Fānau—Talitekeʻi ʻa e Tenge Mei he Toʻumeʻá
“Ke kelesiʻia . . . hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.”—KOL. 4:6.
1, 2. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e toʻutupu tokolahi fekauʻaki mo ʻenau tuʻu ʻo kehé, pea ko e hā hono ʻuhingá?
ʻOKU ʻikai ha veiveiua, kuo ʻikai ngata pē ʻi hoʻo fanongo ʻi he kupuʻi lea “tenge mei he toʻumeʻá” ka kuó ke toe hoko ʻo ʻiloʻi ia ʻi haʻo hokosia tonu. ʻI he taimi ki he taimi, mahalo pē ko ha taha kuó ne fakaʻaiʻai koe ke fai ha meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku hala. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he hoko ʻa e meʻa ko iá? “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakaʻamu ange mai au ke u pulia,” ko e lau ia ʻa e taʻu 14 ko Christopher, “pe ko ʻeku hoko ʻo hangē ko e toenga ʻo hoku kaungā kalasí ʻo ʻikai fiemaʻu ai ke u hoko ʻo kehe.”
2 ʻOku feinga tōtōivi ʻa ho ngaahi toʻumeʻá ke tākiekina mālohi koe? Kapau ko ia, ko e hā hono ʻuhingá? Ngalingali koeʻuhí ko hoʻo loto ke nau tali koé? ʻOku ʻikai foki ke hala ʻa e holi ko iá, ʻiate ia pē. Ko e moʻoni, ʻoku loto foki ʻa e kakai lalahí ke tali kinautolu ʻe honau toʻumeʻá. ʻOku ʻikai ha taha—kei siʻi pe taʻumotuʻa—ʻe saiʻia ʻi hano talitekeʻi. Neongo ia, ko hono moʻoní, ko ʻete tuʻu ki he meʻa ʻoku totonú ʻoku ʻikai maʻu pē ke maʻu ai ha fakahīkihiki mei he niʻihi kehé. Naʻa mo Sīsū naʻá ne hokosia ʻa e meʻá ni. Ka neongo ia, naʻe fai maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku totonú. Neongo naʻe muimui ha niʻihi ʻiate ia pea hoko ko ʻene kau ākonga, ko e niʻihi naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻo vakai kiate ia ʻoku “taʻe mahuʻinga.”—Ai. 53:3.
Ko e Tenge ke Fakatataú—ʻOku Fēfē Hono Mālohí?
3. Ko e hā ko ha fehālaaki ai ke fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ho toʻumeʻá?
3 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻahiʻahiʻi nai koe ke ke fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa ho toʻumeʻá koeʻuhí pē ke hao ai mei haʻanau taʻetali koe. ʻE hoko ia ko ha fehālaaki. ʻOku totonu ke ʻoua ʻe hoko ʻa e kau Kalisitiané ʻo “kei tamaiki, ʻo felīlīʻaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi.” (Ef. 4:14) Ko e fānau īkí ʻoku faingofua nai ke tākiekina ʻe he niʻihi kehé. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko ha toʻutupú, ʻokú ke ʻi he hala ki he hoko ko ha tokotaha lahi. Ko ia ai, kapau ʻokú ke tui ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ko e lelei maʻau, ʻokú ke moʻuaʻaki kiate koe ke ke moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke tuipau ki aí. (Teu. 10:12, 13) Ka ʻikai ia ʻe ʻikai ke ke toe pule ai koe ki hoʻo moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻokú ke ʻulutukua ai ki he tenge mei he niʻihi kehé, te ke hoko ai ko ʻenau kiʻi meʻa vaʻinga.—Lau ʻa e 2 Pita 2:19.
4, 5. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e tō ʻa ʻĒlone ʻi he tengé, pea ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke ako mei hení? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki nai ʻe ho toʻumeʻá ke feinga ke tengeʻaki koé?
