LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 11/15 p. 12-16
  • Fānau—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fānau—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻa e Ngaahi Taumuʻa ʻe Lava Ke Ke Fokotuʻú?
  • Ko Hono Aʻusia ʻa e Taumuʻa ko e Papitaisó
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke Aʻusia Hoʻo Ngaahi Taumuʻá?
  • Founga ke Aʻusia Ai Hoʻo Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2006
  • Ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié ke Fakalāngilangiʻi ʻa Ho Tokotaha-Fakatupú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Aʻusia ʻEku Ngaahi Taumuʻá?
    ʻĀ Hake!—2011
  • 12 Ngaahi Taumuʻa
    ʻĀ Hake!—2018
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 11/15 p. 12-16

Fānau—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?

“Ko e anga ʻeni o ʻeku fuhu, ʻoku ʻikai te u tuki matangi.”—1 KOL. 9:26.

1, 2. Ke ke lavameʻa ʻi hoʻo tupu hake ʻo fuʻu lahí, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ke maʻú?

KAPAU ʻoku teu ke ke fononga ʻi ha hala ʻoku ʻikai te ke alāanga mo ia, ʻe fiemaʻu nai ke ke ʻave ha mape mo ha kāpasa. ʻE tokoniʻi koe ʻe he mapé ke ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu lolotonga ʻokú ke ʻi aí pea tokoni ki hono fakaʻilongaʻi ho halá. ʻE ʻai ʻe he kāpasá ke ke nofo maʻu he hala totonú. Kae kehe, ko e mapé mo e kāpasá fakatouʻosi heʻikai loko ʻaonga kapau naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻá ke huʻu ki aí. Ke fakaʻehiʻehi mei he ʻalu fano holo ʻikai ha taumuʻá, ʻe fiemaʻu ke ke ʻiloʻi lelei ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí.

2 ʻOkú ke fehangahangai mo ha tuʻunga meimei tatau ʻi hoʻo tupu hake ʻo fuʻu lahí. ʻOkú ke ala maʻu fakatouʻosi ha mape mo ha kāpasa falalaʻanga. Ko e Tohi Tapú ko ha mape ia ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e hala ke filí. (Pal. 3:5, 6) Kapau naʻe akoʻi lelei, ʻe lava ke hoko ho konisēnisí ko ha tokoni lahi ia ʻi hono ʻai ke ke nofo ai pē ʻi he hala totonú. (Loma 2:15) ʻE lava ke hoko ia ko ha kāpasa. Neongo ia, ke hoko ʻo lavameʻa ʻa hoʻo moʻuí, ʻoku toe fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ke huʻu ki aí. ʻOku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi lelei ʻa hoʻo ngaahi taumuʻá.

3. Ko e hā e ngaahi ʻaonga ʻo hono maʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi he 1 Kolinito 9:26?

3 Naʻe fakanounou ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo hono fokotuʻu ʻo e ngaahi taumuʻa pea feinga ke aʻusia kinautolú ʻi heʻene tohi: “Ko e anga ʻeni o ʻeku lele aʻaku, ʻoku ʻikai ke hamumu; ko e anga ʻeni o ʻeku fuhu, ʻoku ʻikai te u tuki matangi.” (1 Kol. 9:26) Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi taumuʻa, ʻe lava ke ke lele ʻo ʻikai ke hamumu. Kuo vave pē taimi, ʻe pau ai ke ke fai ha ngaahi fili lalahi fekauʻaki mo e lotú, ngāué, malí, mo e fāmilí, ʻa ia ko e niʻihi siʻi pē eni. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te ke ongoʻi nai ai ʻo hangē ʻokú ke fehangahangai mo ha ngaahi fili fakapuputuʻú. Ka ʻo kapau ʻokú ke fakaʻilongaʻi ho halá ki muʻa, ʻo makatuʻunga hoʻo ngaahi filí ʻi he ngaahi moʻoni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, heʻikai fakataueleʻi koe ke ke huʻu ki he feituʻu halá.—2 Tim. 4:4, 5.

