá. ʻE lava ke ke fai eni ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú mo fakalaulauloto ki he ngaahi konga tohi hangē ko e Hepelu 13:6, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e ʻEiki ko hoku tokoni; ʻe ʻikai te u manavahe: ko e ha tū ha meʻa ʻe fai kiate au ʻe ha tangata?” ʻOua naʻa ngalo ʻa e ngaahi ʻuhinga ko e manavahē ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá ʻa e meʻa totonu mo fakapotopoto ke faí.
Manatuʻi foki ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tupu mei hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei he Tohi Tapú. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e tali fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻi he moʻuí. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e poto ʻaonga ke fekuki ai mo e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí. ʻE lava ke ke maʻu ha ʻamanaki fisifisimuʻa neongo ʻa e ngaahi tuʻunga puputuʻu ʻi he ʻaho ní. Pea ʻe lava ke ke fakaofiofi ki he ʻOtua māfimafi-aoniú ʻi ha taimi pē ʻi he lotu.
Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:17) Ko e taimi eni ke tuʻu mālohi ai pea ʻaʻeva ʻi he manavahē ki he ʻOtuá. ʻI he ʻikai foʻi ʻi he manavahē tangatá, ʻe lava ke ke fili ke tali ʻa e ekinaki ʻa e ʻOtuá: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” (Palovepi 27:11, PM) Ko ha monū maʻongoʻonga moʻoni ia!
Manatuʻi, ʻoku ʻikai ha tangata ʻe lava ke ne ʻoatu kia koe ʻa e meʻa ʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá: “Koe totogi oe agavaivai moe manavahe kia Jihova koe koloa, moe ogoogolelei, moe moui.”—Palovepi 22:4, PM.
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
Koeʻuhi ko ʻene loto-toʻá, ko e toko valu ʻo e kāinga ʻo Aberash ʻoku hokohoko atu ʻenau fiefia ʻi he ako Tohi Tapu fakafoʻituituí