4 ʻI he tuʻunga ʻe taha, ko e tokoua ʻo Mōsesé, ʻa ʻĒlone, naʻá ne tō ʻi he tenge mei he toʻumeʻá. ʻI he taimi naʻe fakaʻaiʻai ai ia ʻe he kau ʻIsilelí ke faʻu ha ʻotua maʻanautolú, naʻá ne fai ia. Ko ʻĒloné naʻe ʻikai ko ha tokotaha vaivai. Ki muʻá, naʻá ne tuʻu fakataha mo Mōsese ʻi he taimi naʻá na fehangahangai ai mo Felo, ʻa e tangata mālohi taha ʻi ʻIsipité. Naʻe toki lea loto-toʻa ʻa ʻĒlone, ʻo fakahā ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá kiate ia. Ka ʻi he taimi naʻe fakatenge ai ia ʻe hono kaungā ʻIsilelí, naʻe tō ʻa ʻĒlone. He mālohi ē ko e tenge ʻe lava ke fai mai ʻe he toʻumeʻá! Naʻe ʻilo ʻe ʻĒlone ʻoku faingofua ange ke fehangahangai mo e tuʻi ʻo ʻIsipité ʻi he fehangahangai mo hono toʻumeʻá.—Eki. 7:1, 2; 32:1-4.
5 Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakatātā kia ʻĒloné, ko e tenge mei he toʻumeʻá ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ki he faʻahinga ʻoku kei siʻí, pe ʻikai ko ha palopalema ia ki he faʻahinga ʻoku nau hehema ke faikoví. ʻE lava foki ʻe he tenge mei he toʻumeʻá ʻo uesia naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau loto-moʻoni ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻo kau ai koe. ʻE feinga nai ʻa ho toʻumeʻá ke fakalotoʻi koe ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví ʻaki hono fakamanamanaʻi, ko hano tukuakiʻi, pe fakamataliliʻi. Pe ko e hā pē ʻa e founga ʻoku ngāueʻakí, ʻoku faingataʻa fau ke talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá. Ke talitekeʻi lavameʻa iá ʻoku kamata ia mei hono fakatupulekina ʻa e falala pau ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí.
“ʻEke Fakamoʻoni Meiate Kimoutolu”
6, 7. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuipau ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí, pea ʻe lava fēfē ke ke fakatupulekina ia? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke ke ʻeke hifo kiate koe ke fakaivimālohiʻiʻaki hoʻo tuipaú?
6 Ke talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá, kuo pau ke ke ʻuluaki tuipau ko hoʻo tuí mo e ngaahi tuʻungá ʻoku totonu. (Lau ʻa e 2 Kolinito 13:5.) Ko e tuipaú te ne tokoniʻi koe ke ke loto-toʻa, neongo pē nai ko ha tokotaha natula vaivai koe. (2 Tim. 1:7, 8) Ka neongo kapau ko ha tokotaha ia ʻoku angaʻaki ʻa e loto-toʻá, ʻe mātuʻaki faingataʻa pē nai kiate ia ke tuʻu ʻo poupou ki he meʻa ʻokú ne tui veiveiua fekauʻaki mo iá. Ko ia ko e hā ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ai kiate koe, ko e meʻa kuó ke ako mei he Tohi Tapú ko e moʻoni ko e foʻi moʻoní ia? Kamataʻaki e ngaahi meʻa tefitó. Ko e fakatātaá, ʻokú ke tui ki he ʻOtuá pea kuó ke fanongo ki hono fakahaaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga kuo nau tui ai ki heʻene ʻi aí. Ko ia leva, ʻeke hifo angé kiate koé, ‘Ko e hā ʻokú ne fakatuipauʻi au ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá? Ko e taumuʻa ʻo e fehuʻi ko iá ʻoku ʻikai ko hano fakatupunga ha tui veiveiua ka ko hono fakaivimālohiʻi ʻa hoʻo tuí. ʻI he meʻa meimei tatau, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE anga-fēfē haʻaku ʻilo ko e Tohi Tapú ko e fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá?’ (2 Tim. 3:16) ‘Ko e hā ʻoku ou tuipau ai ko e “kuonga fakamui” eni?’ (2 Tim. 3:1-5) ‘Ko e hā ʻokú ne ʻai au ke u tui ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ko e lelei maʻaku?’—Ai. 48:17, 18.