4, 5. (a) Ko e hā ʻe lava ke hokó kapau ʻoku ʻikai te ke fokotuʻu maʻau ha ngaahi taumuʻa? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke puleʻi hoʻo ngaahi filí ʻe ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá?

4 Kapau ʻoku ʻikai te ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa maʻau, ko ho ngaahi toʻumeʻá mo e kau faiakó ʻoku ngalingali te nau tākiekina koe ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻoku totonu kiate koé. Ko e moʻoni, neongo kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi taumuʻa mahino, ʻe kei ʻomai pē nai ʻe he niʻihi ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻI he fanongo ki heʻenau ngaahi fokotuʻú, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE tokoniʻi au ʻe he ngaahi taumuʻa ʻoku nau fakahāʻí ke u manatuʻi ʻa hoku Tokotaha-Fakatupú lolotonga ʻeku kei siʻí pe te nau fakaleluʻi au mei he fai peheé?’—Lau ʻa e Koheleti 12:2 (12:1, PM).

5 Ko e hā ʻoku totonu ai ke puleʻi hoʻo ngaahi fili ʻi he moʻuí ʻe ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá? Ko e ʻuhinga ʻe taha he ʻoku ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e meʻa lelei kotoa pē ʻoku tau maʻú. (Sem. 1:17) Ko e moʻoni, ʻoku moʻuaʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē kia Sihova ʻa e houngaʻia. (Fkh. 4:11) Ko e hā ha toe founga lelei ange maʻau ke fakahā ʻaki hoʻo houngaʻiá ka ko e tauhi maʻu ʻa Sihova ʻi hoʻo fakakaukaú ʻi he taimi ʻokú ke fokotuʻu ai hoʻo ngaahi taumuʻá? Tau lāulea angé pe ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku tuha ke maʻú mo e meʻa kuo pau ke ke fai ke aʻusia ai iá.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Taumuʻa ʻe Lava Ke Ke Fokotuʻú?

6. Ko e hā ʻa e taumuʻa mahuʻinga ʻe lava ke ke fokotuʻú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

6 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ko ha taumuʻa mahuʻinga ʻe lava ke ke fokotuʻú ko hono fakamoʻoniʻi kiate koe tonu ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻoku moʻoni. (Loma 12:2; 2 Kol. 13:5) Ko ho ngaahi toʻumeʻá ʻoku nau tui nai ki he ʻevalūsioó pe ki he ngaahi tokāteline fakalotu loi kehekehe koeʻuhi kuo tala ange kia kinautolu ʻe he niʻihi kehé ko e meʻa eni ʻoku totonu ke nau tui ki aí. Kae kehe, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke tui ki ha meʻa koeʻuhí pē ko e loto ʻa e niʻihi kehé ke ke tui ki aí. Manatuʻi, ʻoku loto ʻa Sihova ke ke tauhi kiate ia ʻaki ho ʻatamaí kotoa. (Lau ʻa e Mātiu 22:36, 37.) Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne loto ke ke langa hake hoʻo tuí ʻi he fakamoʻoni pau.—Hep. 11:1.

7, 8. (a) Ko hono fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa taimi nounou fē ʻe tokoniʻi ai koe ke ʻai ke mālohi hoʻo tuí? (e) Ko e hā te ke hokosiá ʻi hoʻo aʻusia ʻa e niʻihi ʻo hoʻo ngaahi taumuʻa taimi nounoú?