7 Te ke toumoua nai ke ʻeke kiate koe ha ngaahi fehuʻi peheni, ʻi hoʻo manavasiʻi ʻe ʻikai te ke maʻu ʻa e ngaahi talí. Neongo ia, ʻe hangē pē ia ko haʻo toumoua ke sio ki he mita penisiní ʻi he funga tesipooti hoʻo kaá, ʻi he manavasiʻi naʻa ʻoku tuhu ʻa e huí ia ki he “Mahá”! Kapau ʻoku ʻikai ha penisini ʻi he loto tangikeé, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo ki ai ke ke lava ʻo fai ha meʻa fekauʻaki mo ia. ʻI he founga meimei tatau, ko e lelei tahá kiate koe ke fakahaaʻi ʻoku ʻikai loko ʻi ai haʻo tuipau pea ngāue ke fakaivimālohiʻi ia.—Ng. 17:11.
8. Fakamatalaʻi ʻa e founga te ke lava nai ai ʻo fakaivimālohiʻi ʻa hoʻo falala ki he fakapotopoto ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ke fakaʻehiʻehi mei he feʻauakí.
8 Fakakaukau ki ha fakatātā. ʻOku fakaʻaiʻai koe ʻe he Tohi Tapú ke ke “hola pe mei he fai feʻauaki.” ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ko ha fekau fakapotopoto ai iá?’ Fakakaukau ki he kotoa ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku kau ai ʻa ho ngaahi toʻumeʻá ʻi he tōʻonga peheé. Toe fakakaukau foki ki he ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻoku “angahala [ai] ʻi hono sino oʻona” ʻa e tokotaha ʻoku tōʻongaʻaki ʻa e feʻauakí. (1 Kol. 6:18) ʻAnalaiso angé he taimí ni ʻa e ngaahi ʻuhingá, pea ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko fē ʻa e ʻalunga lelei taha ke muimui aí? ʻOku tuha moʻoni ke kau ʻi he tōʻonga kovi fakaefehokotaki fakasinó?’ Toe fakakaukau lahi ange ki he meʻá, ʻo ʻeke hifo kiate kita, ‘ʻE anga-fēfē haʻaku ongoʻi kapau te u tō ki he ʻulungaanga taʻetaau fakafehokotaki fakasinó?’ ʻE saiʻia nai ʻiate koe ha toʻumeʻa ʻe niʻihi, ka ʻe anga-fēfē haʻo ongoʻi ʻamui ʻi he taimi ʻokú ke ʻi he Fale Fakatahaʻangá ai mo hoʻo ongo mātuʻá pe ngaahi kaungā Kalisitiane? ʻE fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi te ke feinga ai ke lotu ki he ʻOtuá? Te ke loto-moʻoni ke feilaulauʻi ho tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá koeʻuhí pē ke fakahōhōʻiaʻi ho ngaahi kaungā kalasí?
9, 10. ʻE fakamafeia fēfē koe ʻe he falala ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí, ke ke falala lahi ange ʻi he taimi ʻokú ke ʻi ho ngaahi toʻumeʻá ai?
9 Kapau ko ha talavou koe, ʻokú ke ʻi ha taimi ʻi he moʻuí ʻa ia ko hoʻo “fai e lotu pe mafai fakaefakaʻuhingá” ʻoku fakautuutu lahi ange ia ʻi ha toe taimi. (Lau ʻa e Loma 12:1, 2.) Ko hono ngāueʻaki ʻa e vahaʻa taimi ko ení ke fakakaukau fakamātoato ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e fakalaulauloto peheé ʻe tokoni ia kiate koe ke fakatupulekina ʻa e falala ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí. ʻI he taimi leva ʻokú ke fehangahangai ai mo e tenge mei he toʻumeʻá, te ke malava ʻo fai ha tali ʻi he taimi pē ko iá pea ʻi he loto-maʻu. Te ke ongoʻi hangē ko ia ʻoku hoko ki ha finemui Kalisitiane kei siʻi ʻe taha, ʻa ia ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻoku ou tuʻumaʻu aí, ko e meʻa pē ʻoku ou faí ko hono ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé pe ko hai au. ʻOku ʻikai ko ha ‘faʻahinga lotu noaʻia’ eni. Ko e uho ia ʻo ʻeku fakakaukaú, ngaahi taumuʻá, ngaahi ʻulungaangá mo e moʻuí kotoa.”
10 ʻIo, ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga lahi ke tuʻumaʻu ai pē ki he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku totonú. (Luke 13:24) Pea te ke fifili nai pe ʻoku tuha ia mo ia. Kae manatuʻi eni: Kapau ʻe hā mai ʻokú ke ongoʻi fakatomala pe mā ʻi hoʻo tuʻumaʻú, ʻe ongoʻi ia ʻe he niʻihi kehé, pea aʻu nai ʻo nau toe fakalahi hono tenge koé. Kae kehe, kapau te ke lea ʻi he tuipau, te ke ʻohovale ke sio ki he vave ʻa e holomui ho toʻumeʻá mei hono tenge koé.—Fakafehoanaki mo e Luke 4:12, 13.
“Fakakaukau ha Tali Lelei”
11. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻo e mateuteu ki ha tenge mei he toʻumeʻá?
11 Ko e toe sitepu mahuʻinga ʻe taha ʻi hono talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá ko e mateuteu. (Lau ʻa e Palovepi 15:28.) Ke hoko ʻo mateuteú ʻoku ʻuhingá ko e tomuʻa fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ngalingali ʻe malanga haké. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ha kiʻi fakakaukau ki muʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke taʻofi ai ha fekīhiaki lahi. Ko e fakatātaá, tau pehē ʻokú ke sio atu ki ha kulupu ho kaungāakó ʻi muʻa ʻia koe ʻoku nau ifi tapaka. ʻE ngalingali nai te nau ʻoatu kiate koe ha foʻi sikaleti? ʻI hono tomuʻa fakakaukauʻi ʻe ʻi ai ha palopalemá, ko e hā ʻe lava ke ke faí? ʻOku pehē ʻi he Palovepi 22:3: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi.” ʻI hoʻo ʻalu ʻi ha hala kehé, te ke malava nai ke kalofi fakaʻaufuli ha meʻa ʻe hoko. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ko e manavahē; ko e ʻalunga ia ʻo e fakapotopotó.
12. Ko e hā ʻa e founga lelei ke tali ai ʻi he taimi ʻoku tenge ai koe ʻe he toʻumeʻá?
12 Fēfē kapau te ke fehangahangai mo ha tuʻunga taʻeʻamanekina ʻoku ʻikai toe ala kalofi? Tau pehē ʻoku ʻeke atu ʻe ha toʻumeʻa ʻi he taʻetui, “ʻOkú ke kei tāupoʻou?” Ko e kií ko e muimui ki he akonaki ʻa e Kolose 4:6: “Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he konga Tohi Tapú, ko e founga ʻo hoʻo feinga ke feangainga mo e pole ko iá ʻe fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi tuʻungá. ʻE ʻikai nai fiemaʻu ke ke fai ha fakamatala lōloa fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Mahalo ʻe feʻunga pē ha tali faingofua mo hangatonu. Ko e fakatātaá, ʻi he tali ki he fehuʻi fekauʻaki mo e kei tāupoʻoú, te ke pehē ange nai, “ʻIo ʻoku ou kei pehē,” pe “Ko e meʻa fakafoʻituitui pē ia.”
13. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻiloʻiló ʻi haʻo tali ha taukae mei he toʻumeʻá?