7 Ke tokoni ke ʻai ke mālohi hoʻo tuí, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taimi nounou ʻe niʻihi? Ko e taumuʻa ʻe taha ʻe lavá ko e lotu ʻi he ʻaho taki taha. Ke tokoni ke tauhi hoʻo ngaahi lotú ke foʻou mo fakahangatonú, ʻe lava ke ke fakamanatuʻi pe ko hano hiki ʻa e ngaahi meʻa pau ʻoku hoko he ʻahó ʻa ia ʻokú ke loto ke fakakau ʻi hoʻo ngaahi lotú. Fakapapauʻi ke lave ʻo ʻikai ngata pē ki he ngaahi pole naʻá ke fehangahangai mo iá kae pehē foki ki he ngaahi meʻa naʻá ke fiefia aí. (Fili. 4:6) Ko e toe taumuʻa ʻe taha ko e lau ʻa e Tohi Tapú he ʻaho taki taha. Naʻá ke ʻiloʻi kapau te ke lau ha peesi nai ʻe fā he ʻaho, te ke ʻosiki ʻa e Tohi Tapú kotoa ʻi he taʻu pē ʻe taha?a “Monuʻiaa, ka ko e tangata . . . [ʻa ia] ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako,” ko e fakamatala ia ʻa e Sāme 1:1, 2, “ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po.”

8 Ko ha taumuʻa taimi nounou hono tolu ʻe lava ke ke fokotuʻú ko hono teuteu ha tali ki he fakataha taki taha ʻa e fakatahaʻangá. ʻI he kamatá, te ke loto nai ke lau ʻa e talí pe ko ha konga Tohi Tapu. Ki mui ai, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e taumuʻa ʻo e tali ʻi he lea pē ʻaʻaú. Ko e moʻoni, ko e taimi taki taha ʻokú ke tali aí, ʻokú ke ʻoatu ai ha feilaulau kia Sihova. (Hep. 13:15) ʻI hoʻo aʻusia pē ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi taumuʻa ko ení, ʻe tupulaki ai hoʻo loto-maʻú, pea pehē ki hoʻo houngaʻia kia Sihová, pea te ke mateuteu ai ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taimi lōloa.

9. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke hoko ko ha tokotaha malanga ʻo e Puleʻangá, ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa taimi lōloa ʻe lava ke ke fokotuʻu maʻaú?

9 Ko e hā e ngaahi taumuʻa taimi lōloa ʻe lava ke ke fokotuʻu maʻaú? Kapau kuo teʻeki ai ke ke kamata fanongonongo ki he kakaí ʻa e ongoongo leleí, ko hoʻo taumuʻa taimi lōloá ke hoko nai ko ha tokotaha malanga ʻo e Puleʻangá. ʻI hoʻo aʻusia pē ʻa e taumuʻa lāngilangiʻia ko ení, te ke loto ke hoko ʻo kau maʻu pē mo ola lelei, ʻo ʻikai ʻaupito hala ha māhina ʻi he ngāué. Te ke toe loto ke ako ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI hoʻo fai iá, ngalingali te ke ʻiloʻi ai ʻokú ke fiefia lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá. ʻE lava leva ke ke fakalahi ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he ngāue fale-ki-he-falé pe aʻu ʻo feinga ke fai ha ako Tohi Tapu. ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaisó, ko e hā ha toe taumuʻa lelei ange ʻe lava ke ke maʻu ka ko e ʻai ke taau ki he papitaisó pea hoko ko ha Fakamoʻoni fakatapui mo papitaiso ʻa Sihova ko e ʻOtuá?

10, 11. Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa taimi lōloa ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he kau talavou ʻosi papitaisó maʻanautolú?

10 Kapau kuó ke ʻosi hoko ko ha sevāniti papitaiso ʻa Sihova, ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi taumuʻa taimi lōloa ʻe lava ke ke kakapa atu ki ai. Te ke loto nai he taimi ki he taimi ke tokoni ki he ngaahi fakatahaʻangá ke malanga ʻi he feituʻu ʻoku tātātaha hono ngāueʻí. Te ke toe fili nai ke ngāueʻaki ho mālohí mo e moʻui leleí ʻi he ngāue tāimuʻa tokoní pe tuʻumaʻú. Ko e laui mano ʻo e kau tāimuʻa fiefiá te nau tala atu ko e ngāue taimi-kakató ko ha founga ʻaonga ia ke manatuʻi ai ho Tokotaha-Fakatupú lolotonga hoʻo talavoú. Ko e ngaahi taumuʻa eni ʻe lava ke ke lavaʻi lolotonga hoʻo nofo ʻi ʻapí. Ko ho fakatahaʻanga fakalotofonuá ʻe toe maʻu ʻaonga ʻi hoʻo aʻusia iá.