13 Naʻe faʻa fai maʻu pē ʻe Sīsū ha tali nounou ʻi he taimi heʻikai loko maʻu ai ha lelei ʻi hono leaʻaki ha meʻa lahi angé. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi naʻe fakaʻeke ai ia ʻe Hēlotá, naʻe halaʻatā ke ne leaʻaki ha meʻa. (Luke 23:8, 9) Ko e fakalongolongó ʻoku faʻa hoko ia ko ha founga lelei ki hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi taʻefakaʻapaʻapá. (Pal. 26:4; Koh. 3:1, 7) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, te ke ʻiloʻi nai ha kiʻi loto-moʻoni ʻi ha taha ʻoku fifili nai ki ho ʻalungá—tau pehē, hangē ko e ʻulungaanga fakaefehokotaki fakasino tāú—neongo ko e tokotaha ko iá naʻá ne muʻaki leakoviʻi koe. (1 Pita 4:4) ʻI he tuʻunga ko iá, ʻe fiemaʻu nai ha fakamatala fakaʻāuliliki lahi ange fekauʻaki mo hoʻo tuʻu makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Kapau ko ia, ʻoua te ke holomui koeʻuhi ko haʻo manavasiʻi. ʻAi ke ke “ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala.”—1 Pita 3:15.
14. ʻE anga-fēfē nai haʻo fakafokiʻi fakapotopoto ʻa e tenge mei he toʻumeʻá ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi?
14 ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, te ke malava nai ke fakafokiʻi ʻa e tengé. Kae kehe, kuo pau ke ke feinga ke fakahoko eni ʻi ha founga fakapotopoto. Hangē ko ení, kapau ʻe fakaʻaiʻai koe ʻe ho kaungāakó ke ke tali ha foʻi sikaleti meiate ia, ʻe lava ke ke pehē, “ʻIkai mālō pē” peá ke toe pehē, “ʻOku ou pehē ʻe au ʻokú ke fuʻu ʻatamai lelei koe ke ke ifi!” ʻOkú ke sio ki he anga ʻo hono fakafokiʻi e tengé? ʻI he ʻikai fiemaʻu ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai te ke ifi aí, ʻe ueʻi ai ho toʻumeʻá ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻokú ne fai pehē aí.a
15. Ko e fē ʻa e taimi ʻoku feʻungamālie ke ke mavahe ai mei ho toʻumeʻa ko ia ʻoku nau feinga ke tenge koé, pea ko e hā hono ʻuhingá?
15 Fēfē kapau ʻoku kei fai pē ho tengé, neongo hoʻo ngaahi feingá? ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku lelei tahá ke mavahe. Ko e lōloa ange hoʻo nofo aí, ko e lahi ange ia ʻa e faingamālie te ke fakangaloku ai ʻi ha faʻahinga tafaʻaki. Ko ia ai, mavahe mei he feituʻu ko iá. ʻE lava ke ke fai pehē ʻo ʻikai ongoʻi kuó ke foʻi. He ko ē, naʻá ke mapuleʻi ʻe koe ʻa e tuʻungá. Naʻe ʻikai te ke hoko ko ha kiʻi meʻa vaʻinga ʻa ho ngaahi toʻumeʻá, pe naʻá ke ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia.—Pal. 27:11.
Fai ha Ngaahi Palani pe ‘Ngaahi Tuʻutuʻuni ʻOku Iku Pe ki he Maʻu ha Meʻa’
16. ʻE anga-fēfē nai ʻa e hoko mai ʻa e tengé mei ha niʻihi ʻoku nau taku ko e kau Kalisitiane kinautolu?
16 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e tenge ke kau ʻi ha ngāue kovi ʻe hoko mai nai ia mei ha toʻutupu kehe ʻoku nau taukaveʻi ko e kau sevāniti ʻa Sihova. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ʻokú ke aʻu atu ki ha fakatahataha naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha tokotaha pehē ʻo ʻilo ai ʻoku ʻikai ha taha lahi ke ne tokangaʻi? Pe fēfē kapau ko ha toʻutupu ʻokú ne taukaveʻi ko ha Kalisitiane ia ʻokú ne haʻu mo ha ʻolokaholo ki ha fakatahataha pea ko koe mo e niʻihi ʻoku ʻi aí ʻoku ʻikai te mou taʻu fakalao ke inu? ʻE malanga hake nai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia te ke fiemaʻu ai ke muimui ki ho konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. ʻOku pehē ʻe ha Kalisitiane taʻu hongofulu tupu: “Ko hoku tokouá mo au naʻá ma hū ki tuʻa mei ha faiva naʻe lahi ai ʻa e kapekapé. Ko e niʻihi kehe ʻi he kulupú naʻa nau fili ke nofo pē. Naʻe fakahīkihikiʻi kimaua ʻe heʻema ongo mātuʻá ʻi he meʻa naʻá ma faí. Kae kehe, ko e niʻihi kehe ʻi he kulupú naʻa nau ʻita koeʻuhí naʻá ma ʻai kinautolu ke nau hā kovi.”