11 Ko e ngaahi taumuʻa taimi lōloa kehé ʻe lava ke taki ai koe ke fakalaka atu ʻi he fakatahaʻanga ho feituʻú. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke palani ke ngāue ʻi ha toe feituʻu pe fonua ʻe taha ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Te ke loto nai ke tokoni ʻi he langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá pe ngaahi langa ʻi he vaʻa he ngaahi fonua mulí. ʻE aʻu nai ʻo malava ke ke hū ki he ngāue Pētelí pe hoko ko ha misinale. Ko e moʻoni, ko e ʻuluaki maka-maile ʻe fiemaʻu ke ke aʻusia ki muʻa ke lava ʻo ke hoko atu ki he lahi taha ʻo e ngaahi taumuʻa taimi lōloa naʻe lave ki ai hení ko e hoko ko ia ʻo papitaisó. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke papitaiso, fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku kau ki hono aʻusia ʻa e maka-maile ko ení ʻi hoʻo moʻuí.

Ko Hono Aʻusia ʻa e Taumuʻa ko e Papitaisó

12. Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻoku papitaiso ai ʻa e niʻihi, pea ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai ení?

12 ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e papitaisó? ʻE fakakaukau nai ʻa e niʻihi ko e maluʻi ia kia kinautolu mei haʻanau tō ki he angahalá. Ko e niʻihi te nau ongoʻi nai ʻoku totonu ke nau hoko ʻo papitaiso koeʻuhi kuo ʻosi papitaiso ʻa honau ngaahi toʻumeʻá. Ko e fānau kehé te nau loto nai ke fakahōhōʻiaʻi ʻenau mātuʻá. Kae kehe, ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko ha aleapau ia ʻokú ne taʻotaʻofi koe mei hono fai ʻo e ngaahi meʻa te ke saiʻia ke fai fakapulipulí; pea ʻoku ʻikai totonu ke ke hoko ʻo papitaiso ʻi he fakafeangai ki he tenge mei he niʻihi kehé. ʻOku totonu ke ke hoko ʻo papitaiso ʻi he taimi ʻokú ke lāuʻilo kakato ai ki he meʻa ʻoku kau ki he hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e taimi ʻokú ke fakapapauʻi ai ʻokú ke mateuteu pea loto-lelei ke fua ʻa e fatongia ko ení.—Koh. 5:4, 5.

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke papitaisó?

13 Ko e ʻuhinga ʻe taha ke fou ai ʻi he papitaisó he naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu.’ Naʻá ne toe fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻene papitaisó. (Lau ʻa e Mātiu 28:19, 20; Maake 1:9.) ʻIkai ngata aí, ko e papitaisó ko ha sitepu mahuʻinga ia ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke fakahaofi kinautolú. Hili e lave ki hono faʻu ʻe Noa ʻa e ʻaʻake ʻa ia naʻe fakahaofi ai ia mo hono fāmilí lolotonga ʻa e Lōmakí, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻA ia ʻoku ne fakamoʻui ʻa kimoutolu foki ʻi onopōni, ʻa e meʻa naʻa ne taipe ki ai, ko e papitaiso; . . . ko e meʻa ʻi he toetuʻu ʻa Sisu Kalaisi.” (1 Pita 3:20, 21) Neongo ia, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá ko e papitaisó ʻoku hangē ha tohi fakamoʻoni maluʻi ʻokú ke maʻu ʻo ka faifai ange pea tō ha fakatamaki. ʻI hono kehé, ʻokú ke papitaisó koeʻuhi ʻokú ke ʻofa kia Sihova pea loto ke tauhi kiate ia ʻaki ho lotó, laumālié, ʻatamaí mo e mālohí kotoa.—Maake 12:29, 30.

14. Ko e hā nai ʻoku toumoua ai ʻa e niʻihi mei he papitaisó, ka ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻokú ke maʻú?

14 ʻE toumoua nai ʻa e niʻihi ke papitaiso ʻi he ilifia naʻa tuʻusi nai kinautolu ʻi ha taimi ʻamui ange. ʻOkú ke maʻu ʻa e ilifia ko ení? Kapau ko ia, ko e ilifia peheé ʻoku ʻikai fuʻu pehē ia ʻoku kovi. ʻE lava ke ʻuhinga iá ʻokú ke mahinoʻi ʻa e fatongia mafatukituki ʻoku ʻalu fakataha mo e hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku toe ʻi ai nai ha ʻuhinga ʻe taha? Mahalo pē ʻoku teʻeki ai ke ke tuipau ko e moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. ʻI he tuʻunga ko iá, ko e fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ke ke fai ha fili. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ke pehē ʻokú ke ʻofa ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá kae ʻikai falala kiate koe te ke malava ke moʻui ʻo fakatatau ki ai. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke hoko ia ko ha fakaʻilonga lelei, he ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi hoʻo tafaʻakí. He ko ē, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e loto ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa kotoa ʻo e tangatá ʻoku kākā. (Sel. 17:9) Ka ʻe lava ke ke lavameʻa kapau ʻokú ke hokohoko ‘tauhi koe ke hoa mo e folofola ʻa e ʻOtuá.’ (Lau ʻa e Sāme 119:9.) Ko e hā pē ʻa e ngaahi ʻuhinga ki hoʻo toumoua ke papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻīsiu mo e ngaahi hohaʻa peheé.b

15, 16. ʻE lava fēfē ke ke tala ʻokú ke mateuteu ki he papitaisó?

15 Kae kehe, ʻe lava fēfē ke ke tala pe ʻokú ke mateuteu ke papitaiso? Ko e founga ʻe taha ko hono ʻeke hifo kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻE lava ke u fakamatalaʻi ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó ki he niʻihi kehé? ʻOku ou kau ʻi he ngāue fakafaifekaú naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai fai pehē ai ʻa ʻeku mātuʻá? ʻOku ou feinga mālohi ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané kotoa? ʻOku lava ke u manatuʻi ha ngaahi taimi pau naʻá ku talitekeʻi ai ʻa e tenge mei he toʻumeʻá? Te u hokohoko atu ʻa e tauhi kia Sihová neongo kapau ʻe tuku ʻa e fai pehē ʻa ʻeku mātuʻá mo e ngaahi kaumeʻá? Kuó u lotu fekauʻaki mo hoku vahaʻangatae mo e ʻOtuá? Pea kuó u fai moʻoni ha fakatapui taʻefakangatangata kia Sihova ʻi he lotu?’

16 Ko e papitaisó ko ha sitepu liliu moʻui ia ʻa ia ʻoku ʻikai totonu ke fakamaʻamaʻaʻi. ʻOkú ke matuʻotuʻa feʻunga ke fakakaukau fakamātoato ki he sitepu ko ení? Ko e matuʻotuʻá ʻoku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange ʻi he malava pē ke fai ha ngaahi malanga lelei mei he peletifōmú pe fai ha ngaahi tali mālie lolotonga ha fakataha. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e malava ke fai ʻa e ngaahi filí makatuʻunga ʻi hano mahinoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. (Lau ʻa e Hepelu 5:14.) Kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga ʻi he moʻuí ʻa ia ʻe lava ai ke ke fai ia, ko e meʻa leva ʻoku toka mei muʻa ʻiate koé ko e monū lahi taha ʻi he meʻa kotoa—ʻa ia ko e tauhi ʻaufuatō kia Sihova mo e moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke fakatapui moʻoni kiate ia.

17. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻe hoko mai nai hili hoʻo papitaisó?