17. ʻI hoʻo kau ki ha fakatahataha, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ʻe lava ke ke fai ke talangofua ai ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá?
17 Hangē ko e ngaahi hokosia kuo fakahaaʻi ʻi ʻolungá, ko e muimui ki ho konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻai nai ai koe ki ha tuʻunga faingataʻa. Ka ke fai moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke tui ʻoku totonú. Hoko ʻo mateuteu. Kapau ʻokú ke ʻalu ki ha fakatahataha, ʻai ha kiʻi palani teu mavahe naʻa faifai pea ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko ia naʻá ke ʻamanekiná. Kuo felotoi ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi mo ʻenau ngaahi mātuʻá ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ko ha kiʻi telefoni nounou kae fai ha foki vave ki ʻapi. (Sāme 26:4, 5) Ko e ngaahi palani peheé pe ‘ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa.’—Pal. 21:5.
‘Fiefia i Hoo Kei Talavou’
18, 19. (a) Ko e hā ʻoku lava ke ke falala pau ai ʻoku loto ʻa Sihova ke ke fiefiá? (e) ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá?
18 Naʻe fakatupu koe ʻe Sihova fakataha mo e malava ke fiefia ʻi he moʻuí, pea ʻokú ne loto ke ke fiefia. (Lau ʻa e Koheleti 12:1 [11:9], PM.) Manatuʻi ko e meʻa ʻoku aʻusia ʻe he tokolahi ʻo ho ngaahi toʻumeʻá ko ha “maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala.” (Hep. 11:25) ʻOku loto ʻa e ʻOtua moʻoní ke ke maʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he meʻa ko iá. ʻOkú ne loto ke ke fiefia ʻo taʻengata. Ko ia ai, ʻi hoʻo fehangahangai mo e ʻahiʻahi ke fai ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku kovi ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá, manatuʻi ʻi he lele lōloá, ko e meʻa ʻoku kole ʻe Sihova meiate koé ko e lelei taha maʻu pē ia kiate koé.
19 ʻI ho tuʻunga ko ha toʻutupú, ʻoku fiemaʻu ke ke mahinoʻi naʻa mo hono tali lelei koe ʻe ho toʻumeʻá, hili ha ngaahi taʻu mei heni, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ʻoku ngalingali ʻe aʻu ʻo ʻikai te nau toe manatuʻi ho hingoá. ʻI hono kehé, ʻi hoʻo talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe Sihova, pea ʻe ʻikai ʻaupito ngalo koe ʻiate ia pe ko hoʻo faitōnungá. Te ne “tangaki maʻamoutolu ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi, ʻo vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.” (Mal. 3:10) ʻIkai ko ia pē, te ne tokonaki nima-homo mai ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ke ne fakalato hoʻo ngaahi fiemaʻu ʻoku ʻikai maʻu ʻi he taimi ní. ʻIo, ʻe lava ʻe Sihova ʻo tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e tenge mei ho ngaahi toʻumeʻá!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he saati ʻoku fakakaveinga “Palani ki he Tenge mei he Toʻumeʻá” ʻi he tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, peesi 132 mo e 133.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e mālohi ʻe lava ke fakahoko ʻe he tenge mei he toʻumeʻá?
• Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻoku fakahoko ʻe he tuipaú ʻi hono talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá?
• ʻE lava fēfē ke ke mateuteu ke fehangahangai mo e tenge mei he toʻumeʻá?
• ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo faitōnungá?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko e hā naʻe loto ai ʻa ʻĒlone ki hono faʻu ʻa e kiʻi pulu koulá?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Hoko ʻo mateuteu—tomuʻa fakakaukau ki he meʻa te ke leaʻakí