17 ʻI he hili pē ʻa e papitaisó, te ke ongoʻi nai ai ha holi vēkeveke ke tauhi ki he ʻOtuá. Neongo ia, ʻe vave nai hoʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia te ne siviʻi hoʻo tuí mo hoʻo malavá. (2 Tim. 3:12) ʻOua ʻe ongoʻi kuo pau ke ke fekuki toko taha mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ení. Kumi faleʻi ki hoʻo mātuʻá. Kumi tokoni ki he faʻahinga matuʻotuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Tauhi maʻu ʻa e kaungāmeʻa mo e faʻahinga te nau tokoniʻi koé. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku tokanga ʻa Sihova kiate koe, pea te ne ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻú ke fehangahangai ai mo ha tuʻunga pē ʻe malanga hake nai.—1 Pita 5:6, 7.

ʻE Lava Fēfē Ke Ke Aʻusia Hoʻo Ngaahi Taumuʻá?

18, 19. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá?

18 Neongo hoʻo ngaahi taumuʻa lelei tahá, ʻoku hā ngali heʻikai ʻaupito pē ke ke maʻu ha taimi feʻunga ke fai ai ʻa e meʻa ʻokú ke loto mo fiemaʻu ke faí? Kapau ko ia, ʻoku totonu ke ke sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá. Ke fakatātaaʻi: Toʻo ha kane pelesitiki ʻo faʻo ʻi loto ai ha ngaahi fuʻu foʻi maka. Fakafonu ʻoneʻone leva ʻa e kané. ʻOkú ke maʻu eni ha kane ʻoku fonu maka mo e ʻoneʻone. Huaʻi ʻa e kané kae tauhi ʻa e ʻoneʻoné mo e maka tatau. ʻI he taimi ko ení, ʻuluaki fakafonu e kané ʻaki e ʻoneʻoné, pea feinga leva ke faʻo ʻa e maká ki he kané. ʻOku ʻikai hao? Ko hono ʻuhingá ko hoʻo ʻuluaki faʻo e ʻoneʻoné ʻi he kané.

19 ʻOkú ke fehangahangai mo ha pole meimei tatau ʻi hono levaʻi ho taimí. Kapau ʻokú ke tuku ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e fakafiefiá ke muʻomuʻa, heʻikai ʻaupito hā ngali hao ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi meʻa lalahí—ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālié. Ka ʻo kapau ʻokú ke muimui ʻi he ekinaki ʻa e Tohi Tapú ke “sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi,” te ke ʻiloʻi ai ʻoku hao fakatouʻosi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá mo ha kiʻi fakafiefia.—Fili. 1:10.

20. Kapau ʻokú ke hokosia ʻa e loto-moʻua mo e veiveiua ʻi hoʻo feinga mālohi ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá, ko e hā ʻoku totonu ke ke faí?

20 ʻI hoʻo feinga mālohi ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá, kau ai ʻa e papitaisó, te ke hokosia nai ai ha ngaahi taimi loto-moʻua mo e veiveiua. ʻI hoʻo peheé, “li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia.” (Sāme 55:22) ʻI he lolotonga ní, ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālie ke kau ai ʻi he ngāue fakafiefia mo mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha feingangāue fakamalanga mo fakafaiako ʻi māmani lahi. (Ng. 1:8) ʻE lava ke ke fili ke hoko ko ha tokotaha mamata ʻo mamata ʻi hono fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngāue ko ení. Pe lava ke ke hoko ʻo kau atu ki he ngāué. ʻOua ʻe fakatoupīkoi mei hono foaki atu ho ngaahi talēnití ki hono fakalahi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. Heʻikai ʻaupito te ke fakaʻiseʻisa ʻi he tauhi ki he “ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou.”—Koh. 12:2 (12:1, PM).

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he Taua Leʻo, ʻOkatopa-Tīsema 2009, peesi 15-18.

b Ki ha tokoni ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni, sio ki he tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, vahe 34.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻá?

• Ko e hā e ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi ʻoku tuha ke lavaʻí?

• Ko e hā ʻoku kau ki hono aʻusia ʻa e taumuʻa ko e papitaisó?

• ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻi hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá ke aʻusia ai hoʻo ngaahi taumuʻá?

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻOku ʻi ai haʻo taumuʻa ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú?

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e hoko ʻo papitaisó?

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Ko e hā e lēsoni ʻokú ke ako mei he fakatātā ko ení?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share